Sjeverna Makedonija je među zemljama na vrhu liste po broju ljudi koji traže azil u Njemačkoj, ali i na vrhu po broju ljudi koji su vraćeni u matičnu zemlju. Za osam mjeseci iz inostranstva je deportovano 1.020 građana Sjeverne Makedonije. Većina, njih 892, protjerano je iz Njemačke.
Raim iz Štipa (ovo nije njegov pravi identitet) je u septembru prošle godine sa porodicom otišao u Njemačku, gdje su ostali osam mjeseci. Za to vrijeme porodica sa sedam članova, uključujući petoro djece, dobila je stan na korištenje.
Tamošnja socijalna služba plaćala im je 2.644 eura mjesečno. Plaćeni su im bili i računi za struju i vodu, kao i ljekarski pregledi i lijekovi... sve što je Raim mogao samo sanjati u Sjevernoj Makedoniji, sa svojim poslom čistača u kućama od kojeg se može preživljavati sa platom manjom od 1.000 denara.
"Prvo, dva i po mjeseca smo živjeli u domu za tražioce azila. Bilo je tu svake vrste hrane, od piletine - mlijeka da nam se donese. Imali smo pravo ostati u domu od tri do šest mjeseci, dok nam ne nađu premještaj. Onda smo dobili transfer u veliki stan u gradu Kempten. Svako dijete je čak imalo svoju sobu i svoje igračke", kaže Raim za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Raim tvrdi da nije tražio azil, već je otišao jer ima bolesno dijete i nije imao novca da ga liječi u svojoj zemlji. Tvrdi da nije deportiran natrag, nego da se sam vratio.
Vratio se u Sjevernu Makedoniju u trenutku kada je njemačka vlada najavila da će deportirati strane državljane, u pokušaju da ograniči neregularne migracije i broj ljudi koji nisu dobili azil ili iz nekog drugog razloga nemaju pravo ostati u Njemačkoj.
Prema podacima makedonskog Ministarstva unutarnjih poslova (MIA), od početka 2024. godine do 31. augusta 1.020 Makedonaca deportirano je iz stranih država.
Većina, njih 892, protjerana je iz Njemačke.
"Najveći broj podnesenih zahtjeva za deportaciju makedonskih državljana godinama je iz Njemačke, a puno manji broj je iz ostalih zemalja članica EU. Obavještavamo vas da postoji tendencija rasta u odnosu na prethodne godine”, rekli su za RSE iz MUP-a.
Laka meta za balkanske advokate
Prema podacima Federalnog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), Sjeverna Makedonija je među zemljama na vrhu liste po broju ljudi koji traže azil u Njemačkoj, ali i na vrhu po broju ljudi koji su vraćeni u svoju domovinu.
Njemačka je 2023. godine registrovala 5.999 zahtjeva za azil građana Sjeverne Makedonije. To je skoro duplo više od Srbije, odakle je bilo 3.526 zahtjeva. Slijede građani Albanije sa 2.233 zahtjeva za azil, Bosne i Hercegovine sa 1.132, Kosova sa 700 i Crnogoraca sa 299 zahtjeva za azil.
Iste 2023. godine iz Njemačke su u Sjevernu Makedoniju vraćene 1.552 osobe.
Raim kaže da je teško naći posao u Njemačkoj.
"Ako želite da radite, morate da naučite njemački, da bi socijalna služba prijavila da tražite posao, morate tačno da znate za koji ste posao kvalifikovani. Ali, da vam kažem, nismo navikli na takav život – djeca ne smiju da prave buku u stanu, veš mašina ne smije da radi poslije 21 sat", kaže Raim u intervjuu za RSE.
Makedonka koja radi u centru za tražioce azila u Njemačkoj kaže da su u tom centru, kao i u drugim centrima, među građanima Sjeverne Makedonije Romi najbrojniji.
"Tražiocima azila, dok su čekali na azil, njemačka vlada je dala novac da prežive mjesec. U posljednje vrijeme umjesto novca često dobijaju vaučere sa velikih pijaca hrane i odjeće, kako bi novac namjenski potrošili. Ima onih koji dođu, sjede dokle god mogu, vidjet će da ne mogu dobiti puno novca i izjasniće se da se žele vratiti kući. Ali imali smo i ljude koji su deportovani jer su problematični, kradu, tuku se ili napadaju druge ljude", kaže naš sagovornik koji je želeo da ostane anoniman.
Deniz Selmani, voditelj programa u organizaciji "Romalitiko", kaže da Romi često odlaze u Njemačku jer kod kuće dugo ne mogu naći posao, čak i oni koji su prijavljeni kao nezaposleni na Zavodu za zapošljavanje. S druge strane, zajamčena minimalna pomoć nije dovoljna da prehrani obitelji, koje su često brojne.
"Naši ljudi kada dođu u Njemačku laka su meta njemačkih i uglavnom balkanskih advokata koji im obećavaju da će im srediti ostanak u Njemačkoj, ali to ne ide tako lako. Do tri mjeseca boravka, oni nemaju problema, problem nastaje kada ih lokalne vlasti otkriju, obično kroz rad na crno", kaže Selmani.
Nakon što se vrate kući, "Romalitiko" i druge organizacije civilnog društva usmjeravaju se na povratnike, pružaju podršku djeci da se vrate u škole, pokušavaju im poboljšati životne uslove "kako ne bi opet riskirali".
Poboljšane kontrole migracije
U junu je 29-godišnji njemački policajac umro nakon što je izboden nožem u gradu Mannheimu tokom napada na desničarskim demonstracijama. U augustu je naoružani napadač ubio tri osobe i ranio više u napadu nožem na festivalu u zapadnom gradu Solingenu.
Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je da će njegova zemlja pooštriti vlastita pravila o deportaciji nakon što je niz napada izazvao pozive na oštriji stav prema trenutnoj migrantskoj politici.
Dok u Evropskoj uniji (EU) rastu tenzije oko pitanja iregularnih migracija, u Njemačkoj je 16. septembra stupila na snagu odluka vlade o uvođenju graničnih kontrola.
Pojačane kontrole na svih devet njemačkih kopnenih granica pokušaj su Berlina da ograniči imigraciju sprječavanjem ljudi, posebno tražitelja azila koji su već prešli u druge zemlje EU, da uđu u Njemačku.
Kako je prenio "Deutsche Welle", prema podacima njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova, 82 posto ovogodišnjih deportovanih lica otišlo je avionom, dok su trećina svih deportacija bili transferi po takozvanoj Dablinskoj uredbi.
Podaci njemačkog ministarstva također su otkrili da su do 30. juna 226.882 osobe u Njemačkoj bile prisiljene napustiti zemlju jer nisu imale pravo na azil. Za njih oko 182.000 tolerisan je boravak - što znači da ne mogu biti deportovani iz određenih razloga, primjerice zato što nemaju identifikacijske dokumente ili su bolesni.
Bilo je i oko 14.000 neuspješnih deportacija. Razlozi za to su otkazani letovi, odsustvo ili bolest deportiranog i drugi organizacioni razlozi.
"Ne bih više išao, ovo mi je bio prvi i poslednji put", uvjerava nas sagovornik Raim.
Facebook Forum