Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedjelju kako je spreman odustati od svog položaja ako to znači mir u Ukrajini i da bi mogao zamijeniti svoju poziciju za ulazak Ukrajine u NATO.
Rekao je da želi vidjeti američkog predsjednika Donalda Trumpa kao partnera Ukrajine i više od običnog posrednika između Kijeva i Moskve.
"Zaista želim da to bude više od pukog posredovanja. To nije dovoljno", izjavio je na pres-konferenciji u Kijevu.
Dodao je da razgovori o sporazumu sa Sjedinjenim Državama o ukrajinskim rudnim bogatstvima napreduju i da je "sve u redu".
Precizirao je da je nacrtom sporazuma predviđeno da Ukrajina vrati Americi dva dolara za svaki dolar koji je dobila kao pomoć.
Zelenski je naglasio da je odbio priznati da Ukrajina duguje Americi 500 milijardi dolara za ratnu pomoć koju je Washington pružio Kijevu, što je iznos koji često Trump navodi.
Ukrajinski predsjednik je rekao da grantove ne treba posmatrati kao zajmove.
Njegovi komentari dolaze usred zabrinutosti zbog pukotina u transatlantskom savezu dok Washington vodi direktne razgovore na visokom nivou s Moskvom.
Evropska diplomacija
Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump prošle sedmice je napao Zelenskog i sugerirao da je on odgovoran za početak sukoba – iako je kasnije povukao ove komentare u intervjuu na radio Fox News, izjavivši da ukrajinski predsjednik nije trebao dopustiti Rusiji da napadne.
Trump je također sugerirao da Zelenski možda neće biti potreban u mirovnim pregovorima te je pozvao na pristup ukrajinskim resursima zemnih minerala kao kompenzaciji za dosadašnju američku pomoć. S druge strane, pohvalio je razgovore koje su vodili visoki američki i ruski dužnosnici u Rijadu.
Zelenski je, pak, izazvao bijes u Washingtonu izjavivši da Trump "živi u prostoru ruskih dezinformacija".
Evropski lideri pridružili su se Zelenskom u izražavanju straha od opasnosti od nejedinstva Zapada, kao i bojazni da bi njihove zemlje mogle biti izostavljene iz pregovora o okončanju rata.
Dok drugi zapadni lideri putuju u Kijev 24. februara, francuski predsjednik Emmanuel Macron otići će na razgovore s Trumpom u Washingtonu. Kasnije tokom sedmice, isto će uraditi i britanski premijer Keir Starmer.
Macron i Starmer će nastojati pronaći zajednički jezik s Trumpom o narednim koracima.
"Niko ne želi da se krvoproliće nastavi. Niko, a najmanje Ukrajinci", rekao je Starmer u nedjelju u Glasgowu, Škotska.
"Ali nakon svega što su pretrpjeli, nakon svega za šta su se borili, ne može biti nikakvih razgovora o Ukrajini bez Ukrajine, a narod Ukrajine mora imati dugoročnu sigurnu budućnost", istakao je britanski premijer.
Starmer je ponovio obećanje da će Britanija biti spremna pružiti trupe na terenu u Ukrajini kao dio mirovnog sporazuma.
Evropski lideri održali su o ovome hitne razgovore posljednjih dana, što je još jedan pokazatelj njihove zabrinutosti da Washington smanjuje podršku.
Britanski ministar vanjskih poslova Daniel Lammy je u nedjelju izjavio da će njegova zemlja na treću godišnjicu rata objaviti najveći paket sankcija Rusiji.
Ranije u nedjelju, ruski predsjednik Vladimir Putin govorio je riječima kakvog mesije kako bi opravdao invaziju na Ukrajinu, dan pred treću godišnjicu napada njegove vojske na susjednu zemlju.
"Tako je htjela sudbina, tako je htio Bog ako smijem reći", rekao je u nedjelju u Moskvi pred prisutnim vojnicima koji su se borili u Ukrajini.
Ovo nije prvi put da Putin koristi takav jezik kako bi opravdao rusku agresiju prema Ukrajini.
Godine 2014. branio je nezakonito zauzimanje Krima govoreći da poluotok ima "sveto značenje" za Rusiju, upoređujući ga sa Brdom hrama u Jerusalemu.
Zapadne zemlje dosljedno osuđuju ruske napade na Ukrajinu, a mnogi zapadni lideri će prisustvovati događajima u Kijevu 24. februara u znak solidarnosti s Ukrajinom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na "jedinstvo" među saveznicima Ukrajine u objavi na Telegramu u nedjelju.
"Moramo dati sve od sebe kako bismo postigli trajni i pravedni mir za Ukrajinu. To je moguće uz jedinstvo svih partnera: trebamo snagu cijele Evrope, snagu Amerike, snagu svih onih koji žele trajni mir", napisao je.
U međuvremenu, ukrajinske vlasti su izvijestile da je njihova zemlja pretrpjela najveći napad dronovima iz Rusije u noći sa subote na nedjelju. Izvještaji o žrtvama postepeno stižu iz cijele zemlje.
Napadi su dodatno naglasili ranjivost Ukrajine, kao i njenu ovisnost o američkoj vojnoj pomoći.
Govoreći za Current Time vojni analitičari su rekli da je zračna odbrana ključna stavka na kojoj Kijev računa na Washington.
"Svi drugi [vojni resursi] mogu se naći u Evropi. Na neki način, evropska pomoć može zamijeniti američku pomoć. Međutim, zračna odbrana – to je ključna stavka", rekao je Oleksij Alšanskij iz Conflict Intelligence Teama.