Azra Bajrić
Bosanska Krajina po mnogo čemu je specifična u BiH. Srpske snage na ovom su području u 22 općine činile ratni zločin, uspostavile najsvirepije logore smrti, a i danas se počinioci slobodno kreću prostorom koji je ova bh regija obuhvatala.
Iako je veliki broj predmeta procesuiran što u Haškom tribinalu što pred domaćim pravosuđem, žrtve još nisu zadovoljne. Krajina nosi i breme međubošnjačkog sukoba Armije BiH i snaga Narodne odbrane Fikreta Abdića. O posljednjim se zločinima rijetko govori, ali njihovo neprocesuiranje stvara nepovjerenje.
Ako se izuzmu haške presude za zločine počinjene u Bosanskoj Krajini, procesuiran je zanemariv broj odgovornih. Stoga je Savez logoraša BiH inicirao formiranje posebnog Odjela Tužilaštva BiH za procesuiranje ratnih zločina u ovom dijelu naše zemlje.
„Smatramo da se u Bosanskoj Krajini mora dislocirati jedno Odjeljenja za ratne zločine koje bi imalo sjedište na tom prostoru, koje bi imalo pristup svjedocima, pristup relevantnim podacima, i koje bi na adekvatan način odgovorilo zločinima koji su se desili na prostoru Bosanske Krajine, a njih je ogroman broj. Za tih 20 opština koje gravitiraju Bosanskoj Krajini, 20 je ratnih štabova, što je negdje oko 10 do15 ljudi koji trebaju biti procesuirani. Trenutno se vode procesi za Ključ, za Drvar, odnosno logor Kamenica, dok je sve ostalo u fazi obrade podataka, pripremi, a prošlo je već 15 godina od rata, tako da sve to kasni. I bojim se da će i svjedoci prije umrijeti nego što će doći do presude ako se nastavi ovim tempom“, kaže predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović.
Odgovornost na tužilaštvu
A dio Bosanske Krajine specifičan je i po međubošnjačkom sukobu i ratnim zločinima, za koje je dosad procesuiran jedino Fikret Abdić, za zločine počinjene nad pripadnicima Armije BiH, i Suljo Karajić, za zločine počinjene nad pripadnicima Narodne odbrane.
Obilježavanje 18. godišnjice zatvaranja logora Omarska, avgust 2010, foto: Erduan KatanaZa sporost u procesuiranju, Hakija Beganović, predsjednik Udruženja „Zapadna Bosna“, odgovornim prije svih smatra vlasti, a potom Tužilaštvo.
„Naše članstvo je nezadovoljno procesuiranjem ratnih zločina na području Zapadne Bosne. Ja sam lično išao nekoliko puta u Tužilaštvo BiH i dobijam utisak da zbog oficijelne politike ni Tužilaštvo ne može, odnosno ne smije da pokrene postupak protiv visokopozicioniranih ljudi u Armiji BiH, odnosno 5. korpusu, i civilnih vlasti - jer nije mogla vojska raditi nešto ako mu nije civilna vlast naredila da tako bude“, kaže Beganović.
Petnaest godina nakon rata i građani ovog dijela BiH smatraju kako je premalo učinjeno u procesuiranju ratnih zločina. Ogromna je nevjerica zavladala Bosanskom Krupom nakon nedavne oslobađajuće presude Kličkoviću, Drljači i Ostojiću.
Sporošću su generalno nezadovoljni svi, a utvrđivanje istine i procesuiranje odgovornih traži se i za ratne zločine počinjene tokom međubošnjačkog sukoba:
“Naravno da nismo zadovoljni. Mi smo bili zaprepašteni odlukom Suda BiH da se ratni zločinci iz Bosanske Krupe - Kličković, Vještica i ostali puste na slobodu.“
“Nakon 15 godina činjenica je da mnogi umiru, nestaju i nema ih više. Po meni je trebalo to adekvatnije i brže raditi. To što se radi nije dovoljno.”
„Smatram da su ovdje počinjeni mnogi zločini nad pripadnicima Narodne odbrane koji još nisu procesuirani - svega dva-tri slučaja, ali mnogo je ljudi koji su za vrijeme tih događanja doživjeli velike torture, progone.“
„Taj proces se trebao već završiti. Najveća je krivica u tužilaštvu i pravosuđu.“
A kad je u pitanju međubošnjački sukob:
„Treba tačno utvrditi kirvicu. Najvjerovatnije bi to trebao neko neutralan da riješi - i da se jednom stavi tačka na taj događaj.“
*****
Svi tekstovi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde - Zločin i kazna:
Sanski Most: Nezadovoljstvo sporošću u procesuiranju ratnih zločina
Stolac: Učesnici zločina slobodno hodaju gradom
Fočaci nezadovoljni, ali spremni na novi početak
Hadžići: Ključni problem nedostatak informacija o grobnicama
Bosanska Krajina: Neprocesuiranje zločina stvara nepovjerenje
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
Osigurati da su napori u borbi protiv nekažnjivosti za zločine počinjene tokom oružanog sukoba koji je trajao od 1992. do 1995. godine vidljivi u društvu jednako je važno kao i osigurati da je na prvom mjestu pravda zadovoljena, poručuju iz OSCE-a.
"Napori da se ustanovi odgovornost za ratne zločine su jedan od ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu. Ta je činjenica demonstrirana uspostavljanjem Međunarodnog tribunala u Hagu i Suda Bosne i Hercegovine, te je naglašena u Dražavnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina koja je usvojena 2008. godine. Inicijative u cilju pružanja podrške i jačanja efikasnog i uspješnog rješavanja zaostalih predmeta ratnih zločina su jedan od najvažnijih prioriteta Misije OSCE-a za Bosnu i Hercegovinu", kaže pravna savjetnica Misije OSCE Nela Sefić.
U kontekstu i tokom praćenja suđenja u predmetima ratnih zločina, Misija OSCE-a je uočila nedostatak prijeko potrebnog javnog razumijevanja i povjerenja u domaća suđenja u predmetima ratnih zločina.
"Ovakva situacija, nažalost, znači da su činjenice o procesuiranju predmeta ratnih zločina podložne manipulaciji i izobličavanju. Nadalje, većina javnosti nema potpuno razumijevanje ili nedovoljno cijeni domaće napore da počinitelji odgovaraju za ratne zločine u skladu sa standardima pravičnog suđenja", upozorava Sefić.
Stoga OSCE smatra da će efikasna, informativna i odmjerena komunikacija s javnošću o predmetima ratnih zločina koji se procesuiraju u BiH imati za rezultat povećanje povjerenja javnosti u pravosuđe kao pouzdano, nepristrano i nezavisno. Osim toga, kažu u OSCE-u, ovaj proces interakcije pravosuđa sa društvom dovodi do povećanja transparentnosti i odgovornosti unutar pravosudnog sustava.
"Napori pravosuđa na ovakvoj interakciji od posebne su važnosti za žrtve i bolje razumijevanje suđenja u predmetima ratnih zločina, te isto mogu ohrabriti žrtve i svjedoke da dostave informacije i dokaze kako bi se osiguralo da se suđenja u predmetima ratnih zločina nastave", navodi Nela Sefić.
Interakcijske inicijative, naravno, kažu u OSCE-u, mora provoditi pravosuđe i na državnom nivou i u entitetima, te trebaju uključivati ne samo nosioce pravosudnih funkcija nego i predstavnike nevladinih organizacija i udruženja žrtava kao važne aktere civilnog društva.
Također, napominju, mediji imaju važnu ulogu u informiranju javnost o suđenjima u predmetima ratnih zločina na tačan i nepristran način. Ovo su neki ključni koraci ne samo da bi se osigurala pravda za žrtve nego i puna uspostava vladavine prava u BiH.
Pred licem pravde - Zločin i kazna
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH.
Više priloga možete naći OVDJE
Bosanska Krajina po mnogo čemu je specifična u BiH. Srpske snage na ovom su području u 22 općine činile ratni zločin, uspostavile najsvirepije logore smrti, a i danas se počinioci slobodno kreću prostorom koji je ova bh regija obuhvatala.
Iako je veliki broj predmeta procesuiran što u Haškom tribinalu što pred domaćim pravosuđem, žrtve još nisu zadovoljne. Krajina nosi i breme međubošnjačkog sukoba Armije BiH i snaga Narodne odbrane Fikreta Abdića. O posljednjim se zločinima rijetko govori, ali njihovo neprocesuiranje stvara nepovjerenje.
Ako se izuzmu haške presude za zločine počinjene u Bosanskoj Krajini, procesuiran je zanemariv broj odgovornih. Stoga je Savez logoraša BiH inicirao formiranje posebnog Odjela Tužilaštva BiH za procesuiranje ratnih zločina u ovom dijelu naše zemlje.
„Smatramo da se u Bosanskoj Krajini mora dislocirati jedno Odjeljenja za ratne zločine koje bi imalo sjedište na tom prostoru, koje bi imalo pristup svjedocima, pristup relevantnim podacima, i koje bi na adekvatan način odgovorilo zločinima koji su se desili na prostoru Bosanske Krajine, a njih je ogroman broj. Za tih 20 opština koje gravitiraju Bosanskoj Krajini, 20 je ratnih štabova, što je negdje oko 10 do15 ljudi koji trebaju biti procesuirani. Trenutno se vode procesi za Ključ, za Drvar, odnosno logor Kamenica, dok je sve ostalo u fazi obrade podataka, pripremi, a prošlo je već 15 godina od rata, tako da sve to kasni. I bojim se da će i svjedoci prije umrijeti nego što će doći do presude ako se nastavi ovim tempom“, kaže predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović.
Odgovornost na tužilaštvu
A dio Bosanske Krajine specifičan je i po međubošnjačkom sukobu i ratnim zločinima, za koje je dosad procesuiran jedino Fikret Abdić, za zločine počinjene nad pripadnicima Armije BiH, i Suljo Karajić, za zločine počinjene nad pripadnicima Narodne odbrane.
„Naše članstvo je nezadovoljno procesuiranjem ratnih zločina na području Zapadne Bosne. Ja sam lično išao nekoliko puta u Tužilaštvo BiH i dobijam utisak da zbog oficijelne politike ni Tužilaštvo ne može, odnosno ne smije da pokrene postupak protiv visokopozicioniranih ljudi u Armiji BiH, odnosno 5. korpusu, i civilnih vlasti - jer nije mogla vojska raditi nešto ako mu nije civilna vlast naredila da tako bude“, kaže Beganović.
Petnaest godina nakon rata i građani ovog dijela BiH smatraju kako je premalo učinjeno u procesuiranju ratnih zločina. Ogromna je nevjerica zavladala Bosanskom Krupom nakon nedavne oslobađajuće presude Kličkoviću, Drljači i Ostojiću.
Sporošću su generalno nezadovoljni svi, a utvrđivanje istine i procesuiranje odgovornih traži se i za ratne zločine počinjene tokom međubošnjačkog sukoba:
“Naravno da nismo zadovoljni. Mi smo bili zaprepašteni odlukom Suda BiH da se ratni zločinci iz Bosanske Krupe - Kličković, Vještica i ostali puste na slobodu.“
“Nakon 15 godina činjenica je da mnogi umiru, nestaju i nema ih više. Po meni je trebalo to adekvatnije i brže raditi. To što se radi nije dovoljno.”
„Smatram da su ovdje počinjeni mnogi zločini nad pripadnicima Narodne odbrane koji još nisu procesuirani - svega dva-tri slučaja, ali mnogo je ljudi koji su za vrijeme tih događanja doživjeli velike torture, progone.“
„Taj proces se trebao već završiti. Najveća je krivica u tužilaštvu i pravosuđu.“
A kad je u pitanju međubošnjački sukob:
„Treba tačno utvrditi kirvicu. Najvjerovatnije bi to trebao neko neutralan da riješi - i da se jednom stavi tačka na taj događaj.“
*****
Svi tekstovi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde - Zločin i kazna:
Sanski Most: Nezadovoljstvo sporošću u procesuiranju ratnih zločina
Stolac: Učesnici zločina slobodno hodaju gradom
Fočaci nezadovoljni, ali spremni na novi početak
Hadžići: Ključni problem nedostatak informacija o grobnicama
Bosanska Krajina: Neprocesuiranje zločina stvara nepovjerenje
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
Iz ugla OSCE-a
Iz ugla OSCE-aOsigurati da su napori u borbi protiv nekažnjivosti za zločine počinjene tokom oružanog sukoba koji je trajao od 1992. do 1995. godine vidljivi u društvu jednako je važno kao i osigurati da je na prvom mjestu pravda zadovoljena, poručuju iz OSCE-a.
"Napori da se ustanovi odgovornost za ratne zločine su jedan od ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu. Ta je činjenica demonstrirana uspostavljanjem Međunarodnog tribunala u Hagu i Suda Bosne i Hercegovine, te je naglašena u Dražavnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina koja je usvojena 2008. godine. Inicijative u cilju pružanja podrške i jačanja efikasnog i uspješnog rješavanja zaostalih predmeta ratnih zločina su jedan od najvažnijih prioriteta Misije OSCE-a za Bosnu i Hercegovinu", kaže pravna savjetnica Misije OSCE Nela Sefić.
U kontekstu i tokom praćenja suđenja u predmetima ratnih zločina, Misija OSCE-a je uočila nedostatak prijeko potrebnog javnog razumijevanja i povjerenja u domaća suđenja u predmetima ratnih zločina.
"Ovakva situacija, nažalost, znači da su činjenice o procesuiranju predmeta ratnih zločina podložne manipulaciji i izobličavanju. Nadalje, većina javnosti nema potpuno razumijevanje ili nedovoljno cijeni domaće napore da počinitelji odgovaraju za ratne zločine u skladu sa standardima pravičnog suđenja", upozorava Sefić.
Stoga OSCE smatra da će efikasna, informativna i odmjerena komunikacija s javnošću o predmetima ratnih zločina koji se procesuiraju u BiH imati za rezultat povećanje povjerenja javnosti u pravosuđe kao pouzdano, nepristrano i nezavisno. Osim toga, kažu u OSCE-u, ovaj proces interakcije pravosuđa sa društvom dovodi do povećanja transparentnosti i odgovornosti unutar pravosudnog sustava.
"Napori pravosuđa na ovakvoj interakciji od posebne su važnosti za žrtve i bolje razumijevanje suđenja u predmetima ratnih zločina, te isto mogu ohrabriti žrtve i svjedoke da dostave informacije i dokaze kako bi se osiguralo da se suđenja u predmetima ratnih zločina nastave", navodi Nela Sefić.
Interakcijske inicijative, naravno, kažu u OSCE-u, mora provoditi pravosuđe i na državnom nivou i u entitetima, te trebaju uključivati ne samo nosioce pravosudnih funkcija nego i predstavnike nevladinih organizacija i udruženja žrtava kao važne aktere civilnog društva.
Također, napominju, mediji imaju važnu ulogu u informiranju javnost o suđenjima u predmetima ratnih zločina na tačan i nepristran način. Ovo su neki ključni koraci ne samo da bi se osigurala pravda za žrtve nego i puna uspostava vladavine prava u BiH.
Pred licem pravde - Zločin i kazna
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH.
Više priloga možete naći OVDJE