NATO saveznici su osudili rusko kršenje estonskog zračnog prostora, što treće provokativno narušavanje zračnog prostora u posljednjih nekoliko dana.
"Upravo sam razgovarao s estonskim premijerom Kristenom Michalom o današnjem ruskom kršenju zračnog prostora," rekao je dan ranije šef NATO-a Mark Rutte.
"Reakcija NATO-a je bila brza i odlučna," dodao je, misleći na raspoređivanje aviona saveza nakon što je Estonija prijavila da su tri ruska lovca MiG-31 ušla u zračni prostor.
Pukovnik Martin O'Donnell, portparol Vrhovne komande savezničkih snaga NATO-a u Evropi, rekao je da je "NATO brzo reagovao u okviru operacije "Istočna straža", sa podizanjem talijanskih lovaca F025 stacioniranih u Estoniji."
"Švedska i Finska su takođe podigle svoje avione za brzo reagovanje," rekao je O'Donnell.
Rusko Ministarstvo odbrane kasnije je negiralo da su njihovi avioni povrijedili estonski zračni prostor, navodeći da su letjeli "prema planu... u strogoj skladu s međunarodnim pravilima zračnog prostora."
Bez plana letenja
Estonska vojska saopštila je da su avioni bili u njihovom zračnom prostoru 12 minuta u području ostrva Vaindloo bez dozvole.
"Lovci nisu imali planove leta, a njihovi transponderi su bili ugašeni," navela je vojska. "U vrijeme kršenja zračnog prostora, lovci nisu imali dvosmjernu radio-komunikaciju s estonskom kontrolom zračnog saobraćaja."
Michal je rekao da je njegova vlada zatražila aktiviranje Člana 4 NATO-a, koji obavezuje na sastanak članica saveza, ali je manje ozbiljan od Člana 5.
Član 4 navodi da će se "strane savjetovati kad god, po mišljenju bilo koje od njih, teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili sigurnost bilo koje strane bude ugrožena."
Estonsko Ministarstvo vanjskih poslova takođe je pozvalo ruskog otpravnika poslova da "uruči protest i preda notu zabrinutosti" zbog incidenta.
"Rekao bih da je NATO-ova zračna odbrana funkcionisala, avioni su otišli, natjerali su ruske avione da odu. Ali je zlobno da budu u estonskom zračnom prostoru tako dugo, ako ne i planirano,” rekao je Michal.
Kao odgovor, NATO je rekao da će održati sastanak Sjevernoatlantskog vijeća, glavnog političkog tijela za donošenje odluka unutar NATO-a, početkom naredne sedmice radi rasprave o ruskim postupcima. Datum održavanja sastanka nije objavljen.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je novinarima da će uskoro biti informisan o prijavljenom ruskom kršenju zračnog prostora.
"Ne sviđa mi se, ne volim kada se to desi. To bi mogao biti veliki problem,"rekao je Trump.
Šefica vanjske politike EU Kaja Kallas nazvala je ruske postupke "izuzetno opasnom provokacijom."
Incident dolazi nakon nedavnih upada ruskih dronova u Poljsku i Rumuniju, koje su, kao i Estonija, članice NATO-a i Evropske unije. Rusija je lansirala dronove prema Ukrajini u okviru invazije na tu zemlju.
Jim Townsend, viši saradnik u vašingtonskom Centru za novu američku strategiju i bivši zamjenik pomoćnika sekretara odbrane za evropsku i NATO politiku, opisao je incident kao "veliki upad" uzimajući u obzir veličinu Estonije i trajanje leta.
"To je veoma ozbiljna stvar," rekao je Towsend za RSE.
Rekao je da bi NATO možda trebao udvostručiti broj aviona dodijeljenih misiji za nadzor zračnog prostora na Baltiku jer se piloti mogu iscrpiti ako su dugo u stanju visoke pripravnosti.
NATO je tu misiju uspostavio 2004. godine kako bi nadzirali nebo iznad Litvanije, Latvije i Estonije kada su se tri zemlje pridružile zapadnom vojnom savezu.
Misija obično uključuje četiri lovca, kao i pilote i prateće osoblje, iz jedne članice NATO-a i stacionirani su ili u Litvaniji ili Estoniji na osnovu četveromjesečne rotacije.
Takođe je rekao da NATO mora ubrzati razvoj tehnologije za suzbijanje dronova kako bi zaštitio istočne članice od mogućih napada.
Luke Coffey, viši saradnik u Hudson institutu u Washingtonu, rekao je za RSE da "očekujem da će se [ruska kršenja zračnog prostora] nastaviti sve dok ne dođe do neke vrste odlučne akcije, dok NATO ne postavi uslove... do te mjere da svaki rizik koji bi Rusija mogla pretrpjeti izvođenjem ovih upada neće biti vrijedan toga."
"Mislim da je ovo samo dio šire strategije [ruskog predsjednika Vladimira] Putina da prkosi Trumpu i istovremeno učini podjele unutar saveza vidljivijim," rekao je Coffey.
Iz NATO-a su 12. septembra najavljeni napori za jačanjem odbrane na takozvanom istočnom krilu, pokrećući "aktivnost" nazvanu "Istočna straža", kojom bi se rasporedila dodatna vojna oprema iz Britanije, Danske, Francuske i Njemačke radi odvraćanja moguće ruske agresije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je Rusiju zbog podizanja tenzija nakon što su avioni ušli u estonski zračni prostor, rekavši da se radi o "sramotnom" i "destabilizirajućem" postupku.
"Ovo nije slučajno. Ovo je sistemska kampanja Rusije usmjerena protiv Evrope, protiv NATO-a, protiv Zapada. I zahtijeva sistemski odgovor," napisao je Zelenski na društvenim mrežama.
"Moraju se poduzeti snažni koraci,” dodao je.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen spomenula upade dronova ranije dok je najavljivala prijedloge za najnoviji paket sankcija EU.
"Ponovo i ponovo predsjednik Putin je eskalirao, a kao odgovor, Evropa povećava svoj pritisak," rekla je von der Leyen.
