Sanja Kutle Bošnjak, majka dvoje školaraca, od septembra troje, iz Širokog Brijega na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), jedna je od roditelja koji su pokrenuli inicijativu „Vratimo djecu u škole“, smatrajući da online nastava nije donijela učinke u prošloj školskoj godini. Žele da se djeca u septembru vrate u školske klupe.
„Mi smo neformalna grupa roditelja koja se odlučila na taj korak, prije svega da vidimo kako ostali roditelji dišu i kako se osjećaju u vezi povratka djece u školske klupe. Napravili smo Facebook grupu, imali smo jako dobar odaziv, i onda su krenule već i peticije. U Zapadnohercegovačkoj županiji se potpisuje peticija, kao i u Hercegovačko-neretvanskoj. A reakcije roditelja koje smo mi dobili su takve da zapravo 98 posto roditelja je protiv te nastave“, kazala je za rubriku Zašto Radija Slobodna Evropa.
Ova majka troje djece smatra da se u prošloj godini nije izvodila online već nastava na daljinu, jer su djeca samo dobivala materijal koji su kući prepisivali.
„Nije bilo nastave uživo, u smislu nekakvog videoprijenosa ili takvog nečeg. Roditelji su nezadovoljni znanjem koje su učenici usvojili, nezadovoljni su i time što se priča sad o mogućoj online nastavi u 9. mjesecu, a sve radi. Dakle, nije situacija te opće karantene koja je bila u 3. i 4. mjesecu, pa se čini pomalo besmisleno da sve radi, a da djeca ostaju doma.
Moje nekakvo iskustvo, a imala sam dvoje školaraca u isto vrijeme, sad najesen bi trebala imati troje, problem je bio što je sve to rađeno tako kako je rađeno. Nije bilo nikakvog ispitivanja ni ničega. Ocjene su im zaključene na osnovu onih ocjena s polugodišta. Neću reći da se neki učitelji nisu trudili, ali u biti je kvaliteta toga ovisila jako puno o tome koliko su se učitelji angažirali“, kazala je i dodala:
„Čak i oni koji su se maksimalno angažirali, nije bio to taj rezultat koji bi bio da su išli u školu. Nastava se svela na čitanje i prepisivanje, a nastava je mnogo više od toga.“
Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja Hercegovačko-neretvanskog kantona kaže i da su učitelji protiv online nastave.
„Zato što su vidjeli i uvidjeli nakon ovoga što smo imali da nemamo rezultate rada. Znači ako nam je dijete u interesu, ako mi želimo dijete naučiti i da ono ponese vrijednosti neke, onda ne može to online nastavom nego jedino kontakt učitelj – učenici. Roditelji su to prepoznali jer su vidjeli da online nastava također ništa ne pridonosi. Roditelji su nam jako, jako opterećeni“, naglasio je.
Lauš smatra da osim ovoga postoji još jedan veliki problem, a tiče se učenika koji uopće nisu pohađali nastavu.
„U Hercegovačko-neretvanskoj županiji, više od sto učenika nisu uopće pohađali, nisu imali bilo kakav kontakt za skoro tri mjeseca sa svojim učiteljima. Nisu imali tehničke mogućnosti. Sve to su pokazatelji da ne možemo prihvatiti online nastavu jer djeca moraju biti ravnopravna u obrazovanju, posebno osnovnom koje je obvezno. Jednostavno, sve treba napraviti da se nastava vrati i da se djeca vrate u učionice, odnosno u školske klupe“, potcrtao je.
Rašid Hadžović, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona za RSE kaže da su sličnog stava kao roditelji i učitelji i u Ministarstvu, ali da je konačna odluka na nadležnim organima, kriznim štabovima i epidemiolozima.
„U Hercegovačko-neretvanskom kantonu za planove na bosanskom jeziku imamo već spremnu platformu, koju smo već prije koristili. Sveučilište u Mostaru je također napravilo platformu koju koriste škole na hrvatskom jeziku. Tako da je što se tiče online nastave dogovoreno da neće biti više nastave putem Viber ili WhatsAppa ili nekih sličnih aplikacija“, kazao je Hadžović.
Upravo platforme za komunikaciju roditelji i učitelji vide kao veliki nedostatak online nastave.
„Ako dođe do stvarno takve situacije da ne mognemo u školu, onda ni Viber, ni WhatsApp ne mogu biti za održavanje takve nastave. Koliko toliko platformom se može riješiti, ali opet kako da uključimo sve učenike i za one roditelje koji ne mogu tehnička imati pomagala. Jer ako roditelj ima troje djece, a roditelj je učitelj, onda im trebaju tri-četiri laptopa, mobitela itd.“, kaže Lauš iz Sindikata učitelja.
Posebno teško roditeljima djece s poteškoćama u razvoju
Kutle Bošnjak naglašava i posebno težak položaj roditelja djece s poteškoćama u razvoju.
„Oni su u posebno teškim okolnostima morali da rade doma. Postoji i taj problem što nemaju svi roditelji svu opremu, tablete, laptope, posebno roditelji koji imaju više djece. Problem se javio i u područnim školama, gdje je jako malo učenika i roditeljima nije jasno zašto djeca, ako je u razredu sedmero djece, ona ne bi mogla ići u školu, kakva to opasnost njima prijeti“, kazala je.
Sve tri strane, i roditelji i učitelji i Ministarstvo, složni su u jednom – online nastava nije dovoljna sama po sebi iz nekoliko razloga.
„Da ne govorimo o odgojnom cilju, ovo može biti nekako obrazovni, ali odgojnog nema nikako. Je li pripremamo učenika za život, ako je tako onda se svi moramo upitati možemo li prihvatiti online nastavu. Prema mom i mišljenju mojih kolega, mislim da moramo vratiti djecu u školske klupe“, kaže Lauš.
Pandemija COVID-19 još polovinom marta 2020. godine zatvorila je sve škole u Bosni i Hercegovini i nastava za učenike do kraja školske godine izvodila se online.
S obzirom na to da je i dalje nepoznato kako će se nastava odvijati u narednoj školskoj godini, imajući u vidu da raste broj zaraženih korona virusom u BiH, nadležni u ministarstvima u BiH rade na pripremama za oba scenarija - i za povratak u klupe i za online nastavu.
Planirane su i edukacije za nastavnike u slučaju da se i u novoj školskoj godini nastava bude odvijala online.
