„Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine se moraju poštivati, a nepoštivanje je krivično djelo“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor ustavnog prava Nurko Pobrić, komentarišući odluku vlasti u Republici Srpskoj, jednog od dva bh. entiteta, da ne učestvuje u odlučivanju u nadležnostima Bosne i Hercegovine (BiH), sve dok u Ustavnom sudu BiH odluke donose strane sudije.
Ustavni sud BiH, čije su odluke konačne i obavezujuće, se sastoji od devet članova. Četiri člana bira Zastupnički dom Federacije BiH, dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. To troje sudija ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države.
Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine.
„Pošto je Ustav BiH Aneks IV Dejtonskog sporazuma sastavni dio tog Sporazuma, oni time krše Dejtonski sporazum. Bez obzira kako je obrazložena sudska odluka, da li se ona sviđala kome ili ne, mora se poštovati, kako od strane pojedinaca, tako i od strane državnih organa, javne vlasti“, ističe profesor Pobrić.
Ustavni sud BiH na dvodnevnoj sjednici 6. i 7. februara, je proglasio neustavnim dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, odlučivši u korist Bošnjaka i Hrvata (sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske) da se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne ovog entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019. godine.
Čija je državna imovina?
Nekadašnja državna imovina, koja se nakon rata u BiH (1992.-1995.) našla na teritoriji bosanskohercegovačkih entiteta, imovina je Bosne i Hercegovine, utvrđeno je i Popisom državne imovine, koju je još u decembru 2009. godine uradio Ured visokog predstvanika u BiH (OHR).
U državnu imovinu spada i poljoprivredno zemljište u RS-u o kome je ovoga puta odluku donio Ustavni sud BiH, a to pitanje godinama je bilo 'kamen spoticanja' između entiteta Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Šta je utvrdio Ustavni sud
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka, na pitanje RSE, čija je imovina i ko ima pravo da je knjiži, država BiH ili entiteti, kaže da na to postoji jasan odgovor dat presudom Ustavnog suda BiH.
„Ustavni sud je pošao od jedne očigledne činjenice da se u Ustavu Bosne i Hercegovine iz Dejtona naravno govori o državi Bosne i Hercegovine koja ima karakter državne institucije, a za entitete se nikada ne upotrebljava pojam država, nego entiteti u sastavu države Bosne i Hercegovine. Prema tome, Sud je izvukao logičan zaključak da državna imovina može biti isključivo vezana za državu.
To sa druge strane ne znači da će država upravljati i raspolagati sa svim dijelovima imovine, nego obavezu da će Parlamentarna Skupština BiH donijeti zakon o državnoj imovini u kojoj će tačno precizirati, s obzirom na raspodjelu nadležnosti, u kojem dijelu će koristiti i raspolagati imovinom niži nivoi vlasti u BiH, dakle entiteti, kantoni, opštine, lokalna samouprava“, objašnjava Trnka.
Zakon o državnoj imovini u BiH nije donesen, napominje Trnka i dodaje da „zemljišno- knjižni uredi imaju dovoljan oslonac u samoj presudi Ustavnog suda BiH o karakteru državne imovine da treba da izvrše to knjiženje“. Problem nastaje, prema njegovim riječima, što državne institucije nemaju mehanizme da natjeraju entitetske vlasti da tako i postupe.
Cijela ova situacija je, smatra profesor ustavnog prava Kasim Trnka, pokušaj da entitet RS-a ukoliko ne uspije da prisvoji cjelokupnu državnu imovinu na svojoj teritoriji, onda kaže on, pokušavaju djelimičnim zakonima da uzurpiraju nadležnost prema djelu imovine koja se nalazi na području na kojem je efektivna vlast Republike Srpske.
Poziv iz EU
Zbog nove političke krize u Bosni i Hercegovini, ambasador Evropske unije u BiH Johann Sattlera, u četvrtak je pozvao bh. političare da se suzdrže od aktivnosti koje stvaraju podjele.
"Evropska unija ponovno ističe da su uloga i nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od temeljne važnosti za zemlju, uključujući i konačnu i obvezujuću prirodu njegovih odluka. EU pridaje veliku važnost funkcionalnosti institucija i apeluje na sve političke aktere u zemlji da se suzdrže od aktivnosti podjela koje mogu ugroziti vitalne reforme u interesu građana BiH“, navodi se u saopštenju za javnost iz kabineta šefa Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u BiH Johanna Sattlera.
Političari o odluci Ustavnog Suda BiH
„Ako treba ponovo ćemo ući u krizu, ali u ovoj državi poštovaće se Ustav BiH“, rekao je novinarima, danas (13. februar), u Sarajevu Bakir Izetbegović, član kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), koja je u koalicioni partner Saveza nezavisnih socijaledemokrata (SNSD), vodeće partije bh. Srba na čijem je čelu Milorad Dodik, na nivou BiH.
Izetbegović očekuje da predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH u početku neće glasati, čime će onemogućiti donošenje odluka.
“Pokušali su da u Republici Srpskoj uzurpiraju, oduzmu zemljište. Ustavni sud je to po našoj apelaciji odbranio, sad se traži da mi oslabimo taj sud kako bi u buduće mogle takve odluke vlasti u RS da prolaze, i mi to nećemo uraditi", objasnio je Izetbegović.
Treći koalicioni partner SDA-u i SNSD- u na nivou države Bosne i Hercegovine, Dragan Čović, također član kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), rekao je kako je odavno poznat stav te političke partije u vezi sa stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH.
“Ne znam da li je konačno vrijeme da strane sudije odu, vrijeme je bilo davno. Kako ćemo do toga doći, treba nam konsenzus, jer je to Ustav Bosne i Hercegovine, traženje zajedničkog rješenja“, rekao je Čović novinarima u Sarajevu nakon sastanka kolegija, a uoči sjednice Doma naroda Parlamenta BiH, koja će biti održana sutra, u petak, 14. februara.
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, najavio je da će u subotu, 15. februara o odluci Ustavnog suda BiH razgovarati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i tražiti "razumijevanje" za situaciju u kojoj se nalazi Republika Srpska (RS).
Facebook Forum