Uslijed slabljenja građevinskog sektora i sve veće stope nezaposlenosti, njemačka industrijska proizvodnja neočekivano je pala drugi mjesec zaredom u aprilu dok su industrijske narudžbe pale četvrti mjesec zaredom.
Najnoviji podaci, smatraju analitičari, ukazuju na prepreke za održivi oporavak ključnog proizvodnog sektora, uprkos usponu na početku ove godine.
Ipak, čini se da se izvoz iz Njemačke ubrzao prema nedavno objavljenim podacima, podstičući nade da je najveća evropska ekonomija ipak izašla iz krize, pišu svjetski mediji.
Prepreke za održivi oporavak
Proizvodnja u prerađivačkoj industriji, energetici i građevinarstvu pala je za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na mart zabilježen pad od 0,4 posto, ukazuje Wall Street Journal na podatke koje je 7. juna objavila je njamačka Federalna agencija za statistiku Destatis.
Podaci su neočekivani, napominje list dodajući da su ekonomisti koje je anketirao Wall Street Journal predviđali rast od 0,2 posto.
Pad njemačke industrijske proizvodnje odražava prepreke za održivi oporavak sektora, uprkos usponu na početku ove godine.
Međutim, tokom tri mjeseca, slika izgleda svjetlije, s proizvodnjom od jedan posto od februara do aprila.
Prema podacima njemačke agencije za statistiku, u aprilu je proizvodnja u građevinarstvu pala za 2,1 posto, dok je automobilska industrija porasla za 4,2 posto na mjesečnom nivou, prenosi Reuters.
Podaci "povećavaju strahove da će ukupni ekonomski rast biti slab u drugom tromjesečju", rekao je Thomas Gitzel, glavni ekonomista VP banke. "Veća proizvodnja u industriji u početku zahtijeva snažniji rast pristiglih narudžbi."
Pad industrijskih narudžbi
Industrijske narudžbe su također neočekivano pale u aprilu, što je četvrti mjesec za redom, zbog znatno manjeg broja velikih narudžbi.
"Pad novih narudžbi, kao i još uvijek visoke zalihe pokazuju da će svaki oporavak industrijske aktivnosti ostati prigušen", rekao je za Reuters globalni šef makro sektora u ING-u Carsten Brzeski.
Nove industrijske narudžbe, koje se pomno prate kao pokazatelj budućih poslovnih aktivnosti, skliznule su za 0,2 posto na mjesečnom nivou, prema privremenim podacima Destatisa.
Pad njemačke industrijske narudžbe je, kako ističe agencija France-Presse (AFP), neočekivan s obrzirom na to da su analitičari koje je anketirala kompanija za finansijske podatke FactSet očekivali povećanje od 0,5 posto.
Iako je taj broj bio samo "mini pad", on "ipak pokazuje koliko je privredi trenutno teško da se vrati na svoje temelje", rekao je ekonomista LBBW banke Jens-Oliver Niklasch.
"Nedostaje podsticaj za rast", rekao je on, dodajući da će poticaj biti potreban u vidu poboljšanog izvoza.
U aprilu je došlo do pada narudžbi u različitim oblastima uključujući transportnu opremu i proizvodnju mašina, dok je došlo do povećanja u automobilskom sektoru, navodi Destatis.
Narudžbe iz inostranstva pale su za 0,1 posto, povučene slabim učinkom eurozone, dok su domaće narudžbe pale za 0,3 posto, navodi se u saopštenju.
Postepeno oporavljanje
Njemačka ekonomija, tradicionalno pokretač rasta za širu eurozonu, sučena je s problemima otkako je ruska invazija na Ukrajinu 2022. dovela do povećanja troškova energije i porasta kamatnih stopa.
Uprkos sumornoj slici, ukazuje AFP, očekuje se da će se ekonomija oporavljati 2024. godine, iako slabo, a neki pokazatelji se popravljaju posljednjih mjeseci.
Bloomberg ističe da je njemačka ekonomija je porasla za više nego što se očekivalo početkom 2024. i očekuje se da će se, nakon dvogodišnje stagnacije, postepeno oporavljati, uglavnom zbog potrošnje i usluga, ali se i proizvodnja polako poboljšava.
Podaci pokazuju da su aktivnosti privatnog sektora u Njemačkoj u maju rasle najbržim tempom u godinu dana, dok Bundesbanka vidi da će privredna proizvodnja ponovo blago porasti u drugom tromjesečju, tvrdeći u majskom mjesečnom izvještaju da se "čini da osnovni ciklični trend postepeno dobiva određeni zamah".
Oporavak bi također mogao imati koristi od nižih kamatnih stopa, napisao je Bloomberg, napominjući da je početkom juna Evropska centralna banka smanjila troškove zaduživanja i nagovijestila daljnja smanjenja, bez prethodnog obavezivanja na određeni vremenski okvir.
Ubrzan izvoz
Čini se da se njemačko izvozno tržište popravlja, a isporuke iz zemlje ponovo pokazuju rast iz mjeseca u mjesec, podstičući nade da je najveća evropska ekonomija izašla iz krize, ističe Deutsche Welle (DW).
Njemački izvoz u aprilu porastao je za 1,6 posto, pokazuju podaci njemačke Federalne agencije za statistiku Desatis, lako nadmašivši neočekivano visokih 1,1 posto u martu.
Međutim, trgovinski suficit zemlje opao jer je i uvoz povećan za 2,0 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je i dalje znatno ispod iznosa izvoza.
Dok je iz Njemačke izvezeno robe u vrijednosti od 136,5 milijardi eura, u zemlju je uvezeno 114,5 milijardi eura proizvoda.
Bilans je bio povoljan u poređenju sa zemljama Evropske unije i van EU. U ostalih 26 članica izvezeno je oko 74,1 milijarde eura robe, dok je uvezeno 61,3 milijarde eura.
Izvoz je u aprilu zapravo bio manji u Sjedinjene Države, koje su najveće pojedinačno tržište Njemačke, uz pad izvoza od 1,2 posto na 14,2 milijarde eura.
Zabilježen je marginalni rast njemačkog izvoza u Kinu, 0,8 posto na 8,4 milijarde eura. Uvoz iz najveće azijske privrede i dalje je bio veći na 12,8 milijardi eura, iako je bio 7,8 posto manji u odnosu na prethodni mjesec.
U međuvremenu, njemačka centralna Bundesbanka u petak, 7. juna saopštila da se čini da se ekonomija zemlje polako oporavlja nakon slabe dvije godine. Rečeno je da će izvozna industrija imati koristi od rastuće strane potražnje.
Raste broj nezaposlenih
S druge strane, ukazuje Euronews, preduzeća u Njemačkoj se bore s troškovima ponovnog zapošljavanja osoblja nakon pandemije, a profitne marže su i dalje pogođene niskim prihodima, većom inflacijom, kamatnim stopama i visokim troškovima života.
Broj ljudi u Njemačkoj bez posla porastao je u maju na 2,762 miliona, prema nedavno objavljenom izvještaju o stopi nezaposlenosti za maj. To je 17. mjesec zaredom kako nezaposlenost raste, a ukupan broj nezaposlenih nastavlja da se kreće blizu trogodišnjih maksimuma.
Najveći teret otpuštanja doživio je njemački građevinski sektor, jer su projekti zaustavljeni tokom pandemije dodatno odgađani ili napušteni, ističe evropski televizijski kanal dodajući da s obzirom na činjenicu da nove narudžbe kasne nakon pandemije, njemačka građevinska industrija jednostavno nema dovoljno posla u pripremi za ponovno zapošljavanje radnika.
Prema Statisti, njemačka nezaposlenost je u prosjeku iznosila 5,7 posto u 2023. godini, s tim da su brojevi uglavnom opali od 2005. Njemačka je stoga imala relativno niže nivoe nezaposlenosti od drugih evropskih zemalja.
Međutim, dodaje Euronews, od pandemije, broj nezaposlenih je počeo da raste, pri čemu je većina preduzeća morala da otpušta zaposlene, a nekoliko kompanija se zatvorilo. Zauzvrat, manje zaposlenih značilo je nižu produktivnost za preduzeća, što je dovelo do manjeg prometa i interesa investitora.
Facebook Forum