U Tuzli je promovirana knjiga "Radovan Karadžić – uzroci, postanak i uspon genocida u Bosni i Hercegovini" profesora Roberta Donia, povjesničara, stručnjaka za Balkan, suradnika i svjedoka Međunarodnog suda u Haagu. O knjizi su govorili ugledni znanstvenici i povjesničari iz BiH i podsjetili pod kolikim je nacionalističkim nabojem Karadžić naredio zločine u BiH.
Naime, radeći u Tribunalu u Haagu, Robert Donia imao je na raspolagannu opsežnu dokumentaciju o Radovanu Karadžiću koju je sam morao pripremati za suđenja. Donia je u nekoliko navrata i razgovarao s Karadžićem te bio jedan od ključnih svjedoka Tužiteljstva.
„Karadžić je prvih četrdeset i pet godina živio u Crnoj Gori, a onda u Sarajevu kao običan čovjek. Nije nikada shvatan kao nacionalista, studirao je i radio kao psihijatar, bio pjesnik. Shvatio sam da moram objasniti Tierra del Fuego , rekao je Donia koji je, kako navodi, pisanju knjige pristupao isključivo objektivno.
„Ja sam želio da vidim Karadžića kao humano biće, kao čovjeka koji je racionalno odlučio o stvarima koje je napravio i da je doista razmišljao kada je činio zločine i kasnije genocid.“
Susret Radovana Karadžića i Roberta Donia trajao je gotovo 24 sata. Donia kaže da su se zapravo tada dobro upoznali i da je to bio ključni motiv za nastajanje knjige. Ova knjiga ujedno je i jedina u kojoj se na osnovu jasnih i preciznih dokumenata govori o Karadžiću kao arhitekti genocida u BiH.
“To je za mene bilo najinteresatnije iskustvo u Hagu i jedina prilika kada sam stekao lični utisak o Karadžiću. Nekoliko sati vodili smo debate. Vidio sam kako je on reagirao kad sam ga ja negirao i kad nije dobio moju saglasnost. Ne znam jesam li ga prosudio pravilno ili ne, ali ja sam imao utisak da smo razgovarali o mnogim stvarima.”
U BiH građani su naviknuti na pisanje tri različite povijesti. Međutim, ova knjiga upravo bi mogla biti jedinstven zapis povijesti ovih prostora. Profesor Mirko Pejanović kaže da su u njoj poredane temeljne činjenice.
“Odakle Karadžiću tolika moć!? Poitičku moć, a donekle i duhovnu stekao je kroz vođenje stranke i podršku iz Beograda kao i kroz neke ljude koje ovdje ne bih nabrajao, a koji su mu ulili nacionalizam kao sredstvo da provede ovakve ciljeve diobe naroda, forimranja države. Druga dimenzija te moći otkriva se u knjizi profesora Donie koji govori o tom odnosu Slobodana Miloševića prema Karadžiću, kada Milošević eliminiše Karadžića iz pregovara za završni mir u BiH. I kao da ga više nema. Što hoće reći da je on rastao u piramidi s tom moći od tamo, političkom moći, državnom i vojnom podrškom jedne zemlje.
Profesor je precizno napisao da se u Banjaluci 12. maja 1992. godine donosi odluka o preimenovanju JNA u Vojsku Republike Srpske i pri tome oficiri, logistika, opreme i sve drugo se zadržava kako je bilo u JNA. Sada bismo se mogli zapitati - a šta bi mogao jedan predsjednik stranke da nema takvu silu?! Mogao bi biti samo u nekoj šumi. Evo, to je ta treća dimenzija moći. I dok Međunarodna zajednica nije uskočila da pomogne snage odbrane BiH, rat se nije mogao ni završiti. I dok nisu pridobili Miloševića da prihvati formulu suverene BiH. On će u to vrijeme reći na jednom mjestu, prije nego što je smijenio Karadžića iz pregovora: 'Svet je hteo da BiH bude suverena'.”
Profesor povijesti s Univerziteta u Tuzli Izet Šabotić tvrdi da je ovo djelo značajno jer je pisano perom uglednog povjesničara koji dolazi izvan granica BiH.
„Možemo reći da je vrijednost u jednom objektivnom presliku svih tih zbivanja koji dolaze od čovjeka koji nije opterećen ovom bosanskohercegovačkom zbiljom i zasigurno iz ovih razloga ova knjiga će biti čitano štivo ne samo u BiH nego i šire.“
Sinan Alić, predsjednik Fondacije “Istina, pravda, pomirenje” kaže za Radio Slobodna Evropa da je ovom knjigom javnost ušla u ključne dokumente o životu i djelovanju Radovana Karadžića.
“Čitanje knjige čovjeka uznemirava jer mi smo navikli da se o Karadžiću, Slobodanu Miloševiću i Ratku Mladiću upotrebljava terminologija kasapin i sl., a Donia koristi naučni aparat i dokazuje te ga posmatra kao čovjeka i to je naučni pogled jednog ozbiljnog čovjeka, historičara, na jednu ličnost koja je napravila to što je napravila na prostorima bivše Jugoslavije.”
Robert Donia otkrio nam je da je i sam Karadžič pročitao knjigu, a onda mu i poslao poruku da se ne slaže sa ogromnom većinom materijala koja je u knjizi.
Knjiga Roberta Donia čitatelju pokazuje psihološki i politički profil Radovana Karadžića kroz koji su jasni odgovori na pitanja koje žrtve danas često postavljaju – pod kojim okolnostima može čovjek postati zločinac i prihvatiti se uloge koju je imao u ratu. I zato knjiga nikoga ne ostavlja ravnodušnim.