Dostupni linkovi

Kako je bivši ruski predsjednik Medvedev pretvorio rat u finansijsku dobit


Zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti i čelnik stranke Jedinstvena Rusija Dmitrij Medvedev na vojnoj paradi povodom Dana pobjede u Moskvi, Rusija,9. maja 2025.
Zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti i čelnik stranke Jedinstvena Rusija Dmitrij Medvedev na vojnoj paradi povodom Dana pobjede u Moskvi, Rusija,9. maja 2025.

Fondacije povezane s bivšim ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom prikupile su oko 850 miliona dolara od početka ruske invazije punog obima na Ukrajinu, otkriva Sistema - ruska istraživačka jedinica Radija Slobodna Evropa.

Uspon bogatstva tih fondacija poklapa se s ratnim "preporodom" Medvedeva (59), kojeg je predsjednik Vladimir Putin smijenio s funkcije premijera 2020. godine.

Međutim, Medvedev je pronašao novu ulogu, kao glasni internet-propagandista s milionskom publikom, dok je zadržao uticaj u vlasti kao zamjenik predsjednika Putinovog Vijeća sigurnosti i predsjednik vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Medvedev, nekada blaga i umjerena politička figura, postao je vatreni zagovornik rata, poznat po ekstremno ratnohuškačkim i mržnjom ispunjenim objavama na društvenim mrežama protiv Kijeva i Zapada.

Prema finansijskim dokumentima koje je analizirala Sistema, 15 fondacija povezanih s Medvedevom je između 2015. i 2021. godine, dakle prije početka invazije u februaru 2022., primilo oko 28 milijardi rubalja (424 miliona dolara prema tadašnjim kursevima).

U periodu 2022. – 2024. ta cifra je skočila na više od 130 milijardi rubalja (1,39 milijardi dolara), pri čemu je više od polovine sredstava pristiglo prošle godine.

Na kraju 2021. godine, fondacije su imale ukupno 23,5 milijardi rubalja (316 miliona dolara) u knjigama, dok je do kraja 2024. taj iznos narastao na 86,4 milijarde rubalja (850 miliona dolara), pokazuju podaci.

Sistema je otkrila da su sredstva usmjerena prema raznim korisnicima, uključujući ruske snage koje se bore u Ukrajini, kao i nekretninske projekte povezane s Medvedevom – od Sankt Peterburga do obale Crnog mora.

Fondacije ne objavljuju javno svoje donatore, a samo dvije od 14 koje još postoje imaju aktivne web-stranice.

Jedna od njih, Naša Pravda, navodi da je u posljednje dvije godine potrošila 2,4 milijarde rubalja za podršku "specijalnoj vojnoj operaciji", obaveznom izrazu koji Kremlj koristi za rat protiv Ukrajine.

Sredstva su otišla na hiljade dronova, kao i na opremu poput uređaja za noćno osmatranje, generatora, medicinske opreme i druge potrepštine.

Saradnja s Jedinstvenom Rusijom

Fondaciju Naša Pravda osnovao je na inicijativu Medvedeva, izjavio je Aleksej Sidjakin, šef centralnog izvršnog odbora stranke Jedinstvena Rusija.

Fondacija je sarađivala sa strankom. Naprimjer, u februaru 2025. zajedno su donirali vojnoj jedinici ruske vojske opremu u vrijednosti većoj od 14 miliona rubalja (oko 177.000 dolara), prema podacima na web-stranici fondacije.

Medvedevov sin, Ilja (29), koji se pridružio stranci u septembru 2022. godine, učestvovao je na ceremoniji, prema objavi na web-stranici Naše Pravde, gdje je naveden kao direktor projekata u istom stranačkom odboru.

Ilja Medvedev (fotoarhiv)
Ilja Medvedev (fotoarhiv)

Malo koja od fondacija objavljuje detalje o tome na šta tačno troši sredstva.

Međutim, postoje dokazi da su neke fondacije korištene u svrhe koje direktno ili indirektno podržavaju projekte u sektoru nekretnina, za koje postoje indikacije da su povezani s Medvedevom, temom koja je predmet javnog interesa još od kada je sada zabranjena Fondacija za borbu protiv korupcije (FBK), koju je osnovao pokojni opozicionar Aleksej Navaljni, objavila izvještaj o mreži luksuznih vila, jahti, vinograda i druge imovine u tajnom vlasništvu tadašnjeg premijera.

Izvještaj FBK-a navodio je navodne rezidencije Medvedeva u gradiću Pljos na rijeci Volgi, u Kurskoj oblasti, elitnom moskovskom predgrađu Rubljovka, u Sočiju, kao i vinogradarsku firmu Skalisti Bereg i više jahti.

Sistema je utvrdila da je većina tih nekretnina i dalje povezana s fondacijama povezanim s Medvedevom.

U martu je Naša Pravda sarađivala sa Skalisti Beregom, koji ima vinograde blizu primorskog odmarališta Anapa, na čišćenju nakon velike ekološke nesreće u decembru, kada je došlo do izlivanja mazuta.

Skalisti Bereg je, prema podacima iz decembra, pod kontrolom fondacija povezanih s Medvedevom, a Ilja Medvedev je član njegovog odbora direktora.

U decembru 2022. godine, kompanija FKK – u vlasništvu fondacije povezane s Medvedevom – kupila je firmu Makna, koja je upravljala ruiniranim odmaralištem Shingary, udaljenim sedam minuta vožnje od Skalisti Berega i samo 100 metara od mora.

Nekoliko mjeseci kasnije počelo je rušenje odmarališta, a FKK je kupio nekoliko susjednih parcela, dok je istovremeno iznajmljivao zemljište od Makne. Ove transakcije sugerišu pripreme za novi građevinski projekat, ali nije poznato šta će tačno biti izgrađeno.

Bliže Medvedevom rodnom Sankt Peterburgu, fondacija Nevski kupila je 2023. godine dvospratnu kuću na periferiji grada, a 2024. godine i daču u Pavlovsku, takođe u blizini, gdje je Medvedev provodio ljeta kao dijete i gdje je posjetio kao predsjednik 2009. godine.

Medvedev nije odgovorio na upite novinara Sistema, kao ni fondacije Naša Pravda i Nevski. Ni Skalisti Bereg nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Direktor FKK-a je prekinuo vezu čim je saznao da ga zove novinar i nije odgovorio na pitanja poslana putem poruka.

Podsticanje rata

Od početka invazije na Ukrajinu, transformacija javne ličnosti Dmitrija Medvedeva bila je dramatična.

Kao predsjednik od 2008. do 2012. godine, između dugih perioda Putinove vladavine iz Kremlja, mlađi partner u tzv. tandemu predstavljao se kao relativni liberal, reformista i zagovornik većih sloboda.

Rusi koji su se nadali promjenama osjećali su se izdato kada se Putin 2012. vratio na predsjedničku funkciju, a Medvedeva premjestio na drugo mjesto u hijerarhiji – na funkciju premijera.

U godinama koje su uslijedile, dok je represija unutar zemlje sve više jačala, Rusija je 2014. okupirala Krim i preuzela kontrolu nad dijelovima istočne Ukrajine, podstičući rat koji je osam godina kasnije kulminirao invazijom punih razmjera.

Nakon što ga je Putin degradirao i u januaru 2020. konačno smijenio s mjesta premijera, Medvedev je bio široko doživljavan kao slab i beznačajan.

Njegov rejting povjerenja u javnosti krajem 2021. iznosio je ispod 23 posto, u poređenju sa 65 posto koje je imao Putin, prema podacima državnog istraživačkog centra VTsIOM.

Prema rezultatima VTsIOM-a od 1. juna, Medvedevov rejting povjerenja se udvostručio na 45,7 posto, što ga čini trećim najpopularnijim političarem u Rusiji, odmah iza Putina i premijera Mihaila Mišustina.

Telegram kanal koji je pokrenuo nekoliko sedmica nakon početka invazije postao je glavni kanal za njegove ratnohuškačke i zapaljive objave protiv Ukrajine i Zapada.

Do kraja 2022. bio je najpopularniji ruski bloger, a njegove objave danas u prosjeku imaju više od 1,8 miliona pregleda.

Medvedev često objavljuje žestoke objave na društvenim mrežama koje uključuju i vulgarnosti na račun zapadnih vlada, mračne prijetnje Kijevu i prikrivene nuklearne prijetnje.

Godine 2023. javno je razmatrao ideju bombardovanja Bundestaga u Berlinu. Prošle sedmice, izjavio je na Telegramu da cilj Rusije u prvim direktnim mirovnim pregovorima s Ukrajinom nakon tri godine nije mir, već "osiguranje naše brze pobjede i potpuno uništenje vlade u Kijevu".

Sjedinjene Države, Evropska unija, Velika Britanija i druge zemlje uvele su sankcije Dmitriju i Ilji Medvedevu zbog njihove povezanosti s ratom Rusije protiv Ukrajine.

XS
SM
MD
LG