Francuska i Njemačka su navele da pomažu u jačanju protivvazdušne odbrane Poljske, članice NATO-a, nakon što je najmanje 19 ruskih dronova ušlo u vazdušni prostor Poljske 10. septembra, što je ozbiljno povećalo tenzije između Alijanse i Moskve.
Portparol njemačke vlade Stefan Kornelius izjavio je 11. septembra da će njemačka vojska "proširiti i pojačati" nadzor vazdušnog prostora iznad Poljske kako bi dodatno zaštitila teritoriju te zemlje.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je, pak, kazao da će njegova zemlja "poslati tri borbena aviona tipa Rafale kako bi doprinijela zaštiti vazdušnog prostora Poljske i istočnog krila NATO-a zajedno s našim saveznicima".
"Nećemo popustiti pred rastućom ruskom zastrašujućom retorikom", dodao je Macron.
Kancelarija britanskog premijera Keira Starmera saopštila je da je "jasno da Rusija nastavlja da pojačava svoju agresiju, sistematski intenzivirajući napade kroz kampanju sve ratobornijih poteza".
Švedska, Holandija i Češka pozvale su ruske ambasadore u svojim zemljama na hitne razgovore i uputile protest zbog incidenta.
Kasnije je američki predsjednik Donald Trump izjavio novinarima da je "nezadovoljan" situacijom s ruskim dronovima, ali je dodao da je upad u vazdušni prostor Poljske "možda bio greška", bez dodatnog pojašnjenja.
Dan ranije, Trump je na svojoj platformi Truth Social objavio: "Šta se dešava s Rusijom i njenim povredama poljskog vazdušnog prostora dronovima? Evo nas opet", također bez dodatnog komentara.
Od kako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, na Zapadu rastu strahovi da bi najveći kopneni rat u Evropi od Drugog svjetskog rata mogao prerasti u sukob koji bi zahvatio i susjedne zemlje, potencijalno izazivajući direktnu konfrontaciju između NATO-a i Rusije.
Poljska je incident 10. septembra, tokom kojeg su poljske i NATO snage oborile nekoliko ruskih dronova, okarakterisala kao namjerni i "neviđeni" napad na zemlju, NATO i Evropsku uniju.
Predsjednik Poljske Karol Nawrocki izjavio je 11. septembra da je incident bio "pokušaj testiranja mehanizma djelovanja unutar NATO-a i naše spremnosti da reagujemo".
Zvaničnici su potvrdili da nije bilo ljudskih žrtava, iako su najmanje jedna kuća i jedno vozilo uništeni.
Kremlj je negirao da je gađao Poljsku i rekao da nema dokaza da su dronovi lansirani iz Rusije.
Savjet bezbjednosti UN-a sazvao je hitan sastanak za 12. septembar kako bi raspravljao o optužbama Varšave da je Moskva lansirala dronove na njen teritorij.
Ovo nije prvi put da su ruski dronovi i rakete ušli u vazdušni prostor NATO zemalja od početka rata u Ukrajini, ali ovaj incident predstavlja veći broj letjelica nego ranije.
Poljska je 11. septembra pojačala bezbjednosne mjere, ograničivši vazdušni saobraćaj uz svoje istočne granice s Bjelorusijom i Ukrajinom do 9. decembra.
Poljski premijer Donald Tusk sazvao je sastanak NATO-a 10. septembra, pozivajući se na Četvrti član osnivačkog ugovora – što podrazumijeva obavezno okupljanje članica. Ovo je drugi put da je taj članak aktiviran od februara 2022, ali još ne doseže ozbiljnost Petog člana.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte osudio je "neodgovorno ponašanje" Rusije i rekao da je odbrana Alijanse odradila posao presretanjem barem dijela dronova.
Međutim, neki na Zapadu doveli su u pitanje efikasnost odbrane, s obzirom na izvještaje da je samo četiri ili pet od 19 dronova oboreno.
Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da ne vjeruje da je povreda vazdušnog prostora Poljske bila slučajna i ocijenio da je riječ o "vrlo ozbiljnoj prijetnji miru u cijeloj Evropi."
Merz je dodao da NATO-ova odbrana nije funkcionisala kako bi trebala.
"Ovo će pokrenuti diskusije u NATO-u. Naravno, ovo će izazvati i rasprave u Evropskoj uniji", rekao je Merz.
"Spremni smo i ostat ćemo spremni da se branimo, te odlučni da značajno povećamo spremnost i sposobnost za odbranu evropskog dijela NATO-a", dodao je.