Ruski diplomata, povučen iz Brisela usled čistke špijuna koju su 2023. sproveli belgijski državni organi, nominovan je za beogradskog šefa misije najvećeg evropskog bezbednosnog tela, pokazuje zajedničko istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE) i nekoliko evropskih medija.
Moskva je nominovala Dmitrija Iordanidija bivšeg zamenika šefa Misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u Bosni i Hercegovini sa višegodišnjim iskustvom na Balkanu, za prvog čoveka ove organizacije u Srbiji, navodi se u internim OEBS dokumentima do kojih je došao RSE.
Njegova kandidatura dolazi usred sve češćih optužbi Sjedinjenih Američkih Država i evropskih vlada u poslednjih nekoliko godina o "neprijateljskim" ruskim aktivnostima širom sveta koji pokriva ova 57-člana regionalna bezbednosna organizacija sa sedištem u Beču.
Iordanidi (55) jedan je od 20 ruskih diplomata koji su tiho napustili Brisel 2023. godine zbog optužbi belgijske Državne bezbednosne službe (VSSE) da su špijuni koji rade pod diplomatskim pokrićem.
Spisak diplomata su sastavili belgijski obaveštajni izvori što je naknadno potvrđeno od tri zapadna obaveštajna izvora u zajedničkom istraživanju RSE, briselskog informativnog portala EUobserver, belgijskog dnevnog lista De Morgen, belgijskog nedeljnika Humo i francuskog dnevnog lista Le Monde.
Jedan obaveštajni izvor nazvao je čistku špijuna "prilikom da se isprazni fioka" nakon što je pokrenuta potpuna invazija Rusije na Ukrajinu u februaru 2022.
Dok belgijska vlada ne objavljuje spiskove akreditovanih diplomata u zemlji, a ruska diplomatska misija u Briselu ne objavljuje imena svog osoblja, RSE je nezavisno potvrdio prisustvo nekoliko proteranih ruskih diplomata u Belgiji 2023. godine.
Ruske diplomate, koji do sada nisu bili javno identifikovani, na listi su navedeni kao povezani sa ruskom Spoljnom obaveštajnom službom (SVR) ili njenom vojnom obaveštajnom direkcijom, poznatom kao GRU.
Iordanidi, kojeg je belgijska obaveštajna lista identifikovala kao povezanog sa SVR-om, jedini je diplomata među tih 20 koji nije proglašen personom non grata, navodi jedan od izvora. On je naveo da je Rusija povukla Iordanidija, nakon što je Belgija saopštila da će ga proglasiti personom non grata, ukoliko ga Moskva ne povuče.
Sada Moskva pokušava da Iordanidija vrati u OEBS, multilateralnu organizaciju sa sedištem u Beču, koja je do ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine igrala ključnu ulogu u praćenju ruske agresije u Ukrajini i pokušajima posredovanja između Moskve i Kijeva.
Iordanidi je naveden kao jedan od osam kandidata za šefa OEBS misije u Srbiji nakon isteka roka za podnošenje prijava 1. decembra 2024. godine, pokazuje dokument do kojeg je došao RSE.
Rusija ga je takođe nominovala za šefa OEBS-ove programske kancelarije u glavnom gradu Kirgistana, Biškeku, kao i za istu poziciju u glavnom gradu Kazahstana, Astani.
OEBS je u izjavi putem emaila naveo da je proces zapošljavanja za sve tri pozicije i dalje u toku i da ne mogu komentarisati proces, pozivajući se na poverljivost.
Odluku o postavljenju donosi predsedavajući OEBS-a – trenutno finska ministarka spoljnih poslova Elina Valtonen – u konsultaciji sa višim sadašnjim i bivšim zvaničnicima OEBS-a i zemljama domaćinima odgovarajućih misija, rekla je portparolka OEBS-a Aleksandra Tejlor.
"Pratimo rigorozan proces regrutacije za sve naše pozicije u OEBS-u," rekla je Tejlor.
Zapadni zvaničnici i vlade optužili su Moskvu da deluje kao saboter u OEBS-u i da zloupotrebljava konsenzualni politički sistem organizacije, posebno u vezi sa ratom u Ukrajini – koji je sada najveći i najkrvaviji sukob u Evropi od Drugog svetskog rata.
Rusija je kritikovala OEBS tvrdeći da se "reformiše kako bi postao produžetak NATO-a i EU".
Nakon istraga RSE o sumnjivom uticaju ruske obaveštajne službe u OEBS-u, Parlamentarna skupština ove organizacije, koja održava dijalog među državama članicama, pozvala je rukovodstvo OEBS-a "da pokrene relevantne rasprave i bezbednosne provere kako bi se organizacija oslobodila ruskog destruktivnog uticaja."
Rusija je ranije pojedine diplomate, koje su proterane iz država EU zbog navodne špijunaže, slala u svoju ambasadu u Srbiji, gde je predsednik Aleksandar Vučić nastojao da održi tradicionalno jake veze Beograda sa Moskvom, otkrila je istraga RSE iz marta 2023. godine.
Ni Iordanidi ni ruska ambasada u Briselu nisu odgovorili na zahteve za komentar.
Balkanske rute
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, stotine ruskih diplomata proterane su iz Sjedinjenih Američkih Država i zemalja Evropske unije, uključujući one koji su bili stacionirani u ruskoj diplomatskoj misiji u Belgiji i pri EU u Briselu.
Među njima je bio i Aleksandar Studenikin, koji je proteran iz EU zbog "ilegalnih i destruktivnih aktivnosti", ali se ponovo pojavio kao posmatrač OEBS-a na parlamentarnim i lokalnim izborima u Srbiji u decembru 2023. godine, otkrila je istraga RSE.
Javni tragovi Iordanidijevog boravka u belgijskoj prestonici bili su minimalni, iako se čini da je tamo stigao u nekom trenutku 2023. godine, u odstupanju od diplomatske karijere koja je do tada bila uglavnom usmerena na Balkan.
Javno dostupni podaci pokazuju da je, od 2009. godine, Iordanidi služio kao prvi politički sekretar u ruskoj ambasadi u Sarajevu, a nekoliko godina kasnije kao šef terenskog ureda OEBS-a u Banjaluci, administrativnom centru Republike Srpske, entiteta Bosne i Hercegovine.
U maju 2013. godine, Iordanidi je sedeo između ruskog predsednika Vladimira Putina i ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova tokom njihovog sastanka sa tadašnjim predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem u letnjoj rezidenciji ruskog predsednika u južnom letovalištu Soči. Vučić, koji je tada bio ministar odbrane Srbije i prvi potpredsednik Vlade, takođe je bio prisutan.
Kasnije je postao zamenik šefa Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini u Sarajevu, a čini se da je tu funkciju napustio negde u drugoj polovini 2022. ili početkom 2023. godine.
Izvor iz OEBS-a, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, prisetio se da je Iordanidi napustio Sarajevo i otišao u Belgiju, a jedan od obaveštajnih izvora koje je RFE kontaktirao za potrebe ovog teksta rekao je da je tamo stigao 2023. godine i da je pod pritiskom napustio Belgiju iste godine.
Novinari nisu uspeli da pronađu otvorene izvore koji bi dokazali Iordanidijevo službovanje u ruskoj ambasadi u Briselu tokom njegovog kratkog boravka tamo, što je u oštrom kontrastu sa njegovim vremenom provedenim u OEBS-u u Bosni i Hercegovini, gde je često davao intervjue i pojavljivao se u javnosti.
Veliki deo njegovog ranijeg javnog rada u OEBS-u na Balkanu bio je povezan sa ekološkim pitanjima i promocijom građanskih sloboda.
Procurele baze podataka ruske vlade – uključujući podatke o prebivalištu, vozilima i porezima – koje je pregledao RSE, ne pokazuju jasnu vezu između Iordanidija i ruske obaveštajne službe. Međutim, te veze su pronađene kod drugih Rusa koji su stavljeni na crnu listu u okviru belgijske špijunske čistke u kojoj je i Iordanidi bio uključen.
GRU Ljudi u Briselu
Među preostalih 19 ruskih diplomata sa belgijskog obaveštajnog spiska osumnjičenih špijuna bio je i Aleksandar Kovalčuk, koji je zvanično služio kao savetnik u ruskoj ambasadi u Briselu.
Podaci pokazuju Kovalčukovu registrovanu adresu stanovanja na Ulici Narodnogo opolčenija 50 u Moskvi, istoj adresi na kojoj se nalazi Vojna akademija Ministarstva odbrane Rusije. Akademija je široko poznata kao "GRU Konzervatorijum" – skraćenica koja se odnosi na rusku vojnu obaveštajnu direkciju.
Na spisku osumnjičenih špijuna nalazi se i Sergej Čerepanov, koji je služio kao drugi sekretar u ruskoj ambasadi u Briselu. Podaci ruske vlade pokazuju da je ranije radio na Akademiji strateških raketnih snaga u Moskvi i da je bio registrovan na adresi povezanoj sa Vojnom jedinicom 46179, specijalizovanom za seizmički i infrasound nadzor putem satelita u okviru 12-te glavne direkcije, odgovorne za nuklearnu bezbednost.
Stambena adresa još jednog proteranog ruskog diplomate, Dmitrija Zamogilnog, koji je radio kao deo tehničkog osoblja ambasade, povezana je sa Vojnom jedinicom 92154, GRU specijalnih snaga.
U međuvremenu, jedan od proteranih diplomata, Sergej Gudilin, fotografisao je vojnu infrastrukturu u blizini belgijske prestonice, prema javno dostupnim podacima sa njegovog naloga na fitnes aplikaciji Strava.
U julu 2021. godine, postavio je na svom Strava nalogu fotografijuradar stanice Bertem, koja je deo belgijske mreže za kontrolu vazdušnog saobraćaja i koja obezbeđuje radarske podatke belgijskoj vojsci.
Pitanja poslata na navedene e-mail adrese Kovalčuku, Čerepanovu, Zamogilnihu i Gudilinu ostala su bez odgovora.
Belgijska čistka, prema spisku, rezultirala je proterivanjem ukupno 20 osumnjičenih ruskih špijuna. Prethodno je 48 članova ruskih delegacija proterani iz EU i NATO.
"Belgija želi da održi normalne diplomatske odnose sa Rusijom, ali ne može dozvoliti da se ti odnosi zloupotrebljavaju za špijunažu", rekao je portparol belgijskog Ministarstva spoljnih poslova Pjer Steverlink.
Evoluirajuće pretnje
Dok su NATO države kolektivno proterale oko 700 ruskih diplomata – uključujući osumnjičene špijune – od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, zapadni eksperti upozoravaju da se pretnje iz Moskve razvijaju.
"Videli smo… privremeno smanjenje sposobnosti ruskih obaveštajnih službi da sprovode zlonamerne operacije u našim zemljama, ali su one ponovo izgradile svoje kapacitete", rekao je Džejms Apaturai, visoki zvaničnik NATO-a specijalizovan za hibridno ratovanje, u intervjuu za EUobserver.
Apaturai je rekao da se fokus Rusije pomerio na onlajn regrutaciju, uz sve češće angažovanje kriminalnih bandi i nesvesnih pojedinaca za sabotažu.
"Ovi regruti često ni ne shvataju za koga rade," rekao je Apaturai. "Oni izvode akte paljevine, sabotaže železnica, pa čak i napade na imovinu političara – sve to dok ruske obaveštajne službe povlače konce iz senke."
Nemački magazin Der Spiegel izvestio je prošlog meseca da nemački istražitelji sumnjaju da je niz slučajeva vandalizma nad automobilima u zemlji finansiran od strane ruskog klijenta i izveden od strane niskorangiranih saučesnika pod maskom ekološkog aktivizma.
Tužioci u nemačkom gradu Ulm rekli su da su četiri osumnjičena uhapšena u vezi sa više od 100 slučajeva vandalizma. Među osumnjičenima su državljani Rumunije, Srbije i Bosne.
Poljski premijer Donald Tusk u januaru je optužio Rusiju za planiranje terorističkih napada na neodređene ciljeve pomoću vazduhoplova, nakon dva incidenta u kojima su se pošiljke DHL-a zapalile u Litvaniji i Britaniji.
"Neću ulaziti u detalje, mogu samo da potvrdim validnost strahova da je Rusija planirala akte vazdušnog terora, ne samo protiv Poljske, već i protiv aviokompanija širom sveta," rekao je Tusk na konferenciji za novinare.
Moskva je više puta negirala optužbe zapadnih vlada o umešanosti u terorističke napade, uključujući paljevine, trovanja i napade na pojedince na Zapadu.
Saradnja na tekstu: Mirjana Jevtović iz Balkanskog servisa RSE