Dok u Evropskoj uniji (EU) rastu tenzije oko pitanja neregularnih migracija, u Njemačkoj je 16. septembra na snagu stupila odluka vlade o uvođenju graničnih kontrola.
Strože kontrole na svih devet njemačkih kopnenih granica pokušaj su Berlina da obuzda imigraciju sprječavanjem ljudi, posebno tražitelja azila koji su već prešli druge zemlje EU, da uđu u Njemačku.
Potez je s jedne strane naišao na pohvale krajnje desnice, dok su nove mjere njemačke vlade za pojedine evropske zvaničnike neprihvatljive jer bi time Njemačka mogla da ugrozi cijeli šengenski sistem, pišu svjetski mediji.
Odluka nakon pobjede desničara
Privremeno proširenje graničnih kontrola na svih devet njemačkih kopnenih granica stupilo je na snagu u ponedjeljak, 16. septembra što je dio pojačanih napora vlade da se uhvati u koštac s neregularnom migracijom i krijumčarenjem ljudi, piše Bloomberg.
Njemačka je već imala kontrolu na svojim istočnim granicama s Poljskom i Češkom Republikom, a na jugu sa Švicarskom i Austrijom.
Sada se proširuju na šest mjeseci kako bi uključili Dansku na sjeveru i Holandiju, Belgiju, Francusku i Luksemburg na zapadu, čime se efektivno ukida garancija slobodnog kretanja unutar Evropske unije utvrđena odredbama Šengena.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je frustracija vladinom politikom migracija i azila bila ključni razlog zašto su stranke ekstremne desnice i ljevice dobro prošle na dva regionalna izbora u istočnoj Njemačkoj 1. septembra.
Uspon krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD) i nove stranke krajnje ljevice, Alijanse Sahra Wagenknecht, posljednjih mjeseci potaknuo je kancelara Olafa Scholza i zvaničnike u njegovoj vladi, kao i članove glavnih opozicionih konzervativaca, da pooštre retoriku.
Scholz je, prenosi Bloomberg pisanje lokalnih medija, pravdao nove granične kontrole sugerišući da druge zemlje EU ne ispunjavaju svoje obaveze.
"Nažalost, ne možemo se u potpunosti osloniti na to da svi naši susjedi rade kako treba, to je dio istine", rekao je Scholz u subotu na sastanku s građanima u Brandenburgu.
'Suspenzija' Šengena?
Njemački susjedi ljutito su reagovali na nove granične kontrole, istakao je The Financial Times, napominjući da je poljski premijer Donald Tusk otkazao planirani put u Njemačku 13. septembra i pozvao na "hitne konsultacije" s drugim evropskim zemljama kako bi pokušali natjerati Berlin da povuče nova ograničenja.
Tusk je njemačku najavu proglasio "neprihvatljivom", rekavši da predstavlja "de facto suspenziju Šengenskog sporazuma u velikim razmjerima".
Iako su privremene granične provjere dozvoljene prema odredbama Šengenskog sporazuma, koji garantuje slobodno kretanje u Evropi, mnogi ih smatraju štetnim zbog poremećaja koje uzrokuju i činjenice da su u praksi rijetko kratkog vijeka.
Odgovarajući na njemačke mjere, glasnogovornik Evropske komisije je rekao da "kontrole moraju biti neophodne i proporcionalne".
Prema pisanju Financial Timesa, Njemačka ostaje poželjna destinacija za mnoge koji žele da dobiju azil, čak i ako im to nije prva zemlja ulaska u EU, zbog uočenih većih ekonomskih mogućnosti i izdašnijih državnih beneficija nego u drugim evropskim zemljama.
Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su njegove postojeće privremene granične mjere već dovele do toga da je više od 30.000 pojedinaca odbijeno od prošlog oktobra, pod sumnjom da su lažno podnijeli zahtjev za azil u Njemačkoj.
Portparol ministarstva rekao je da će nove mjere značiti da će ljudi biti vraćeni "u još većem obimu".
Reakcije krajnje desnice
Odluka njemačke koalicione vlade o uvođenju graničnih kontrola je donesena nakon niza smrtonosnih napada nožem u kojima su osumnjičeni bili tražitelji azila, te uspjeha krajnje desničarske, antiimigrantske stranke AfD na nedavnim regionalnim izborima, ističe The Guardian.
Nancy Faeser, ministrica unutrašnjih poslova zemlje, rekla je da će granične provjere obuzdati migracije i "zaštititi od akutnih opasnosti koje predstavljaju islamistički terorizam i ozbiljan kriminal", ali kritičari su je osudili kao politički motivisanu naglašavajući da će odluka vjerovatno biti neučinkovita.
S druge strane, dodaje Guardian, lideri krajnje desnice bili su oduševljeni odgovorom vlade.
Krajnje desničarska stranka Braća Italije Giorgie Meloni pohvalila je odluku Berlina, dok je Geert Wilders iz Holandske stranke slobode (PVV) rekao da je odluka Berlina "sjajna ideja" i upitao kada će Holandija slijediti taj primjer. Mađarski premijer Viktor Orban napisao je na X-u: "Dobro došli u klub".
Marine Le Pen iz francuskog Nacionalnog okupljanja rekla je da je njena stranka na nedavnim izborima predložila "sistem dvostrukih – vanjskih i unutrašnjih granica" i da joj je rečeno da to nije moguće. "Sada Njemačka to radi", rekla je. "Kada će to Francuska početi da slijedi?"
S druge strane, kritičari smatraju da je ovim potezom Njemačka na opasnom putu i da plan vlade rizikuje kršenje zakona EU.
"Nije ni čudo što Viktor Orban i Geert Wilders navijaju. Olaf Scholz im pomaže da preoblikuju EU kakvu oni žele", napisao je u rubrici Mišljenja za Guardian, istraživač migracija i granica na njemačkom Univerzitetu Osnabrück, Maurice Stierl.
Njemačka vlada, prema njegovoj ocjeni, otvara put ozbiljnim kršenjima ljudskih prava i rasnom profilisanju, napominjući da Njemačka ima centralnu poziciju i najveću ekonomiju u EU, "što znači da ovaj plan, koji je u suprotnosti sa jednim od centralnih principa EU, prijeti da potkopa evropski projekat".
Uvjerenje njemačke vlade da se može uhvatiti u koštac s migracijama i povratiti izbornu podršku pojačavanjem graničnih kontrola je pogrešno, ocijenio je Stierl naglasivši da će se "migracije nastaviti u svijetu koji ne uspijeva riješiti razloge zbog kojih ljudi bježe iz svojih zemalja: ratovi i sukobi, politički progon i ugnjetavanje, klimatska katastrofa i neodrživi oblici eksploatacije resursa".
Stotine izuzetaka širom Šengena
Njemačka nije sama u proširenju svojih graničnih kontrola posljednjih godina, istakao je Deutsche Welle (DW) uz napomenu da osam drugih članica Šengena trenutno provjerava svoje unutrašnje granice.
Od 2006. godine, bilo je ukupno 441 obavještenja o mjerama kontrole u državama Šengena, a Francuska je prednjačila. Od islamističkih terorističkih napada 2015. i 2016. godine, francuska vlada je zadržala pravo da trajno kontroliše sve kopnene granice.
Ove kontrole su više puta proširene, sa promjenjivim opravdanjima kao što su prijetnja terorizmom, migracijski pritisak, ruska špijunaža ili veliki sportski događaji.
Granične kontrole su dostigle vrhunac tokom pandemije COVID-19 prije četiri godine, kada su gotovo sve zemlje centralne Evrope pokušale suzbiti širenje virusa putem pasoških kontrola i djelimičnog zatvaranja granica.
Evropska unija može izreći opomenu za takve granične kontrole, ali to još nikada nije učinila. Umjesto toga, općenito se ograničava na isticanje da bi granične kontrole trebale ostati "posljednje sredstvo", kako je to nedavno rekla glasnogovornica Evropske komisije Anitta Hipper.
Osim toga, naglasio je DW, kontrole bi trebalo da budu privremene i da traju najviše tri godine, u skladu sa nedavno izmijenjenim Zakonom o šengenskim granicama.
Facebook Forum