Rusija se bori s nestašicama goriva i poskupljenjima nakon niza ukrajinskih napada na njene rafinerije nafte.
Kako bi zaštitila snabdijevanje u Rusiji, gdje su u nekim oblastima zabilježeni dugi redovi na benzinskim pumpama, Moskva je zabranila ili ograničila izvoz benzina i dizela.
Ovaj potez izazvao je nestašice goriva i poskupljenja u nekim bivšim sovjetskim republikama Srednje Azije koje u velikoj mjeri zavise od ruske energije.
Tadžikistan najteže pogođen
Tadžikistan, koji gotovo sva svoja goriva uvozi – većinom iz Rusije – najviše je pogođen.
Kao strateški partner i blizak saveznik Moskve, Tadžikistan i dalje prima rusko gorivo na temelju bilateralnih ugovora o uvozu.
Međutim, cijene u najsiromašnijoj zemlji Srednje Azije naglo su skočile otkako je Rusija ove godine prvo uvela ograničenja izvoza energije. Litar običnog benzina trenutno u Tadžikistanu košta i do 1,30 američkih dolara, što je najviše u regionu.
Neizvjesnost u vezi s ruskim izvozom prisilila je Tadžikistan da diversifikuje svoj energetski model potrošnje.
Mnogi taksiji i vozila javnog prevoza u Dušanbeu prešli su na tečni prirodni gas ili električnu energiju, dižući ruke od benzina.
Ipak, vlasti u Dušanbeu su navele da će uvozne količine benzina iz Rusije u godini dostići 500.000 tona do kraja godine, što je značajan porast u odnosu na 451.000 tona u 2024. godini.
Kirgistan ranjiv
Kirgistan uvozi više od 90 posto benzina i dizela iz Rusije.
Kao član Evroazijskog ekonomskog saveza na čelu sa Moskom, Kirgistan je bio zaštićen od ruskih zabrana izvoza.
Ipak, Kirgistan se suočava s poskupljenjima, kašnjenjima u lancu snabdijevanja i privremenim nestašicama goriva od ljeta.
Stručnjaci kažu da je Kirgistan ranjiv zbog gotovo potpunog oslanjanja na ruski uvoz.
Zemlja, poput Tadžikistana, ima energetske rezerve, ali nema sposobnost rafiniranja nafte.
"U kratkoročnom periodu malo je stvarnih alternativa ruskim isporukama", rekla je ekonomistkinja Nurgul Akimova za Kirgistanski servis Radija Slobodna Evropa. "Sve ove alternative zahtijevaće značajna ulaganja u infrastrukturu i biće skuplje od trenutnih ruskih isporuka."
Uzbekistan se okrenuo drugim dobavljačima
Uzbekistan i dalje uvozi ruski benzin i dizel kroz vladine ugovore s ruskim kompanijama.
Međutim, oprezan zbog prekomjerne zavisnosti od Rusije, najnaseljenija zemlja Srednje Azije povećala je uvoz goriva iz Kazahstana i Turkmenistana – dva najveća izvoznika u Srednjoj Aziji.
Uzbekistan ima velike rezerve nafte, ali nema infrastrukture za povećanje proizvodnje. U 2024. godini, proizvodnja je iznosila samo oko 63.000 barela dnevno.
Taškent planira da poveća proizvodnju nafte modernizovanjem zastarjele energetske infrastrukture i privlačenjem stranih ulaganja.
Kazahstan uglavnom samodovoljan
Za razliku od mnogih svojih susjeda, Kazahstan je uglavnom samodovoljan u pogledu energije. Zemlja ima velike rezerve energije i posjeduje tehnologiju za rafiniranje nafte.
Kazahstan proizvodi oko 14 miliona tona naftnih derivata godišnje - najviše u Srednjoj Aziji - i uvozi dodatnih 1,2 miliona tona iz Rusije svake godine.
Međutim, zemlja je i dalje pogođena poremećajima u ruskoj mreži rafinerija.
U maju je Astana uvela šestomjesečnu zabranu izvoza naftnih derivata i suzbila prekogranični šverc goriva. Cilj ovog poteza je sprečavanje nestašice u Kazahstanu. Ograničenja ističu u novembru.
Kazahstanska vlada je saopštila da planira povećati izvoz goriva u zemlje Srednje Azije, kao i u Kinu i Indiju do 2040. godine.
Turkmenistan ostaje uglavnom izolovan
Ogromne rezerve nafte i gasa u Turkmenistanu, kao i stroga kontrola vlade nad proizvodnjom, održavaju domaće tržište zemlje relativno stabilnim.
Subvencionisane domaće cijene znače da su potrošači u Turkmenistanu uglavnom zaštićeni od spoljnog poremećaja.
"Turkmenistan je jedina zemlja u regionu koja ima suficit svih vrsta energetskih resursa", rekao je ekonomista Marat Musuraliev za Kirgistanski servis Radija Slobodna Evropa
Zemlja je 3. oktobra izjavila da je premašila ciljeve proizvodnje benzina i dizela tokom prvih devet mjeseci 2025. godine, što Radio Slobodna Evropa nije mogao nezavisno da potvrdi.
Turkmenistan proizvodi oko 275.000 barela sirove nafte i tekućih goriva dnevno.
Kao i susjedni Kazahstan, Turkmenistan je profitirao od promjena u energetskoj sceni, povećavajući izvoz naftnih proizvoda na tržišta u regionu.
Medijski izvještaji sugerišu da Ašgabat povećava izvoz u susjedni Uzbekistan i Afganistan.