Tanker za naftu "Mikati" nosivosti 58.000 tona plovio je vodama Indijskog okeana kada su stigle loše vesti iz dalekog Brisela: dodat je na listu sankcionisanih brodova ruske flote u senci.
Priča o "Mikatiju", koji je prošao i kroz Lamanš, ilustruje snage i slabosti režima sankcija Evropske unije koji sada obuhvara oko 600 brodova.
EU je stavila "Mikati" na listu u julu, posle slične odluke Velike Britanije u novembru prošle godine. Napravljen 2003. godine, njegova poodmakla starost ga čini tipičnim brodom flote u senci, ali i njegovo ponašanje pre nego što je stavljen pod sankcije.
Sumnjivo ponašanje
Prema podacima koje je za RSE dostavila kompanija Vinvard (Windward), za informacije o pomorstvu, brod "Mikati" je više puta promenio ime, prodat je anonimnom vlasniku i više puta je isključivao svoje AIS transpondere za lokaciju u periodu pre nego što je sankcionisan.
Ovo poslednje Međunarodna pomorska organizacija (IMO) smatra opasnom praksom tokom plovidbe i dozvoljeno je samo pod posebnim okolnostima. "Mikati" je takođe promenio zastavu pod kojom je registrovan, prešavši na Sijera Leone.
"Vlada Sijera Leonea je prepustila upravljanje svojim registrom brodova privatnoj kompaniji sa sedištem na Kipru", rekla je za RSE analitičarka Vindvarda Mišel Bokman (Michelle Bockmann), dodajući da je ta zemlja preferirana za registrovanje zastave za brodove u senci.
Uzeti zajedno, ovi indikatori bili su dovoljni dokazi da se "Mikati" stavi na crnu listu. EU je 18. jula uvrstila "Mikati" u svoj 18. paket sankcija protiv Rusije. To je imalo trenutni efekat.
Dva dana kasnije brod je stigao u vode kod Kočija, gde se nalazi jedna od najvećih indijskih rafinerija nafte. Međutim, nije istovario sav teret koji je preuzeo u ruskoj luci Murmansk na Barencovom moru mesec dana ranije.
Nije jasno da li je došlo do problema ili je "Mikati" sledio unapred dogovorene planove.
"Ponekad se brodovi sankcionišu dok su već u plovidbi, pa će neko morati da pozove kupca i pita da li dogovor još uvek važi", rekao je za RSE Bendžamin Hilgenstok (Benjamin Hilgenstock), viši ekonomista u kijevskom institutu KSE.
"Možda će im biti rečeno 'moramo prvo da ovo rešimo, pa možda malo sačekajte' – ili 'uzećemo vašu naftu, ali samo ako nam je date za malo manje novca'", dodao je on.
Samoanska veza
U svakom slučaju, nešto se dešavalo iza kulisa.
"Mikati" je 25. jula promenio registrovanog vlasnika i komercijalnog menadžera, preselivši se iz Azerbejdžana u Samou, zemlju s oko 200.000 ljudi u južnom Pacifiku, koja nije poznata po prosperitetnoj pomorskoj industriji.
Kompanija navedena na listi, Alga oušeanik venčers (Alga Oceanic Ventures), izgleda da nije prisutna na internetu.
Njena adresa je poslovni kompleks La Sanalele, gde su među njenim susedima još jedan menadžer brodova Faleola neksus (Faleola Nexus Ltd), koji upravlja naftnim tankerom Orion, a koji je pod sankcijama Velike Britanije i Ukrajine zbog ilegalne trgovine ruskom sirovom naftom.
Još jedan sused bila je tajvanska kompanija Pro-gejn grup korporejšn (Pro-Gain Group Corporation) koju su SAD sankcionisale 2018. u vezi s ilegalnim poslovanjem sa severnokorejskim ugljem i naftom.
Posle iznenadne promene vlasništva "Mikatija" usledilo je novo putovanje, severno duž obale do Mangalora. Tamo je 3. avgusta signalizirao da je izvršen istovar.
"Kašnjenje od 11 dana verovatno je bilo povezano sa sankcijama i potrebom za novim osiguranjem", rekla je Bokman. "To je zaista dobar primer kako sankcije EU mogu da poremete. Ali one imaju vrlo malo snage."
Zaista, uprkos sankcijama, "Mikati" je istovario svoju naftu i ostao u upotrebi. Sankcionisani brodovi ne mogu da posećuju luke EU ili da dobiju zapadno osiguranje i imaju problema s pronalaženjem profesionalne posade. Ipak, zadržavaju "pravo neškodljivog prolaza" kroz međunarodne vode.
Oktobarska studija kompanije kpler, koja se bavi analizom trgovine, ustanovila je da je "Rusija održala svoj izvoz sirove nafte uprkos logističkim izazovima koje predstavlja nedavna eskalacija sankcija usmerenih na tonažu flote u senci".
Sankcije EU naspram sankcija SAD
Sankcije koje je uvela Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD smatrane su znatno efikasnijim nego sankcije EU.
"Ovaj skup podataka pokazuje da Indija nema problema s prihvatanjem brodova pod sankcijama Evrope i Velike Britanije, ali ne želi da prihvate brodove pod sankcijama OFAC-a. I to verovatno pokazuje da je Indija nešto nevoljnija da se nađe u mogućnosti sekundarnih sankcija SAD", rekao je za RSE analitičar kplera Panagiotis Krontiras.
Podaci kplera prikazuju smanjenje produktivnosti, merene padom u pređenim kilometrima i tonama prevezenog tereta, za brodove u svakom od ta dva režima sankcija. Za SAD je zabeležen prosečan pad od 70 odsto, a za EU od 30 odsto.
Izaslanik EU za sankcije Dejvid O’Salivan (David O'Sullivan) rekao je za RSE da su sankcije uvek malo porozne i da je uvek moguće pronaći "primere broda koji je ipak nastavio" da plovi.
On je, međutim, dodao da "naši podaci pokazuju da kada je brod sankcionisan, njegova sposobnost da prevozi rusku naftu opada za oko 73 odsto".
Štaviše, dok O’Salivan procenjuje da je EU sada sankcionisala dve trećine ruske flote u senci, OFAC je dostigao oko 40 odsto, pokazuju podaci kplera. Dok je EU više puta dodavala nove brodove ove godine, OFAC nije dodao nijedan od januara.
Ministarstvo finansija SAD nije odgovorilo na upit za komentar.
U svakom slučaju, iako je "Mikati" nastavio da plovi, nije bio veoma produktivan. Podaci Vinvarda pokazuju da je posle istovarivanja u Mangaloru, brod prošao kroz Suecki kanal i usidrio se u Port Saidu nedelju dana u avgustu, kada je preuzeo naftu u prenosu s broda na brod (STS) s drugog tankera sa crne liste "Nokturnisa" (Nocturnis). Takvi prenosi nisu ilegalni, ali su česti prilikom izbegavanja sankcija.
'Zadržavanje' kod Kine
Mikati je dopremio naftu u Ningbo u Kini, stigavši 29. septembra, ali je nije istovario do 15. oktobra. Ponovo razlog kašnjenja nije jasan. Bokman je napomenula da je "nastavio da se zadržava oko lučke oblasti tokom dužeg vremenskog perioda", što je deo obrasca "veoma neekonomičnog ponašanja".
Ponovo, to je tipično za brodove pod sankcijama.
"Kada ste sankcionisani, imate dva izbora: ili idite Rusija-Indija ili Rusija-Kina. I zato dolazi do ovog ogromnog pada produktivnosti", rekao je analitičar kplera Krontiras.
Nesankcionisani brod bi pokušao da pokupi novi teret negde umesto da prazan putuje kući, što se opisuje terminom "balastna plovidba".
"Ali sada nemaju tu opciju... moraju da se vrate u Rusiju, pokupe drugi teret, i to je veoma duga balastna plovidba", rekao je Krontiras.
"Mikati" je upravo to uradio. Podaci Vindvarda takođe pokazuju da je ponovo isključio svoje transpondere između 10. i 12. decembra, blizu glavne ruske baltičke izvozne luke za sirovu naftu, Uts-Luga. A 18. decembra išao je jugozapadno kroz Lamanš.
"Odredište verovatno Indija ili Kina, ili čak STS. Nema naznaka", primetila je Bokman.