Visoki zvaničnici Sjedinjenih Država i Rusije završili su u utorak prve razgovore o okončanju rata u Ukrajini, pri čemu je Kremlj iznio nove zahtjeve, dok su Washington i Moskva pristali da brzo nastave normalizaciju svojih odnosa i započnu pregovore o okončanju skoro trogodišnjeg sukoba.
Više od četiri sata dugi sastanak u Rijadu, kojem su prisustvovali američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, dio je velikog diplomatskog napora Sjedinjenih Država da okončaju rat.
Razgovore su američki zvaničnici okarakterizirali kao istraživačke pregovore koji bi mogli otvoriti put za potencijalni sastanak između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina.
Rubio je novinarima nakon sastanka 18. februara u saudijskoj prijestolnici rekao da su razgovori "prvi korak na dugom i teškom putu" prema okončanju rata u Ukrajini te da su se delegacije SAD-a i Rusije tokom razgovora složile oko četiri principa.
Ovi principi uključuju potpuno obnavljanje njihovih diplomatskih misija u Washingtonu i Moskvi nakon godina sankcija i protjerivanja, imenovanje tima na visokom nivou za pregovore o okončanju rata u Ukrajini, istraživanje daljnje "geopolitičke i ekonomske suradnje koja bi mogla proizaći iz okončanja sukoba u Ukrajini" i osiguranje da će delegacije SAD-a i Rusije prisutne u Rijadu ostati angažirane u daljim razgovorima.
Lavrov je sastanak nazvao "veoma korisnim" i rekao da će Moskva nastojati imenovati specijalnog izaslanika što je prije moguće.
"Imam svakog razloga vjerovati da američka strana razumije našu poziciju", rekao je Lavrov.
Glavni savjetnik za vanjsku politiku Rusije Jurij Ušakov, koji je bio dio ruske delegacije, dodao je da su dvije strane kratko razgovarale o uvjetima potrebnim za samit Putina i Trumpa.
Međutim, dodao je da će konačna odluka o započinjanju dubljih razgovora sa Sjedinjenim Državama o Ukrajini na kraju ovisiti od samog Putina.
"Korisno je da viši tim za nacionalnu sigurnost Trumpove administracije čuje ove ruske stavove i da ih prenese predsjedniku," rekao je za RSE John Deni, nerezidentni viši suradnik Atlantskog vijeća.
"Još je prerano za znati šta bi Rusi mogli biti spremni da žrtvuju ili zadrže", istakao je.
Šta je proizašlo iz sastanaka?
Čini se da je sastanak postavio temelje za buduće razgovore između Moskve i Washingtona, pri čemu su i Rubio i Lavrov rekli da će svaka strana vratiti osoblje u svojim ambasadama u Washingtonu i Moskvi kako bi se formirale misije za podršku mirovnim pregovorima u Ukrajini, bilateralnim odnosima i suradnji na širem planu.
Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a saopćilo je da su delegacije obje zemlje pristale "riješiti nesuglasice" u svojim odnosima s ciljem normalizacije diplomatskih odnosa nakon godina napetosti.
Portparolka Tammy Bruce rekla je da će obje zemlje istraživati "buduću suradnju", ali je upozorila da tačan vremenski okvir još nije jasan.
"Jedan telefonski poziv, praćen jednim sastankom, nije dovoljan za uspostavljanje trajnog mira", poručila je.
Dodala je da su razgovori u Rijadu prvi korak u dužem procesu.
Lavrov je rekao da su se dvije strane "praktično složile" da je potrebno riješiti pitanja koja se tiču funkcioniranja diplomatskih misija.
Kada je riječ o Ukrajini, rekao je da postoji "uzajamna želja" za pronalaženjem rješenja i da će Rusija čekati da Sjedinjene Države imenuju svoje predstavnike.
"Nakon toga, relevantne konsultacije će početi i bit će redovne", rekao je.
Ruski šef diplomacije je istakao da bi bilo kakvo razmještanje NATO-ovih trupa u Ukrajinu – što su predložile neke zapadne vlade – bilo "potpuno neprihvatljivo" za Kremlj.
S druge strane, ruski zvaničnici su rekli da dugoročni mirovni sporazum u Ukrajini neće biti moguć bez rješavanja šireg spektra sigurnosnih pitanja u Evropi.
"Kompletno dugoročno rješenje je nemoguće bez sveobuhvatnog razmatranja sigurnosnih pitanja na kontinentu", rekao je novinarima 18. februara portparol Kremlja, Dmitrij Peskov.
Peskov je također rekao da će Putin biti otvoren za razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim "ako bude potrebno".
Putin je ranije rekao da nije spreman pregovarati sa Zelenskim jer njegovu vladavinu smatra "nelegitimnom", dijelom zbog toga što Ukrajina nije održala izbore otkako je Rusija prije skoro tri godine započela invaziju punog obima.
Govoreći u Moskvi, portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova rekla je da Moskva želi da NATO odbaci svoje obećanje iz 2008. godine da će jednom omogućiti Ukrajini članstvo u Alijansi, te da Kijev pristane na neutralnost.
Šta slijedi?
Obje strane su se složile da imenuju izaslanike i nastave daljnje razgovore.
Rubio je također nagovijestio ulogu EU u nastavku, rekavši da "postoje druge strane koje imaju sankcije, Evropska unija će morati biti za stolom u nekom trenutku, jer i oni imaju sankcije koje su nametnute".
Jana Puglierin, viši suradnica u Evropskom vijeću za vanjske odnose, rekla je da su i Kijev i njegovi evropski saveznici nervozno pratili sa strane dok su američki i ruski zvaničnici razgovarali u Rijadu, te da je zabrinutost u Ukrajini i evropskim prijestolnicama visoka, jer postoji strah da bi Trump mogao sklopiti brz dogovor s Moskvom koji zanemaruje njihove sigurnosne interese.
Ona kaže da se evropski lideri trenutno suočavaju s više "prekretnica" koje je izazvala ruska invazija na Ukrajinu, kao i nedavne izjave visokih američkih zvaničnika koji sugeriraju da će Evropa morati igrati veću ulogu u sigurnosnim pitanjima.
"Februar 2022. uništio je naše povjerenje u kolektivni sigurnosni poredak s Rusijom i pokazao nam tamnu stranu naše osnovne ovisnosti od Rusije i Kine u ključnim oblastima". rekla je.
"Februar 2025. nam pokazuje da Amerikanci više ne osjećaju odgovornima za europsku sigurnost i da su njihovi interesi temeljno različiti od naših."
Evropski lideri su 17. februara održali hitne razgovore u Parizu kako bi diskutirali o ratu u Ukrajini i evropskim sigurnosnim pitanjima, ali nisu uspjeli postići nikakav dogovor.
Nakon sastanka u Saudijskoj Arabiji, savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a Michael Waltz rekao je da bi bilo kakve postratne garancije za mir trebale biti "pod vodstvom Evrope," ponovivši pozive američkih zvaničnika da evropski saveznici povećaju izdvajanja za odbranu te hvaleći Britaniju i Francusku zbog "razgovora o doprinosu većoj sigurnosti Ukrajine".
Zelenski je kritizirao razgovore zbog nedostatka ukrajinskog predstavnika i pozvao na "poštene" mirovne pregovore o okončanju rata, tvrdeći da bi u njih trebalo biti uključeni i Evropska unija, Turska i Britanija.
John Deni iz Atlantskog vijeća rekao je da je svako potencijalno rješenje koje se može postići vjerovatno još daleko i da će zahtijevati daljnje razgovore s Ukrajinom i evropskim vladama.
Istakao je da sastanak u Rijadu treba posmatrati kao najnoviji pokušaj SAD-a da resetuje odnose s Rusijom, nakon sličnih napora bivšeg predsjednika Georgea W. Busha 2001. godine i bivšeg predsjednika Baracka Obame 2009. godine.
Svaki od tih diplomatskih napora završio je napetim odnosima i novim geopolitičkim krizama u Gruziji i Ukrajini.
"U određenom trenutku morate razgovarati sa protivnikom, a diplomacija mora biti jedan od alata SAD-a", rekao je Deni. "Pokušaji resetovanja imaju smisla, ali su u prošlosti završavali razočaranjem", zaključuje on.