Paralelno sa pandemijom virusa korona, mediji i društvene mreže preplavljeni su dezinformacijama o ovoj infekciji i pogrešnim savetima kako se od nje zaštititi.
Tog globalnog trenda nisu pošteđena ni društva na Zapadnom Balkanu, kažu novinari koji se bave praćenjem lažnih vesti.
Hašenja u Crnoj Gori, pretnje oboleloj u BiH
U Bosni i Hercegovini je, zbog neodgovornog izveštavanja tabloida, žena koja je zaražena korona virusom izložena pretnjama na društvenim mrežama.
"Komentari na Fejsbuku su bili da moju mamu treba ubiti zato što je zaražena, da se nije trebala uopšte vraćati u Bosnu i Hercegovinu, zato što je zaražena. Napadali su nas sa svih strana", kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), devojka, čija je majka bila izložena linču na društvenim mrežama, nakon što su mediji otkrili da je zaražena korona virusom.
Naša sagovornica, čiji je identitet poznat redakciji, je sa majkom i svojim suprugom krajem februara provela dva dana u Italiji, u trenutku kada je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u svetu proglasila globalnu zdravstvenu vanrednu situaciju zbog širenja korona virusa.
Po povratku u BiH, njih troje su se, kako kaže, odmah javili epidemiološkoj službi, a nakon testova je utvrđeno da su sve troje pozitivni na novi virus. Pošto su se kod 51-godišnje majke pojavili simptomi, ona je hospitalizovana, dok su ćerka i njen suprug zadržani u kućnoj izlolaciji, jer imaju blagu kliničku sliku.
Opasnost neodgovornog izveštavanja
Međutim, problemi su nastupili kada su sarajevski tabloid "Dnevni avaz" i još nekoliko drugih medija objavili da je zaražena 51-godišnja žena išla na muzički koncert na kojem je bilo oko 500 posetilaca, te da se vozila javnim prevozom.
"Jako sam ogorčena, jer nemaju osnova da pišu da je moja mama išla na koncert, da se vozila javnim prevozom i da je zarazila stare ljude", kaže njena ćerka.
Targetiranje ljudi pozitivnih na virus korona pojavilo se i u pojedinim tabloidima u Srbiji, kaže za RSE Marija Vučić, novinarka portala za razotkrivanje lažnih vesti Raskrikavanje, koji je ove sedmice pokrenuo blog na kojem detektuje dezinformacije koje se tiču virusa korona.
Tabloidi su, kaže Vučić, u fokus stavili ženu koja je u Srbiju došla iz Švajcarske bez ikakvih simptoma bolesti, a za koju se kasnije utvrdilo da je zaražena.
"Otprilike je takav tekst bio kao da je ona kriva što je živela i imala interakciju sa drugim ljudima, a žena naprosto tada nije imala simptome. Neodgovorno izveštaanje medija o tome je vrlo opasno za te ljude, posebno za one koji žive u malim sredinama, koji ne smeju na ulicu da izađu zato što ih lokalna sredina gleda na nivou – ti si kriv što smo se mi razboleli. To zaista može da ugrozi bezbednost i život ljudi", kaže Marija Vučić.
Lažne savete šire i lekari
Prema rečima novinarke Raskrikavanja, za poslednje dve i po godine koliko postoji taj portal, nijedna tema nije proizvela toliko lažnih vesti kao pandemija bolesti covid-19, koju izaziva virus korona.
"Preciznu statistiku još uvek nemamo, ali slikovito govoreći, kad god uđem na sajt nekog od tabloida, bukvalno u roku od 20 sekundi možete da nađete neku lažnu vest", kaže Vučić.
Dezinformacije se, dodaje ona, šire i preko mejnstrim medija, ali prvenstveno na društvenim mrežama i zatvorenim Viber ili WhatsApp grupama.
Kao jedan od najraširenijih primera ona podseća na spisak saveta za zaštitu od ove infekcije, a koji je navodno sastavio italijanski lekar koji radi u Kini, gde je krajem prošle godine i počela epidemija.
"Ne zna se odakle potiče, ali je sasvim izvesno da te savete nije dao stručnjak, zato što su, prvo, vrlo banalni, a neki su i opasni. Ono što je na primer opasno jeste upozorenje da, ako imate produktivan kašalj, to znači da nemate koronu, jer je, navodno samo suvi kašalj simptom korona virusa. To nije tačno. Možete da imate i jednu i drugu vrstu kašlja. Ili, nemojte da brinete ako vam curi iz nosa. To nije tačno takođe", kaže Vučić i podvlači:
"Ti saveti su utoliko opasniji što ih sada drugim ljudima šalju i lekari. To su zaista netačni saveti koje smo opovrgli podacima Svetske zdravstvene organizacije, a ti lekari ih uporno šalju dalje".
Beogradski tabloid "Alo" je, kaže Vučić objavio ove sedmice vest da se korona virus povlači i da je sve manje zaraženih, iako, kako kaže sagovornica RSE, podaci SZO pokazuju da taj trend važi samo za nekoliko zemalja.
"To su sad te 'dobre vesti' koje tabloidi objavljuju. Lepo je što oni pokušavaju da uliju optimizam ljudima, ali građanima ne treba neutemeljeni optimizam, već informacije".
Stvaranje atmosfere nepoverenja
Objavljivanje proverenih i tačnih informacija jedini je način da se predupredi panika koju sve više izaziva situacija u vezi sa korona virusom u regionu, a ključnu ulogu u tome imaju mediji, kaže za RSE medijska ekspertkinja iz Slovenije i profesorka Fakulteta za humanističke studije u Kopru, Sandra Bašić Hrvatin.
"Poplava dezinformacija na društvenim mrežama dovela je do stvaranja atmosfere da se nikome ne treba vjerovati, ni nauci, ni stručnjacima niti institucijama i puno puta do sada mediji nijesu znali kako da odgovore na to. Zato ja mislim da je glavna uloga medija u ovoj situaciji da povrate povjerenje ljudi u institucije, da povrate povjerenje ljudi u nauku kao i da ne nasjedaju na razne oblike skandaloznog i senzacionalističkog informisanja i da ljudima putem zvaničnih i stručnih informacija objasne šta zapravo virus jeste i kako se zaštititi. To je najvažnija uloga medija trenutno", ističe Bašić Hrvatin.
Hapšenje u Crnoj Gori
Iako u Crnoj Gori do zaključenja ovog teksta (13. mart) nije registrovan nijedan slučaj zaraze virusom korona, ova zemlja nije pošteđena dezinformacija, pa je zbog širenja panike preko društvene mreže Fejsbuk 12. marta u Osnovno državno tužilaštvo privedena jedna osoba.
"Građanin se sumnjiči da je širio lažnu vijest i na taj način izazvao uznemirenje javnosti", saopštili su iz Uprave policije.
Direktor crnogorskog Media centra Goran Đurović za RSE ističe da je situacija u vezi sa korona virusom i panikom koju izaziva pokazala koliko građani nisu medijski pismeni, odnosno da ne prave razliku između tačne i lažne vesti.
"Suština bi morala da bude da se građani i građanke Crne Gore naviknu da informacije ne primaju zdravo za gotovo, bez bilo kakve prethodne provjere kao i da pouzdane informacije jedino traže na tradicionalnim medijima koji na kraju krajeva podliježu i sankcionisanju u slučaju da objave netačnu vijest. Na medijskom opismenjavanju građana moramo mnogo više da uradimo, da podučimo crnogorsku javnost kako i na koji način da analizira i prihvata informacije i kako da pravi razliku od onoga što je provjerena informacija koju objavljuju tradicionalni mediji i onoga što je ili lažna ili poluinformacija na društvenim mrežama", ističe Đurović.
Nakon što su se na društvenim mrežama proširile vesti da se navodno u Crnoj Gori pojavio korona virus, mnogi građani su pohrlili u markete i pravili zalihe pa su u medijima osvanule fotografije ispražnjenih rafova u marketima i prodavnicima u Podgorici.
Mediji su objavili fotografije ispražnjenih prodavnica pa je odmah reagovala ministarka ekonomije Dragica Sekulić koja je saopštila da nema razloga da građani gomilaju zalihe, jer su svi trgovački lanci dovoljno snabdeveni.
Čak i onda kada objave tačnu informaciju, u ovom slučaju da građani prave zalihe, mediji šire paniku, smatra Sandra Bašić Hrvatin. Ona kaže da se slična situacija dogodila i Sloveniji, i ima savet za novinare u takvim situacijama:
"Morate ustrajati na tim informacijama koje su tačne i zvanične i na svaku informaciju koja širi paniku da dajete proverenu informaciju koja pokazuje da ta panika nije utemeljena" , kaže Bašić Hrvatin.
Odgovornost za javno izgovorenu reč
Hrvatske vlasti i Vijeće za elektroničke medije upozorili su na važnost da se o korona virusu izveštava tačno i bez žutila i upozorili da se za širenje panike i lažnih vesti može i odgovarati.
Još pre petnaestak dana Vijeće je upozorilo da "nepotvrđeni izvještaji o korona virusu koji su se u posljednje vrijeme pojavili na određenim hrvatskim web portalima mogu pogodovati širenju straha što u konačnici može dovesti do panike, a panika stvari obično pogorša. Stoga upućujemo pružateljima elektroničkih medija, naročito glavnim urednicima, javni poziv da u svom izvještavanju uzmu u obzir da je u RH uspostavljen sustav javnog informiranja o korona virusu kroz Nacionalni stožer civilne zaštite i da prate službene izvore, u prvom redu Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva RH putem službenih web stranica".
Više ministara oštro je osudilo svako širenje lažnih vesti u vezi sa epidemijom korona virusa. Povodom lažne vijesti na društvenim mrežama pred nekoliko dana – audio zapisa u kojem se tvrdilo da će grad Zagreb u roku od 48 sati biti stavljen u karantin i da se prećutkuje broj stvarno obolelih, potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović kazao je da je naložio glavnom ravnatelju policije da se posebno pozabavi time.
"Ima neodgovornih ljudi koji ovu situaciju koriste da proizvode paniku. Neće im uspjeti", rekao je Božinović.
Širenje lažnih informacija u Hrvatskoj se smatra prekršajnim delom koje se po čl. 16 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kažnjava blažom novčanom kaznom ili sa 30 dana zatvora.
Petar Vidov, glavni urednik Faktografa, jedinog hrvatskog medija specijaliziranog za fact checking, tj. provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru, člana International Fact Checking Networka (IFCN) kaže za RSE da je odgovornost za javno izrečenu reč u ovakvim situacijama veća nego ikad, te da se u medijima gotovo samo i govori o ovoj temi.
"Ja mislim da su tu hrvatski mediji odradili prilično dobar posao. Izvještavali su činjenično uglavnom vrlo precizno. Iz fact-checkerskog aspekta ja zapravo nemam neke naročite primjedbe na račun naših tzv. mainstream medija. Puno veći problem je među rubnim internetskim medijima, raznim blogovima i portalima na kojima se objavljuju svakakve dezinformacije koje se onda prilično lako i na žalost vrlo brzo šire putem društvenih mreža. To dovodi do toga da ljude ili uvjeravaju u neke lažne lijekove ili nepotrebno podižu tenzije i stvaraju paniku. To je u ovakvim okolnostima naravno vrlo štetno", ocenjuje Vidov.
I na Kosovu, gde kao i u Crnoj Gori još uvek nema registrovanih slučajeva zaraze korona virusom, mediji poslednjih dana aktivno izveštavaju o ovoj temi. Vlasti i nadležni zdravstveni organi su u jednom slučaju morali i da demantuju vest o pojavi korone virusa, koju je plasirao jedan od kosovskih portala na osnovu svojih izvora, a koja se potom i brzo proširila.
Iz Udruženja novinara Kosova pozvali su sve novinare i medije da poštuju pravila etike u njihovom radu i da ne doprinose u širenju lažnih informacije i panike u javnosti.
"Njihova je odgovornost da prenesu kvalifikovane stručnjake koji mogu da komentarišu osetljiva pitanja", kažu u ovom udruženju.
Udruženje je iz tog razloga pozvalo javne vlasti i zdravstvene institucije da na vreme osiguraju informacije i budu transparentni kako bi novinari i javnost imali pristup informacijama.
U strahu se veruje lažima
Motivi za širenje lažnih vesti su različiti, u zavisnosti ko ih širi, kaže Marija Vučić. S jedne strane, objašnjava ona, neprofesionalni mediji objavljuju neproverene i senzacionalističke informacije kako bi pospešili čitanost, a s druge strane, "kliconoše" lažnih vesti su i sami građani.
"Ne bih rekla da je njihova namera loša, mada ima i ljudi koji šeruju takve vesti na društvene mreže zarad lajkova, iako su svesni da to nisu proverene informacije. Najveći broj ljudi to šeruje, zato što im je potrebno da veruju u izlečenje i savete. To rade bez loše namere, već zato što nisu dovoljno edukovani da prepoznaju neproverene informacije, a nalaze se u strahu i panici", kaže novinarka portala Raskrikavanje.
Psihološkinja Andrijana Pejaković za RSE kaže da je sklonost pojedinih građana da u situacijama kao što je ova, pre poveruju glasinama nego zvaničnim informacijama posledica emotivne reakcije na strah.
"Kada se pojave emocije straha i panike, kada su ugrožene neke naše vitalne vrijednosti kao što je na primjer život, onda mi reagujemo emocionalno i tada na žalost imamo tendenciju da isključimo onaj racionalni dio koji se odnosi na zvanične, provjerene informacije koje nama šalju odgovorne institucije. Problem je što se kod lažnih i senzacionalističkih vijesti jako brzo širi panika a što direktno utiče na naše emocije, odnosno izaziva strah zbog čega nećemo znati šta da radimo, umjesto da se usresredimo na ono racionalno i slijedimo informacije koje su zvanične i tačne", objašnjava Pejaković.
Novinarka Marija Vučić građanima preporučuje da informacije traže na sajtovima zvaničnih međunarodnih institucija – SZO, Kineskog centra za kontrolu bolesti i Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
"Ljudi bi trebalo posebno da obrate pažnju na poruke sa zdravstvenim savetima koje se navodno prosleđuju od ljudi za koje se tvrdi da rade u zdravstvu. Ljudi veruju u te savete kad pročitaju da ih je dao neko ko na primer rado u Kliničkom centru. Ljudi ne bi trebalo da veruju u to, jer gotovo isključivo je u pitanju laž".
Da je širenje lažnih vesti gotovo jednako opasno kao i šitenje virusa, upozorila je i Svetska zdravstvena organizacija koja je krajem februara saopštila da je za korona virus specifičan fenomen "infodemija", koji podrazumeva širenje teorija zavere i informacija, koje nemaju utemeljenje u struci.
*Na tekstu sarađivali: Predrag Tomović, Mirna Sadiković, Enis Zebić i Amra Zejneli.
Facebook Forum