Nekoliko sati nakon što je u eksploziji u luksuznom moskovskom stambenom kompleksu ubijen osnivač jedinice koja se borila na strani Rusije u ratu protiv Ukrajine, nije bilo jasno ko stoji iza eksplozije, ali su se odmah pojavile dvije teorije, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
To je moglo biti ubistvo u mafijaškom stilu povezano s poslovnim ili kriminalnim sporovima — vrsti krvavog nasilja koje mnoge podsjeća na haotične devedesete, ali se ponovo javlja tokom 25-godišnje vladavine predsjednika Vladimira Putina, potencijalno sve češće s obzirom na to kako invazija na Ukrajinu remeti i zatvara finansijske tokove.
Ili, kako neki posmatrači tvrde, možda se radi o ciljanom atentatu koji je organizirao Kijev — najnovijem u nizu napada i ubistava na ruskom tlu za koje je ukrajinska Državna služba bezbjednosti (SBU) preuzela odgovornost ili je za njih optužena otkako je Putin naredio sveobuhvatnu invaziju prije tri godine.
Bilo kako bilo, eksplozija u kojoj je poginuo biznismen Armen Sarkisian ukazuje na ranjivosti kojima se Rusija izložila dok se Kremlj fokusira na pokoravanje Ukrajine. Nasilni sukobi i borba za teritoriju, koji su se nekada činili kao stvar prošlosti, i dalje se dešavaju, potkopavajući Putinovu tvrdnju o dovođenju stabilnosti u zemlju.
Upečatljiv primjer je još uvijek neriješen sukob oko kontrole nad Wildberriesom, najvećim ruskim internetskim maloprodajnim lancem, čije je moskovsko sjedište u septembru bilo poprište nasilne konfrontacije u kojoj su ubijena dva čuvara.
Eksplozija 3. februara razbila je stakla na ulazu u Alye Parusa, veliki luksuzni kompleks na sjeverozapadu Moskve. Sarkisian je preminuo nakon što je hospitaliziran u kritičnom stanju, potvrdile su ruske vlasti. Prema navodima TASS-a, jedna osoba je poginula, a dvije su povrijeđene.
Armen Sarkisian, rodom iz Armenije, bio je poznat kao šef kriminalne organizacije i predsjednik bokserskog saveza u dijelu ukrajinske regije Donjeck pod ruskom okupacijom, gdje se s porodicom preselio u mladosti. Bio je poznat i pod nadimkom Armen Gorlovski, prema ruskom nazivu za grad Horlivka, gdje je stekao utjecaj. preselio s obitelji u mladosti.
Prema pisanju ukrajinskih medija, Sarkisian se početkom 2000-ih probijao u kriminalnoj grupi koju je vodio šef iz obližnjeg grada. Navodno je 2009. vodio nasilna preuzimanja nekoliko lokalnih medijskih kuća, a kasnije kontrolisao industrijske objekte, uključujući rudnik uglja i postrojenje za proizvodnju mašina.
U februaru 2024. Sarkisian je učestvovao u sukobu s MMA borcem iz Čečenije, u kojem su tri osobe ranjene tokom pucnjave nakon saobraćajne nesreće u centru Moskve.
Istovremeno, njegove veze s moskovskom agresijom na Ukrajinu bile su duboke. Nakon invazije u februaru 2022. godine, osnovao je jedinicu poznatu kao Arbat — skraćeno od Armenskog bataljona — koja je sada dio mreže plaćenika Redut, koju podržava ruska vojna obavještajna agencija poznata kao GRU.
Ukrajina ga je tražila zbog optužbi da je član ilegalne oružane formacije i da je pomagao "državi agresoru", odnosno Rusiju. Te optužbe proizašle su iz njegovog angažmana u Arbatu, ali optužbe Ukrajine protiv njega datiraju još iz 2014. godine.
U saopštenju o tim optužbama, SBU je naveo da je Sarkisian tražen od maja 2014. zbog "organizacije ubistava u centru Kijeva", što se odnosi na nasilna gušenja protesta poznatih kao Majdan ili Euromajdan, tokom kojih je ranije te godine, prema tvrdnjama vlasti, ubijeno više od 100 ljudi.
Navodno je šef kriminalne organizacije za koju je Sarkisian radio bio glavni dobavljač unajmljenih provokatora — civila u civilnoj odjeći, poznatih kao "tituške", koje je država koristila za izazivanje i provođenje nasilja nad demonstrantima Majdana. Neki u Ukrajini tvrde da je Sarkisian, zahvaljujući svojim vezama s boksom, bio uključen u regrutiranje mladih ljudi za tu svrhu.
SBU je saopćio da je Sarkisian bio "član užeg kruga" bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča, koji je svrgnut s vlasti nakon protesta na Majdanu — izazvanih velikim dijelom njegovom odlukom da odustane od plana za bliže odnose s Evropskom unijom i okrene se Moskvi.
Bez pružanja dokaza, SBU je naveo da je jedinica Arbat uglavnom sastavljena od osuđenih kriminalaca te da je, kako bi Sarkisian mogao regrutovati ljude za bataljon, dobio ovlaštenje nad zatvorima u okupiranom dijelu regije Donjeck. Navodno, u jedinici su i bivši članovi raspuštene plaćeničke grupe Wagner.
Kao i mnogi na ruskoj strani na prvim linijama, komandant Arbata, bivši MMA borac Aik Gasparyan, stigao je u rat iz zatvora. Osuđen je na sedam godina u maksimalno osiguranom zatvoru 2020. godine nakon što je proglašen krivim za pokušaj oružane pljačke kafića u Moskvi, prema sudskim dokumentima. No, pušten je na slobodu nakon početka pune invazije, a do decembra 2022. godine dobio je medalju "za hrabrost" od Putina.
SBU je naveo da je bataljon Arbat ratovao u blizini Toretska u regiji Donjeck, a nedavno i u ruskoj regiji Kursk, gdje ukrajinske snage drže dijelove teritorija nakon iznenadne invazije preko granice prošlog augusta.
U satima nakon eksplozije 3. februara, SBU-a ili bilo koje druge organizacije - ukrajinske ili druge - nije preuzela odgovornost. Međutim, spekulacije da bi Kijev mogao stajati iza eksplozije podgrijane su prethodnim napadima i atentatima za koje je ukrajinska obavještajna služba preuzimala odgovornost — često indirektno — ili bila optužena za njih na ruskom tlu od početka pune invazije.
Najzapaženiji slučaj dogodio se 17. decembra, kada je SBU neformalno preuzeo odgovornost za ubistvo generala zaduženog za ruske snage za nuklearnu, biološku i hemijsku odbranu i njegovog pomoćnika eksplozijom bombe skrivene u skuteru ispred zgrade u Moskvi. Izvor iz SBU-a rekao je za Radio Slobodna Evropa da je eksplozija bila rezultat operacije te agencije.
Uz podršku većeg broja vojnika, oružja i municije, ruske snage nastavljaju napredovati u regiji Donjeck te, uz Krimski poluotok, drže većinu regije Lugansk i dijelove Zaporoške i Hersonske regije, dalje prema jugozapadu.
Za Ukrajinu, ubistva osoba koje Kijev optužuje za sudjelovanje u ruskoj agresiji jedan su od elemenata kampanje napada i sabotaža unutar Rusije. Analitičari tvrde da ti napadi imaju za cilj oslabiti rusku ekonomiju i ratne napore, dok istovremeno šalju poruku Rusima, Ukrajincima i Zapadu o ukrajinskoj sposobnosti da se odupre mnogo jačem neprijatelju.
*Sergej Dobrinjin, Jevgen Ljehalau i Mark Krutov iz ruskog servisa Radija Slobodna Evropa doprinijeli su ovom izvještaju.