Na današnji dan (18. jul), prije petnaest godina Tuzla je dobila slana Panonska jezera koja su proteklih godina postala jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i za turiste iz zemalja regije.
Panonska jezera izgrađena su na mjestu koje je nekada bilo najružniji dio grada zbog ogromnog slijeganja terena i porušenih objekata. Prema procjenama, upravo ta stara jezgra grada potonula je 13 metara, te podsjećala na ogromnu ekološku katastrofu. Lokalne vlasti bile su svjesne da slijeganje moraju zaustaviti, te pronaći rješenje.
Povijest Panonskih jezera i ideja da se izgrade seže u daleku prošlost jer predstavljaju ostatke nekadašnjeg Panonskog mora. Ovaj dio Sjeveroistočne Bosne krajnja je južna granica Panonskog mora. Upravo zahvaljujući toj činjenici i laguni Panonskog mora Tuzla ima prirodnu sol i slanu vodu.
"Iako je sol dosta toga lošeg donijela našem gradu i doprinijela velikom slijeganju, mi smo od takve mane ipak uspjeli napraviti vrlinu i jednu lijepu priču. Tu sol danas koristimo kao nešto što je najljepše u našem gradu, a to su Panonska jezera. Najveća vrijednost ove prirodne soli koju crpimo je što daje ljekovitost vodi. Salinitet vode je jako visok", rekao nam je Edin Jahić, direktor Turističke zajednice Tuzla.
A zaista salinitet vode je čak za četiri grama po litru vode veći u odnosu na južni dio Jadranskog mora.
"Salinitet je sada 39 grama po litri vode, dakle viši je za 4 grama nego u Jadranskom moru. Naš dobavljač slanice i tehnološke vode je Rudnik soli. Jer mi smo jedna velika fabrika čiste vode s naša tri filterska postrojenja. Slanica je potpuno prirodna iz rudničkih bušotina, 300 gramska je, visoke je koncentracije", kaže Maid Porobić, direktor Panonike.
On navodi i podatak da je od 2003. godine do danas Panonska jezera posjetilo 3,7 milijuna gostiju, a samo prošle godine na njima je boravilo 400.000 posjetitelja.
"Sa strane dolazi 42 posto ljudi, a 12 posto gostiju je prošle godine bilo iz zapadnoevropskih zemalja. Ono što je najvažnije je ovo naše bogatstvo, ova naša ljekovita voda. Imamo arheološki park kao jedan vid kulturnog turizma. Panonska jezera imaju dječiji park, otvoreni fitnes centar, slane slapove kao inhalacioni centar", pojašnjava.
U Panonici su, kaže Porobić, prihvatili najviše standarde održavanja kompleksa i standarde boravka gostiju, a to je standard plave zastave.
"Poznato je da plava zastava podrazumijeva najviše ekološke standarde za plaže, mora i jezera. Dužina naše obale je kilometar i pol. Šljunak je naša osnova gdje borave gosti na plaži, a naši kapaciteti su 26.000 metara kvadratnih i 15.000 gostiju", dodaje Porobić.
Dušan Belodić, već osam godina dolazi iz Srbije na ljetovanje u Tuzlu.
"Ja na ljetovanje dolazim u Tuzlu i to tri puta u sezoni. U šestom mesecu dolazim osam dana, a tako isto i u sedmom i osmom mesecu. Ovde mi je baš lepo, kulturno, dobar narod. Odem ja i s prijateljima nekada na crnogorsko i hrvatsko more, ali moje opredeljenje je sada ovde", kaže.
Na Panonici je jedno od tri jezera posebno prilagođeno djeci i mladima, pa je sve više i ekskurzija iz raznih dijelova BiH. Ona predstavljaju nukleus turizma u Tuzli.
Panonska jezera prije nekoliko godina su dobila priznanje UN-ove svjetske turističke organizacije za valorizaciju prirodnog nasljeđa što je ujedno i prva takva nagrada u BiH i zemljama regije.
"Naročito u augustu ovdje su čuju svi jezici svijeta, što predstavlja jednu ljepotu različitosti. Naš aerodrom radi bolje nego ikada. Razvili smo industriju informacionih tehnologija. Mnogo je u Tuzli izgrađeno hotela, čak jedan od 100 miliona eura. Ja smatram da je ovaj pravac budućnost Tuzle", rekao je gradonačelnik Jasmin Imamović.
Danas, na petnaestu obljetnicu izgradnje Panonskih jezera iz Tuzle je otišao prosvjed prema federalnom Ministarstvu turizma jer Panonska jezera i Tuzla nisu uvršteni u prvih deset ljetnih turističkih destinacija.
"To je jedna ogromna diskriminacija i nepravda. Uvrštene su neke destinacije koje nemaju ni 5.000 posjetitelja, a Panonska jezera koja su prošle godine imala 400.000 ljudi nisu atraktivna turistička destinacija. Ali zato se reklamiraju neka prevozna sredstva koja ne vode nikuda i promoviraju kao turistički brend. UN nam kaže da smo drugi u svijetu, a ovdje nam kažu da nismo ni među deset. To je ono protiv čega se mi ovdje u BiH moramo boriti, a poručujem im da su veoma neozbiljni", zaključio je Imamović.
Facebook Forum