Ustavni sud Bosne i Hercegovine razmatra na dvodnevnoj sjednici u Sarajevu zahtjev člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH.
Kako je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa (RSE) zaključci u ovom predmetu će biti objavljeni u petak, 7. februara.
Pitanje zastave i njenog isticanja došlo je u fokus decembra 2018., Dodikovim dolaskom u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, gdje je bojkotovao sjednice, kada mu druga dva člana Predsjedništva, Šefik Džaferović i Željko Komšić, nisu popustili u namjeri da pored državne zastave u kabinetu stoji i entitetska zastava Republike Srpske.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da se Dodikova apelacija uklapa u politički folklor Bosne i Hercegovine, gdje se, navodi ona, u fokus javnosti stavljaju pitanja koja suštinski ne mijenjaju živote građana, ali služe u svrhu skupljanja jeftinih političkih poena.
"Jednostavno populizmom i bildanjem nacionalnih mišića nastoji se održati tenzija u političkom prostoru i skupiti jeftini politički poeni kod građana. Ta pitanja uvijek dospiju u žižu javnosti i postaju vruća politička tema pred izbore ili u izbornim godinama, iako oni koji ih pokrenu zapravo znaju da suštinski i u pravnom i u političkom smislu ne mogu ništa promijeniti", smatra Topić .
O Dodikovom zahtjevu
Milorad Dodik je 7. novembra 2019. godine podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH.
U svom zahtjevu Dodik ne spori izgled i oblik zastave niti bilo koju odredbu Zakona o zastavi, već su mu sporne procedure prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona o zastavi iz 2004. godine prilikom kojih su one usvojene bez potvrde Predsjedništva BiH.
U saopštenju, objavljenom iz Dodikovog kabineta, prilikom upućivanja apelacije navedeni razlog za upućivanje ovog zahtjeva je "u činjenici da navedeni Zakon nije u skladu sa članom 1. stav 6. Ustava BiH u kojem se kaže da o simbolima BiH odlučuje Parlamentarna skupština, a potvrđuje ih Predsjedništvo".
Odredba ustava BiH iz stava 1. član 6 odnosi se na simbole Bosne i Hercegovine i u njoj stoji da će "Bosna i Hercegovina imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skupština i potvrdi Predsjedništvo".
Dodik je, u zahtjevu za ocjenu ustavnosti, naveo da je Zakon o zastavi BiH usvojen 2001. godine, te da je tom prilikom ispoštovana procedura, s obzirom na to da je zakon usvojila Parlamentarna skupština BiH, a da je potom i Predsjedništvo BiH potvrdilo izgled i oblik zastave BiH.
Međutim, Dodik spornim smatra Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH koji je tri godine kasnije 2004., usvojila Parlamentarna skupština BiH.
"Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine 2004. godine usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, ali on nije potvrđen od strane Predsjedništva BiH, iz čega proizilazi da nije u skladu sa Ustavom BiH, odnosno da prilikom njegovog donošenja nije ispoštovana Ustavom propisana procedura iz citiranog člana 1. stav 6. Ustava BiH", navedeno je u saopštenju iz Dodikovog kabineta, od 7. novembra 2019.
Tu se još podvlači da "odredbe koje se nalaze u neustavnom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH se odnose na određivanje lokacija na kojima se ističe zastava BiH, kao i na novčane kazne zbog njenog neisticanja".
Vehid Šehić, koji je bio jedan od članova komisije koja je radila na izradi Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine iz 2001. godine, tri godine pre zakonskih izmjena, kaže za Radio Slobodna Evropa da je tim zakonom bilo predviđeno gdje i na koji način se ističe zastava Bosne i Hercegovine, ali da nisu postojale institucije koje su unijete izmjenama i dopunama Zakona o zastavi iz 2004. godine.
"U vrijeme kada je donesen Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine mi nismo imali Sud Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo BiH, Oružane snage BiH, nismo imali stalnu Izbornu komisiju i nakon formiranja tih institucija izvršena je dopuna na način da se i na tim institucijama moraju vidjeti obilježja, odnosno zastava Bosne i Hercegovine", ističe Šehić.
Šehić dodaje da se u ovom slučaju radi o proceduralnom pitanju koje suštinski ne mijenja odredbe Zakona i njegovih izmjena i dopuna.
Šta predviđa Zakon?
Zakon o zastavi BiH u članu 5. propisuje da zastava zvanično treba da bude istaknuta na svim zgradama državnih institucija, prilikom svih zvaničnih međunarodnih posjeta, takmičenja i drugih skupova na kojima Bosna i Hercegovina učestvuje ili je predstavljena.
Pored toga, zakon propisuje da zastava mora biti istaknuta i na prevoznim sredstvima koja koriste članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te na graničnim prelazima Bosne i Hercegovine.
Zakon o zastavi u propisanim slučajevima ne dopušta isticanje drugih zastava iz Bosne i Hercegovine zajedno sa zastavom Bosne i Hercegovine.
Sankcije za nepoštivanje zakona
U izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, koje su za Dodika sporne, predviđaju se novčane kazne za nepoštovanje odredbi zakona o Zastavi Bosne i Hercegovine.
Kazne se kreću u iznosu od 50 evra do 3.750 evra, u zavisnosti od toga da li je prekršilac Zakona građanin, pravni subjekt ili organ vlasti.
Pitanje državne zastave nije riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, a oko ovog pitanja su se godinama sporili politički predstavnici u BiH koji su imali različite prijedloge za izgled zastave Bosne i Hercegovine.
Početkom 1998. godine, visoki predstavnik za BiH, Carlos Westendorp, odbacio je sve prijedloge za zastavu Bosne i Hercegovine i izašao s nekoliko neutralnih prijedloga.
Tadašnji poslanici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nisu uspjeli prikupiti potrebnu većinu, uz suzdržanost svih zastupnika Srpske demokratske stranke i Hrvatske demokratske zajednice, zbog čega je 3. februara 1998. godine Westendorp donio Odluku o nametanju Zakona o zastavi BiH kojom je proglasio sadašnju zastavu.
Nova zastava je uvedena, jer bosanskohercegovački entitet, Republika Srpska, nije prihvatala zastavu bivše Republike Bosne i Hercegovine.
- Ne propustite da pročitate - Most: Da li je Dodik trasirao put Bosne i Hercegovine u NATO?
Bosna i Hercegovina u 20. vijeku je zastavu mijenjala četiri puta, a svaka nova zastava nije imala kontinuitet s prethodnom.
Po apelacijama za ocjenu ustavnosti, do sada nije provedeno osam odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Tako četiri odluke nije proveo Parlament Bosne i Hercegovine, dvije odluke nije proveo Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, dok dvije odluke nisu zajedno proveli entitetski parlamenti Federacije BiH i Republike Srpske.
Facebook Forum