Posrnula ekonomija Njemačke doživljava težak početak godine sa poljoprivrednicima koji su krenuli u proteste širom zemlje protiv vladinih planova za smanjenje subvencija na dizel, a mašinovođe planiraju višednevne štrajkove zbog sporova u vezi sa platama.
→ Zašto?
Ekonomija, najveća u Evropi, prošle godine je bila najslabija među velikim ekonomijama u eurozoni, jer su visoki energetski troškovi, slabe globalne narudžbe i rekordno visoke kamatne stope uzeli svoj danak.
Potom je vlada u Berlinu pretrpjela veliki udarac u novembru kada je vrhovni sud te zemlje odbacio prijedlog budžeta za 2024., što je izazvalo političke rasprave o tome kako popuniti manjak u finansiranju od 17 milijardi eura.
I dugoročni problemi o radnoj snazi i infrastrukturi ostaju neriješeni.
Međunarodni monetarni fond predviđa da će Njemačka biti jedina unutar grupe G7 koja je u prošloj godini doživjela ekonomski pad, odnosno očekivanja su da će rasti za 0,9 posto ili ostati znatno ispod prosjeka od 1,4 posto u poređenju sa ostalim naprednim ekonomijama svijeta u 2024.
Podsjećamo na neke izazove sa kojima će se njemačka privreda tek suočiti u 2024.
Protesti
Koalicija kancelara Olafa Scholza ublažila je prijedloge na brzinu prerađenom budžetu u za smanjenje subvencija za dizel.
Međutim, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Njemačke rekao je da to nije dovoljno te je ostao pri stavu da se organizuju ovosedmični masovni protesti.
U ponedjeljak je završila pauza protesta zbog božićnih praznika koju je proglasio sindikat mašinovođa GDL.
GDL planira višednevni štrajk dok traje spor oko plata sa željezničkim operaterom Deutsche Bahnom.
Deutsche Bahn je 5. januara izašao s novom prijedlogom za koji se nada da će riješiti spor, ali zahtijeva i zabranu zaustavljanja industrijske akcije. GDL, pak, razmatra nove opcije.
Bivši ruski predsjednik ismijava poteze Berlina
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev ismijao je Olafa Scholza zbog protesta poljoprivrednika i predvidio da će se njemački kancelar ubuduće suočiti sa poteškoćama.
"Štrajkovi u Njemačkoj: poljoprivrednici blokirali veći dio zemlje. Subvencije su ukinute, a astronomski iznosi koji se troše na Ukrajinu i dalje rastu. A Njemačka je glavni finansijer", napisao je Medvedev, nekadašnji i premijer Rusije, na mreži X.
Nastavi li Berlin ove poteze, Medvedev tvrdi da bi ukrajinski nacionalisti uskoro mogli organizovati svoje proteste u Berlinu.
Moskva od ranije navodi da su pomoć Zapada Ukrajini i sankcije Rusiji prouzrokovali ekonomske probleme u Njemačkoj, podsjeća dpa.
Medvedev se od izbijanja ruskog rata protiv Ukrajine smatra za jednog od ultranacionalista u Moskvi. Više puta je lansirao uvrede na račun vodećih političara Zapada i Ukrajine.
- O ratu u Ukrajini - priče, analize, foto i video zapisi
Neslaganja oko budžeta
Trostranačka koalicija Olafa Scholza najavila je dogovor o ključnim tačkama nacrta budžeta za 2024. u decembru nakon višesedmičnih pregovora nakon odluke Ustavnog suda koja je dovela u pometnju finansije vlade.
Kako je tražio ministar finansija Christian Lindner, zagovornik strožeg budžetskog režima, Njemačka će 2024. ponovo uspostaviti ograničenje za novo neto zaduživanje i popuniti praznine u finansiranju ukupne vrijednosti od 17 milijardi eura – i to uglavnom uštedama.
Ovo će nanovo odugovlačiti ionako slab rast.
Tri vodeća njemačka ekonomska instituta smanjila su prognoze ekonomskog rasta za tekuću godinu, navodeći da budžetska kriza odlaže oporavak.
Institut Ifo sada očekuje rast Njemačke za 0,9 posto sljedeće godine umjesto 1,4 posto, dok je RWI smanjio prognozu sa 1,1 poso na 0,8 posto, a DIW smanjio prognoze sa 1,2 posto na 10,6 posto.
"Neizvjesnost trenutno odlaže oporavak, jer povećava sklonost potrošača štednji i smanjuje spremnost kompanija i privatnih domaćinstava da investiraju", rekao je šef prognoze Ifa, Timo Wollmershaeuser.
Oslabljena koalicija
Svađa zbog budžeta podigla je napetosti u trostranoj koaliciji u kojoj više ne vladaju simpatije, a ankete pokazuju da su veliki dobitnici krize opozicioni konzervativci i krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD).
Povećane napetosti i potreba da se fokusira na završetak sporazuma o budžetu za 2024. odgađaju strukturne reforme koje je vlada obećala po preuzimanju dužnosti, uključujući smanjenje birokratije, uvođenje usluga interneta stotinama državnih usluga, postizanje ambicioznih planova za neto nulte emisije i modernizaciju javnog prevoza.
Strukturni problemi
Njemačka se, kao i druge industrijalizovane širom svijeta, suočava sa velikim nedostatkom radne snage, posebno u visokokvalifikovanim sektorima koji bilježe visoki rast.
Zvanične procjene govore da će ostarjelom njemačkom društvu nedostajati sedam miliona kvalifikovanih radnika do 2035. godine.
Vlada ima za cilj da podstakne imigraciju iz zemalja izvan Evropske unije kako bi smanjila nedostatak radne snage.
- EU dogovorila nova pravila za azil i migracije, organizacije za ljudska prava razočarane
- Potraga za nadom u bijegu od kuće: Iskustva izbjeglica i migranata
Uprkos reformi zakona o imigraciji i državljanstvu 2023. godine, stručnjaci upozoravaju da napredak može biti spor, napominjući da neka područja njemačkog aparata već škripe zbog velikog broja neriješenih zahtjeva za državljanstvo.
Birokratija i nedostatak investicija su dva hronična problema tamošnje privrede koja usporavaju energetsku tranziciju i uvođenje brzih veza interneta.
Njemačka ima za cilj smanjiti svoje emisije stakleničkih gasova za 65 posto do 2030. u poređenju sa 1990. godinom, što je korak ka tome da postane ugljenično neutralna do 2045. godine.
Za ispunjavanje ciljeva CO² za 2030. potrebno je finansiranje od strane države, koje je postalo znatno otežano nakon što je sudskom presudom poništeno 60 milijardi eura neiskorištenog duga namijenjenog klimatskim projektima.
Trgovina
Njemačka ekonomija je visoko orijentisana na trgovinu i stoga je osjetljiva na međunarodne promjene koji slabe inostranu potražnju.
Očekuje se da će slab globalni rast, posebno u Kini, kao i visoke kamatne stope, ograničiti potražnju za njemačkim izvozom.
Prekidi u transportu u Crvenom moru i eskalacija tenzija na Bliskom istoku mogli bi dodatno pomutiti izglede trgovine.
"Kao i ostatak njemačke privrede, izvoz ostaje u zoni sumraka između recesije i stagnacije", ocjenjuje šef makro sektora u ING banci, Carsten Brzeski.
Facebook Forum