Bosnu i Hercegovinu je u posljednjih nekoliko dana zadesio nezapamćen talas poplava. Hiljade domaćinstava je pod vodom, a njihovi stanovnici su iseljeni. Voda je potopila i neke gradske jezgre, pa se pojedinim gradićima moglo prići samo u čamcima. U spasavanje, evakuaciju i dopremanje pomoći bili su uključeni i pripadnici Oružanih snaga BiH.
Sučeljavanje sa posljedicama poplava, milionskim materijalnim štetama pokreće i temu o tome koliko je sistemski u BiH predviđen način rješavanja sličnih
situacija, te da li bi na nivou države trebalo oformiti i fondove koji bi služili za pomoć ugroženim područjima.
Gotovo da nije bilo opštine u Bosni i Hercegovini u kojoj ovih dana nije došlo do izljeva rijeka, do potapanja kuća, regionalnih puteva i stvaranja opasnih klizišta. U srijedu je najkritičnije bilo na području opštine Derventa i na području Tuzlanskog kantona.
U Derventu se nije moglo ući, niti iz nje izaći, jer su svi putevi u tom gradu pod vodom. Vodeni talas nabujale rijeke Ukrine poplavio je više od 1.000 kuća. Brojno stanovništvo ostalo je zarobljeno u domovima, bez struje i komunikacije. Načelnik Opštine Derventa Milorad Simić ističe kako su u evakuaciju ugroženog stanovništva, osim pripadnika civilne zaštite, uključeni i pripadnici oružanih snaga Bosne i Hercegovine:
„Količina vode koja je iz gornjeg toka Ukrine iz susjednih opština se slila u Derventi je dostigla nivo koji nismo bili kadri ni mjeriti. Danas nam je osnovni zadatak stići do porodica, do kuća, do do ljudi koji su u prizemnicama, a gdje je voda dostigla metar, metar i po i slično - da se ljudi obiđu, da se vidi ima li bolesnih i ugroženih, da se dostavi voda, hrana, ono najnužnije.“
(Poplave u Derventi)
U Tuzlanskom kantonu vanredno stanje
Na vanrednom zasjedanju Vlade Tuzlanskog kantona, održanom u srijedu, zbog ugroženosti više stotina domaćinstava od poplava proglašeno je stanje prirodne nesreće. Vlada Tuzlanskog kantona zatražila je pomoć i od Federalnog štaba civilne zaštite da pomogne, a od Savjeta ministara BiH odobravanje pomoći za ugrožena područja. Mensur Begić, iz kantonalnog odjeljenja za informisanje:
„U protekla 24 sata u hidroakumulaciji Modrac nivo vode porastao je za 120 cm, tako da je situacija na području Tuzlanskog kantona ocijenjena alarmantnom. Poplavljen je veliki broj stambenih i poslovnih objekata, velike poljoprivredne površine, a nekoliko desetina porodica je i evakuirano.“
Stanje elementarna nepogode je proglašeno i u Brčko Distriktu gdje su na momente i ljudski životi bili ugroženi. Šef pododjela za zaštitu i spasavanje u Vladi Distrikta Mićo Simikić:
Junske poplave, Foto: Maja Nikolić„Nemamo dosad žrtava. Danas je spašeno 12 ljudi od sigurne smrti iz vode. Jedinice su na terenu i mislimo da će se situacija držati pod kontrolom.“
Pripadnici civilne zaštite evakuisali su stanovništvo i u poplavljenoj Janji pored Bijeljine. Načelnik civilne zaštite opštine Janja Drago Ristić:
„Praktično, 12.000 stanovnika, koliko ima na području opštine Janja i mjesne zajednice Nova Janja, je ugroženo. Za sada niko nije životno ugrožen.“
Iako je još daleko da se kaže kolike su nastale štete, prve procjene iz zvaničnih institucija govore da se radi o štetama od više stotina miliona maraka. Niti na jednom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini ne postoje budžetom predviđena sredstva za nadoknadu šteta. Time se postavlja i pitanje spremnosti institucija da se suoče sa većim elementarnim nepogodama.
Direktor Uprave civilne zaštite Tuzlanskog kantona Zdenko Tadić mišljenja je da se mora osnovati fond za prikupljanje sredstava pomoći na nivou Bosne i Hercegovine:
„Već imamo ogromne štete i nema budžeta koji to može pokriti. Takav jedan fond bi dobro došao da se iz njega usmjeri dio sredstava pomoći, pogotovu što i ta sredstva koja mi izdvajamo iz budžeta, najmanje stignu do građana, do onih koji žive od svoje zemlje i koji imaju štetu na svojim kućama.“
Pomoć Vlade RS
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da nema potrebe za bilo kakvim formiranjem fonda niti na nivou države, niti na nižim nivoima, te da je sve sistemski dobro riješeno u tom entitetu. Vlada Republike Srpske je na sjednici u utorak uveče, održanoj putem telefona, donijela odluku o odobravanju 2,5 miliona maraka hitnih sredstava za pomoć područjima ugroženim od poplava:
„Ta sredstva je veoma teško planirati u budžetu i reći da sad odvajamo 10 miliona. Ne znamo da li će biti dovoljno, ali moguće je da se ne desi elementarna nepogoda, a mi ne smijemo da ih trošimo. I onda u svakom smislu mislim da je sistem koji je već uspostavljen sasvim adekvatan u tom pogledu.“
Građani na terenu već vape za pomoć od nadležnih. Danijel Tokić iz Brčkog kaže da ni ranije nije dobio nadoknadu štete nastalu od elementarne nepogode:
„Otišao mi poslovni prostor, otišla mi pekara, jedan dio poslovnog prostora u pekari, otišla mi zgrada gdje sam imao pumpe, motore. Podigao sam nešto, nije se moglo više zaustaviti. Prošli put kada su bile poplave, moja je procjena bila negdje oko 65.000 KM, imam i danas taj zapisnik - nisam nikad dobio ništa.“
Nije dobro riješeno ni pitanje angažovanja Oružanih snaga BiH u sličnim situacijama iako postoji njihova obaveza u pomaganju stanovništvu. Komplikovane procedure za odobravanje učešća vojnika onemogućile su ispunjavanje svih zahtjeva za pomoć.
Svi se slažu samo oko činjenice da je dugoročno potrebno uraditi strategije odbrane od elementarnih nepogoda kako bi se preduprijedile posljedice kakve su se vidjele ovih dana.
Sučeljavanje sa posljedicama poplava, milionskim materijalnim štetama pokreće i temu o tome koliko je sistemski u BiH predviđen način rješavanja sličnih
situacija, te da li bi na nivou države trebalo oformiti i fondove koji bi služili za pomoć ugroženim područjima.
Gotovo da nije bilo opštine u Bosni i Hercegovini u kojoj ovih dana nije došlo do izljeva rijeka, do potapanja kuća, regionalnih puteva i stvaranja opasnih klizišta. U srijedu je najkritičnije bilo na području opštine Derventa i na području Tuzlanskog kantona.
U Derventu se nije moglo ući, niti iz nje izaći, jer su svi putevi u tom gradu pod vodom. Vodeni talas nabujale rijeke Ukrine poplavio je više od 1.000 kuća. Brojno stanovništvo ostalo je zarobljeno u domovima, bez struje i komunikacije. Načelnik Opštine Derventa Milorad Simić ističe kako su u evakuaciju ugroženog stanovništva, osim pripadnika civilne zaštite, uključeni i pripadnici oružanih snaga Bosne i Hercegovine:
„Količina vode koja je iz gornjeg toka Ukrine iz susjednih opština se slila u Derventi je dostigla nivo koji nismo bili kadri ni mjeriti. Danas nam je osnovni zadatak stići do porodica, do kuća, do do ljudi koji su u prizemnicama, a gdje je voda dostigla metar, metar i po i slično - da se ljudi obiđu, da se vidi ima li bolesnih i ugroženih, da se dostavi voda, hrana, ono najnužnije.“
(Poplave u Derventi)
U Tuzlanskom kantonu vanredno stanje
Na vanrednom zasjedanju Vlade Tuzlanskog kantona, održanom u srijedu, zbog ugroženosti više stotina domaćinstava od poplava proglašeno je stanje prirodne nesreće. Vlada Tuzlanskog kantona zatražila je pomoć i od Federalnog štaba civilne zaštite da pomogne, a od Savjeta ministara BiH odobravanje pomoći za ugrožena područja. Mensur Begić, iz kantonalnog odjeljenja za informisanje:
„U protekla 24 sata u hidroakumulaciji Modrac nivo vode porastao je za 120 cm, tako da je situacija na području Tuzlanskog kantona ocijenjena alarmantnom. Poplavljen je veliki broj stambenih i poslovnih objekata, velike poljoprivredne površine, a nekoliko desetina porodica je i evakuirano.“
Stanje elementarna nepogode je proglašeno i u Brčko Distriktu gdje su na momente i ljudski životi bili ugroženi. Šef pododjela za zaštitu i spasavanje u Vladi Distrikta Mićo Simikić:
Pripadnici civilne zaštite evakuisali su stanovništvo i u poplavljenoj Janji pored Bijeljine. Načelnik civilne zaštite opštine Janja Drago Ristić:
„Praktično, 12.000 stanovnika, koliko ima na području opštine Janja i mjesne zajednice Nova Janja, je ugroženo. Za sada niko nije životno ugrožen.“
Iako je još daleko da se kaže kolike su nastale štete, prve procjene iz zvaničnih institucija govore da se radi o štetama od više stotina miliona maraka. Niti na jednom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini ne postoje budžetom predviđena sredstva za nadoknadu šteta. Time se postavlja i pitanje spremnosti institucija da se suoče sa većim elementarnim nepogodama.
Direktor Uprave civilne zaštite Tuzlanskog kantona Zdenko Tadić mišljenja je da se mora osnovati fond za prikupljanje sredstava pomoći na nivou Bosne i Hercegovine:
„Već imamo ogromne štete i nema budžeta koji to može pokriti. Takav jedan fond bi dobro došao da se iz njega usmjeri dio sredstava pomoći, pogotovu što i ta sredstva koja mi izdvajamo iz budžeta, najmanje stignu do građana, do onih koji žive od svoje zemlje i koji imaju štetu na svojim kućama.“
Pomoć Vlade RS
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da nema potrebe za bilo kakvim formiranjem fonda niti na nivou države, niti na nižim nivoima, te da je sve sistemski dobro riješeno u tom entitetu. Vlada Republike Srpske je na sjednici u utorak uveče, održanoj putem telefona, donijela odluku o odobravanju 2,5 miliona maraka hitnih sredstava za pomoć područjima ugroženim od poplava:
„Ta sredstva je veoma teško planirati u budžetu i reći da sad odvajamo 10 miliona. Ne znamo da li će biti dovoljno, ali moguće je da se ne desi elementarna nepogoda, a mi ne smijemo da ih trošimo. I onda u svakom smislu mislim da je sistem koji je već uspostavljen sasvim adekvatan u tom pogledu.“
Građani na terenu već vape za pomoć od nadležnih. Danijel Tokić iz Brčkog kaže da ni ranije nije dobio nadoknadu štete nastalu od elementarne nepogode:
„Otišao mi poslovni prostor, otišla mi pekara, jedan dio poslovnog prostora u pekari, otišla mi zgrada gdje sam imao pumpe, motore. Podigao sam nešto, nije se moglo više zaustaviti. Prošli put kada su bile poplave, moja je procjena bila negdje oko 65.000 KM, imam i danas taj zapisnik - nisam nikad dobio ništa.“
Nije dobro riješeno ni pitanje angažovanja Oružanih snaga BiH u sličnim situacijama iako postoji njihova obaveza u pomaganju stanovništvu. Komplikovane procedure za odobravanje učešća vojnika onemogućile su ispunjavanje svih zahtjeva za pomoć.
Svi se slažu samo oko činjenice da je dugoročno potrebno uraditi strategije odbrane od elementarnih nepogoda kako bi se preduprijedile posljedice kakve su se vidjele ovih dana.
