Bh. mediji rade u sve goroj političkoj i društvenoj klimi

Konstantna radikalizacija političke scene i jačanje uticaja nacionalističkih stranaka uticali su na to da mediji u BiH rade u sve goroj političkoj i društvenoj klimi, ocijenjeno je u utorak na konferenciji čija je tema bila „Nezavisni mediji u BiH pod velikim pritiskom“.

U prošloj godini Linija za pomoć novinarima zabilježila je 40 slučajeva kršenja prava novinara i medijskih sloboda, a organizacije koje okupljaju novinare ocjenjuju zabrinjavajućom činjenicu da su u posljednjih nekoliko mjeseci zabilježeni verbalni i fizički napadi na novinare, te prijetnje smrću.

Pritisak na rad novinara sve je veći u BiH, smatraju čelni ljudi organizacija koje su zadužene za praćenje bosanskohercegovačkog medijskog prostora. Kao posebno zabrinjavajuće navode da su neki predstavnici lokalne vlasti, policije, kao i vodeći ljudi iz vjerskih zajednica, te parlamentarci i moćni poslovni ljudi takođe učestvovali u napadima na novinare.

Milkica Milojević

Milkica Milojević, predsjednica udruženja BH novinari, smatra da je jedan od najvećih problema bh. novinara autocenzura. Govori šta bi svaki novinar trebao uraditi da bi je izbjegao:

„Rješenje je biti hrabar, ovo govorim bez velike patetike, biti profesionalan, biti odgovoran, društveno odgovoran i raščistiti sa sobom. Onaj koji to ne može da podnese, neka se bavi nečim drugim. To je ljudski, to je sasvim legitimno, to je sasvim u redu. Ali, ne možeš biti novinar, a ne biti novinar po onome što činiš, govoriš i po onome kako se ponašaš u toj profesiji.“

Činjenica da su novinari u BiH podijeljeni u čak šest udruženja dodatno pogoršava situaciju. Direktor sarajevskog Mediacentra Boro Kontić smatra da ne postoji solidarnost među novinarima što dodatno opterećuje medijsku zajednicu:

„Nije problem samo što su novinari podijeljeni, nego što je zapravo Bosna i Hercegovina na više načina podijeljena, ispucala po tim etničkim linijama itd. Međutim, meni je uvijek problem zašto novinarska organizacija prihvata političku podjelu, zašto novinari prihvataju nešto što je element ovdašnje politike, jer, zapravo, za novinare je mnogo važnije da ono što izda, da proda. Prema tome, uvijek je problematično kad vidite da se novinari i mediji ponašaju na sličan način kao ovdašnja politika. Ne kažem da je to isto, ali to može biti problem.“

Odlična zakonska regulativa koja se ne provodi

Predsjednica udruženja BH novinari, Milkica Milojević:

„Svako od nas odgovara za ono što radi. Kada bismo se svi mi pridržavali istih standarda, bili udruženi ili neudruženi, onda bi se na taj način najbolje oduprli pritiscima. Kada bismo naprosto raščistili sa sobom, da nije čak ni bitno koliko zarađujemo, ako pristajemo da radimo taj posao, onda treba da ga radimo ljudski. Podleći pritiscima je ljudski, ali nije profesionalno odgovorno. To bi bilo isto tako kao kad bi ljekar rekao: 'Eto, meni je mala plata pa ja neću da operišem tog i tog pacijenta, jer mi se nešto ne da'.“

Natalija Bratuljević iz organizacije Civil Rights Defenders podsjeća da BiH ima odličnu zakonsku regulativu. Problem je što se ona do kraja ne provodi, ali i što sa njom nisu upoznati oni koji bi je trebali poštovati:

„Čitav set zakona je donesen vrlo brzo, bez toga da su oni koji se treba da pozabave njima i oni koji treba da ih znaju savršeno, zapravo to ne razumeju dovoljno dobro, a pri tom mislim na tužioce, mislim na advokate, mislim na sudije, kojima je vrlo često prilična nepoznanica vezano za to šta je sloboda izražavanja. Mislim da mi i druge kolege možemo da im pomognemo u tom smislu. To je samo jedan deo problema. Drugi deo problema je razumevanje onog što je realno situacija u BiH i toga koliko smo mi senzibilisani za to – da li je važno kada napadnu nekog novinara koji je radio svoj posao, odgovorno, profesionalno i etički. Mora da bude važno. Nažalost, zbog čitavog niza stvari koje se nama u ovoj zemlji dešavaju na dnevnom nivou, to nekako padne u zapećak.“

Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost kaže da se pritisak na rad novinara pojačava kako se bliže opšti izbori zakazani za oktobar.

„I dan-danas političke stranke pokušavaju instrumentalizirati medije u svoje svrhe. Znači, za očekivati je da će se situacija čak pogoršati, ako se sada ne poduzmu mjere. Mislim da je društvo momentalno dosta neujedinjeno i da se to, naravno, odražava na medijsku sliku, da vlasti pokušavaju što više postaviti medije pod svoju kontrolu, što produbljava tu nejedinstvenost. Ali, važno je da se mediji i novinari solidariziraju i da svaki novinar shvati da, ako mu kolegu napadnu ili mu prijete, da se to i njemu može dogoditi i da je važno da se izvrši pritisak da se to istraži i kazni.“

Pritisci se intenziviraju pred izbore

Pritisci na medije u BiH vide se kroz autocenzuru, ali i kroz uređivačku politiku, kaže dugogodišnji novinar Mehmed Halilović:

„Naravno, dobro se vidi - za one koji hoće da to vide, i kako rade mediji koji se odupiru tim pritiscima. Ti su mediji neki kao barjaktari medijske slobode u BiH, što svako može naći za sebe, ukoliko je, naravno, sam medij tako organiziran da nije pod pritiskom samog vlasnika, i ukoliko postoji ekonomska osnova njegove nezavisnosti.“

Glavni i odgovorni urednik magazina Start Dario Novalić:

„Pritisci na medije već traju dugo, dugo vremena, intenziviraju se uvijek pred izbore. Ja se ne sjećam da je neko od tih koji su pritiskali medije ili novinare na različite načine, ili čak napadali, da je završio u zatvoru. Radi se o blagim kaznama, mahom novčanim, tako da ja ne vidim nekog lijeka i spasa, osim u dobroj zakonskoj regulativi, u provođenju zakona do kraja.“