Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) u petak je branio način na koji Vašington premešta vojne snage širom sveta usred zabune oko toga da li će kontingent američkih trupa veličine brigade biti povučen iz Poljske.
Rubiovi je to rekao na marginama sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a u Švedskoj koji je bio pod senkom pitanja oko američkih vojnih snaga u Evropi, kao i velike ruske nuklearne vežbe u Belorusiji i novih ruskih pretnjama baltičkim članicama NATO-a. Rat SAD i Izraela protiv Irana takođe je otkrio duboka neslaganja, pošto se NATO opirao uvlačenju u skoro tromesečni sukob.
Ranije ovog meseca, predsednik SAD Donald Tramp (Trump) je najavio da će 5.000 američkih vojnika biti povučeno iz Nemačke. Trampovi javni sukobi s nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom (Friedrich Merz) poslednjih nedelja, posebno oko rata u Iranu, pokrenuli su pitanja da li je odluka doneta da bi se kaznio Merc.
Međutim, Pentagon je kasnije saopštio da odlaže planirano raspoređivanje oko 4.000 vojnika u Poljsku i da odustaje od planova za raspoređivanje bataljona krstarećih raketa Tomahavk u Nemačku.
Ti potezi su uznemirili Varšavu – gde neprijateljstvo prema Rusiji duboko ukorenjeno – i druge saveznike NATO-a, koji su dugo zabrinuti oko posvećenosti Trampove administracije alijansi. Međutim, Trampa je u četvrtak na društvenim mrežama objavio da će Vašington poslati dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku. Kao glavni razlog naveo je "uspešan izbor" poljskog predsednika Karola Navrockog (Nawrocki), koji je stupio na dužnost prošlog avgusta.
To je navodno iznenadilo zvaničnike Pentagona.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski (Radoslaw) u obraćanju novinarima u Švedskoj u petak rekao je da će broj američkih trupa u Poljskoj ostati na otprilike istom nivou kao i sada.
Sikorski je zahvalio Trampu na "njegovoj objavi da će rotacija, prisustvo američkih trupa u Poljskoj, biti manje-više zadržano na prethodnim nivoima".
Na pitanja novinara o američkim trupama, Rubio je rekao da Vašington stalno procenjuje raspoređivanje snaga širom sveta. On je rekao da su te odluke donete samo iz tehničkih razloga, a ne iz političkih.
Rubio je takođe kritikovao članice NATO-a što se nisu pridružile ratnim naporima protiv Irana.
"Predsednikov stav je, iskreno, razočaranje nekim od naših saveznika u NATO-u i njihovim odgovorom na naše operacije na Bliskom istoku", rekao je on.
Sugerisao je da će se to pitanje pojaviti u julu, kada se u Turskoj sastanu šefovi država alijanse – uključujući verovatno i Trampa.
"To će morati da se reši. To se neće rešiti niti razmatrati danas", dodao je on. "To je nešto o čemu treba razgovarati na nivou lidera".
Sastanak u Helsingborgu – luci u Švedskoj, preko puta Danske, članice NATO-a – jedan je od poslednjih sastanaka na visokom nivou pre samita u Ankari.
'U mraku'
Visoki evropski diplomata, govoreći za RSE pod uslovom anonimnosti, upozorio je da nedostatak komunikacije iz Vašingtona potkopava poverenje u alijansu.
"Najgore je činjenica da se kontinent, izgleda, drži u mraku o obimu ovog povlačenja", rekao je diplomata, napominjući da države na prvoj liniji fronta, poput baltičkih zemalja, imaju poteškoća s planiranjem.
"Efikasnost NATO-a počivala je na ideji da je nesalomliv", rekao je diplomata. "Sada, u razvodu, počinjete da vidite da se pojavljuju pukotine."
Zvaničnici administracije insistirali su da su potezi privremena prilagođavanja, a ne strateško povlačenje.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens (JD Vance) nedavno je rekao da fokus administracije ostaje na "evropskoj nezavisnosti i suverenitetu".
Baltičke članice NATO-a bile su uznemirene protekle nedelje zbog niza sve većih pretnji Moskve u vezi s letovima ukrajinskih dronova. Ukrajina je pojačala svoju kampanju dronova dugog dometa protiv meta u Rusiji i neki od njenih dronova su se srušili ili su oboreni u Estoniji i Letoniji.
Ove nedelje, ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je Letoniju da planira da dozvoli Ukrajini da lansira svoje dronove s teritorije Letonije.
Optužba je izazvala snažan otpor evropskih saveznika. Litvanija je optužila Rusiju da ometa ukrajinske dronove i namerno pokušava da izazove njihov ulazak ili pad u baltički vazdušni prostor. Rumunski lovac u NATO patroli oborio je dron iznad Estonije ove nedelje.
Rusija je takođe ove nedelje započela veliku vežbu nuklearne obuke u Belorusiji u kojoj su učestvovale hiljade vojnika i stotine aviona, brodova i raketnih lansera. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su korišćene i taktičke nuklearne bojeve glave, što je neobična mera.
Rubio kao 'stabilni' glasnik
Za mnoge evropske zvaničnike, Rubiovo prisustvo nudi izvesnu meru sigurnosti. U Briselu i istočnoevropskim prestonicama on se naširoko smatra tradicionalnijim pristalicom NATO-a i evropske bezbednosti nego drugi u Trampovoj administraciji.
Republikanski član Predstavničkog Doma SAD i čvrsti pristalica NATO-a Don Bejkon (Bacon) rekao je za RSE da Rubio igra ključnu ulogu u stabilizaciji odnosa. Bejkon je rekao da se nada da će Rubio ojačati posvećenost Vašingtona kolektivnoj odbrani, istovremeno pozivajući evropske saveznike da povećaju izdavanja na odbranu.
Bejkon je više puta rekao da su savezi i dalje ključni za bezbednosne interese SAD i upozorio na izolacionizam usred porasta pretnji od Rusije, Kine i Irana.
Te bojazni su takođe izražene ove nedelje tokom saslušanja u Senatu za potvrdu Trampovih kandidata za ambasadore u nekoliko evropskih zemalja.
Majkl Kavukdžijan (Kavoukjian), nominovan za ambasadora u Norveškoj, opisao je Oslo kao "oči i uši alijanse na Arktiku" i obećao da će ojačati vojnu i obaveštajnu saradnju protiv sve većih aktivnosti Rusije i Kine.
Erik Vendt (Eric Wendt), imenovan za ambasadora u Albaniji, naglasio je važnost podele tereta s NATO-om i rekao da će vršiti pritisak na Tiranu da ispuni ciljeve alijanse i poveća izdatke za odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda do 2035.