Dostupni linkovi

Iran se sprema za odmazdu Izraela posle raketnog napada


Iranci u Teheranu proslavljaju masovni raketni napad na Izrael 1. oktobra 2024.
Iranci u Teheranu proslavljaju masovni raketni napad na Izrael 1. oktobra 2024.

Iran je ispalio skoro 200 balističkih projektila na Izrael, što je najveći direktni napad Teherana na njegovog najvećeg neprijatelja.

Napad 1. oktobra bio je veći i odvažniji od aprilskog udara na Izrael kakav dotad nije imao presedana. Teheran je u poslednjem napadu takođe koristio naprednije rakete i nije izneo puno upozorenja pre nego što je lansirao rakete.

Još nije poznat pun obim štete i žrtava izazvanih iranskim raketnim napadom. Ipak, Izrael je obećao oštar odgovor.

Eksperti kažu da će izraelska odmazda verovatno biti snažnija u poređenju s aprilom, kada je njegov odgovor bio relativno prigušen, imajući u vidu veće razmere novog direktnog napada Irana.

"Izrael će sigurno zadati mnogo razorniji udarac Iranu", rekao je Ali Vaez, direktor Iranskog projekta u Međunarodnoj kriznoj grupi.

Rizik od izraelske odmazde

Iran je svoj napad od 1. oktobra opisao kao odmazdu za izraelsku invaziju na Liban i razoran jednogodišnji rat u Pojasu Gaze, kao i za nedavna izraelska ubistva ključnih iranskih saveznika u regionu.

Izraelske snage počele su kopnenu invaziju na jug Libana 1. oktobra posle nedelju dana razornih vazdušnih napada.

U izraelskim vazdušnim udarima u Bejrutu 27. septembra je ubijen Hasan Nasralah, vođa Hezbolaha, oružane grupe koju podržava Iran i političke partije koja kontroliše veći deo južnog Libana.

Izraelski napadi su desetkovali rukovodstvo i degradirali borbene kapacitete Hezbolaha, najbližeg saveznika Teherana, koji je i ključan za iransku strategiju odvraćanja naspram Izraela. SAD smatraju Hezbolah terorističkim organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila samo njegovo naoružano krilo.

Takođe, Ismail Hanije, politički šef palestinske grupe Hamas koju SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom i koja je saveznik Irana, ubijen je u izraelskom napadu u Teheranu u julu.

Strepnje i upozorenja zbog širenja rata na Bliskom istoku
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:05 0:00

Eksperti kažu da je unutrašnji pritisak da se odgovori Izraelu i slabljenje pozicije Irana u regionu iznudio potez Teherana.

"Čini se da je Iran došao do zaključka da su troškovi nedelanja veći od rizika preduzimanja akcije", rekao je Vaez.

"Teheran je nesumnjivo svestan rizika ne samo da ponovi, već i da proširi raketnu baraž koji je zasuo Izrael, prizivajući time izraelsku odmazdu za koju se čini da će gotovo izvesno uslediti", dodao je on.

Veliki napad, veliki odgovor

Iranski napad raketama i dronovima na Izrael u aprilu, prvi direktan napad Teherana na svog neprijatelja, bio je prilično najavljen. Iran je takođe za taj napad koristio bespilotne letelice velikog dometa i starije rakete.

Poređenja radi, iranski napad 1. oktobra bio je "veoma zamašan", rekao je Fabijan Hinc, saradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.

Preliminarne informacije, rekao je on za Radio Farda, iranski servis Radija Slobodna Evropa, sugerišu da je Iran koristio balističke rakete, koje su stigle do Izraela za samo nekoliko minuta. Verovatno je cilj bio, kaže Hinc, da se Izraelu da ograničeno vreme za pripremu.

Ljudi stoje na ostacima iranske rakete u pustinji Negev blizu Arada, Izrael, 2. oktobar 2024.
Ljudi stoje na ostacima iranske rakete u pustinji Negev blizu Arada, Izrael, 2. oktobar 2024.

Izrael je u aprilu na iranski napad odgovorio gađanjem radarskog sistema protivvazdušne odbrane u gradu Isfahanu u centralnom Iranu.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da će izraelska odmazda ovog puta verovatno biti oštrija.

Medijski izveštaji koji citiraju izraelske zvaničnike kažu da bi ta Izrael mogao da napadne strateške lokacije unutar Irana, uključujući energetska postrojenja.

Mogući izraelski napad na naftno ili gasno postrojenje u Iranu bogatom energijom bio bi vizuelno spektakularan, ali ne i strateški poguban, rekao je Farzin Nadimi, viši saradnik na Vašingtonskom institutu za bliskoistočne studije.

Gađanje nuklearnog objekta, rekao je Nadimi za Radio Farda, bilo bi rizičnije i zahtevalo bi veliki napad, budući da je ključna nuklearna infrastruktura Irana duboko pod zemljom.

Napadi na iranska nuklearna postrojenja, koje su Izrael i SAD navodno uvežbavali, mogli da primoraju Teheran da svoj nuklearni program iskoristi za pravljenje oružja, upozoravaju eksperti.

"Bez obzira na metu (Izraela), takav udarac će primorati Teheran da uzvrati, izazivajući ping-pong balističkih projektila koji bi mogao da gurne ceo region u ambis", rekao je Vaez.

XS
SM
MD
LG