Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da se 26 zemalja složilo da učestvuje u poslijeratnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu i da će podrška SAD-a planu biti finalizirana u narednim danima.
Macron je govorio nakon što je 4. septembra bio domaćin dana hibridne diplomatije u Jelisejskoj palati u Parizu.
Lideri oko 30 zapadnih saveznika Ukrajine sastali su se s predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi razgovarali o sigurnosnim garancijama za ratom razorenu zemlju, koje bi stupile na snagu nakon eventualnog mirovnog sporazuma s Rusijom – s ciljem okončanja najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Nakon razgovora uslijedila je video konferencija s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Macron je rekao da se 26 zemalja "obavezalo rasporediti trupe kao snage sigurnosti u Ukrajini ili biti prisutne na kopnu, na moru ili u zraku".
Snage neće biti raspoređene na prvoj liniji fronta, rekao je, već u područjima o kojima tek treba da se donese odluka.
"U narednim danima ćemo finalizirati američku podršku ovim sigurnosnim garancijama. Sjedinjene Države, kao što sam rekao, bile su uključene u sve faze procesa", rekao je Macron.
Sjedinjene Države se još nisu obavezale na jasnu poslijeratnu ulogu. Učešće Washingtona se smatra ključnim za podršku naporima saveznika.
Zelenski je, govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s Macronom, rekao da će, čim Sjedinjene Američke Države odobre nacrt dokumenta, biti poduzeti daljnji koraci.
"Važno je da su Sjedinjene Američke Države uz nas. Danas smo razgovarali s predsjednikom Trumpom. Puno mu hvala na angažmanu", rekao je Zelenski.
Dvojica lidera su takođe razgovarala o naporima da se osigura sastanak između Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Ako Rusija nastavi odbijati konkretne mirovne razgovore... poduzećemo dodatne sankcije u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je Macron. "To je takođe ono što je predsjednik Trump ranije izrazio tokom ovog poziva."
Moskva je više puta ometala napore da se ovo ostvari. Dana 3. septembra, Putin je rekao da će se sastati sa Zelenskim u Moskvi. S obzirom na tekuću rusku invaziju na Ukrajinu, mjesto održavanja je potpuno neprihvatljivo za Zelenskog, koji je predložio sastanke na neutralnim mjestima poput Turske.
"Putin želi da se sastane sa mnom u Moskvi. To znači da Rusija ne želi sastanak", rekao je Zelenski u Parizu.
Uoči pariških pregovora vladalo je raspoloženje iščekivanja, jer je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte prethodnog dana rekao da očekuje "jasnoću" o tome koje bi sigurnosne garancije mogle biti isporučene u narednim danima.
Trump je ranije rekao da će evropske zemlje morati snositi najveći dio tereta u pružanju garancija, a Washington će podržati operacije "vjerovatno... iz zraka".
Nije bilo neposrednih komentara iz Washingtona o ishodu pregovora od 4. septembra.
Rusija je oštro odbacila ideju o raspoređivanju evropskih trupa u Ukrajini.
Predsjednik Vladimir Putin upozorio je da je Moskva spremna "sve svoje zadatke riješiti vojno" ukoliko ne dođe do prihvatljivog mirovnog sporazuma.
"Koalicija voljnih" okuplja oko 30 država koje podržavaju Ukrajinu – uglavnom evropskih, ali i Kanadu, Australiju i Japan.
