Mi ne želimo migrante na ovom prostoru, mi to jasno govorimo, rekao je između ostalog Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske tokom svog obraćanja na sjednici Narodne skupštine ovog bh. entiteta.
Sjednica NSRS zasjeda u Banjaluci, a jedna od tema je i Dodikova deklaracija o protivljenju otvaranju novih migrantskih kampova u Bosni i Hercegovini.
U deklaraciji se, između ostalog, navodi da se migranti "usmjeravaju na srpska područja", iako nijedan od četiri migrantska kampa u BiH nije u RS, te se zadužuje Vlada RS da "fizički i institucionalno" spriječi otvaranje kampova.
Deklaracija se direktno tiče britanskih planova, koji još nisu ni na koji način konkretizovani, o slanju migranata na Zapadni Balkan, gdje bi u zamjenu za novčanu naknadu bili vraćani tražioci azila čiji su zahtjevi odbijeni.
Britanska ambasada u Sarajevu u saopštenju je demantovala Dodikove navode o mogućem planu te zemlje za slanje migranata u BiH, te su istakli da se o tome uopšte nije razgovaralo.
"Da budemo potpuno jasni, britanski ministar vanjskih poslova tokom posjete u maju definitivno nije razgovarao o slanju migranata u Bosnu i Herecgovinu, niti je iko iz Britanske ambasade Sarajevo uključen u razgovore sa BiH po ovom pitanju", stoji u saopštenju ove ambasade.
"Ovo nije upereno protiv migranata, ali imamo pravo da uređujemo stanje i odnose, boravak i sve drugo na našem prostoru", kazao je Dodik na početku svog obraćanja u ulozi predlagača deklaracije.
On je istakao da zna da je pitanje migracija u nadležnosti države BiH, ali da želi da RS iskaže svoj stav po tom pitanju.
Ne dajući dokaze, naveo je da se Savjet ministara BiH ranije u tajnosti sastajao te donio odluku da bi na tri lokacije u RS trebalo da budu otvoreni migrantski kampovi, kod Banjaluke, u Trnovu kod Sarajeva i kod Bijeljine na sjeveroistoku zemlje, ali da su predstavnici RS ovu opciju odbacili.
"Problem je što je naš odgovor definitivno ne. Ne želimo dijalog", kategoričan je Dodik.
On je kazao između ostalog i da su migrantski centri "izvor kriminala i nestabilnosti na lokalnom nivou", te da su mnogi građani koji žive u blizini kampova bili prisiljeni da se presele.
Lider Kluba poslanika Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Srđan Mazalica, rekao je da iako RS nema nadležnost u ovom pitanju, NSRS treba da zauzme stav.
"Valjda smo saglasni da smo protiv svega ovoga, da smo protiv smještaja migranata, da smo protiv povećanih bezbjednosnih rizika, promjene demografske strukture, svega onoga što će uslijediti", kazao je Mazalica.
Poslanici opozicije su tokom rasprave većinom bili saglasni sa idejom da se mora zauzeti stav po pitanju migranata.
Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke, najveće opozicione partije, rekao je da će oni procijeniti da li će podržati predloženu deklaraciju.
Ističe da BiH "nema sporazum sa Velikom Britanijom o readmisiji što znači da nam ne mogu tako lako isporučiti migrante".
Šef Kluba poslanika opozicione Partije demokratskog progresa, Igor Crnadak, naveo je da će oni podržati ove dokumente ako se oni budu odnosili na sve izbjeglice, a ne samo na neke iz određenog broja zemalja.
"Mi iz opozicije smatramo da ne treba da parkiramo migrante, ne trebamo da pravimo migrantske centre ovdje, sa bilo kakvim problematičnim migrantima, bez obzira odakle dolazili. A vi niste za to, vi sebi ovdje pravite prostor za prijem migranata iz Sjedinjenih Država, u zamjenu za neke pogodnosti koje ćete vi lično, ljudi iz vrha vlasti, da dobijete", rekao je Crnadak.
Dodik je odbacio njegove optužbe, te rekao da se o tome nije razgovaralo.
Američka administracija, kako navodi "Bloomberg", pokušava da ubijedi nekoliko balkanskih zemalja da prime migrante koji su deportovani iz SAD.
Iz Stejt Departmenta je 6. juna rečeno za RSE da su zemlje balkanskog regiona uključene u kontakte u okviru šire američke strategije deportacije stranih državljana bez regulisanog statusa.
Poslanica PDP-a, Tanja Vukomanović, istakla je da se prvi put dešava da poslanici odbacuju inicijativu koju uopšte nisu dobili, "što je neozbiljno".
"Ovo je klasičan spin, jedna vrsta propagande režima i igranje sa emocijama građana. Danima se najavljuje velika opasnost od migranata, i uz te priloge se pominje opozicija koja je kao na nešto pristala", kazala je Vukomanović.
Prema njoj, cilj deklaracije je da se poslanici bave ovom temom, umjesto drugim, važnijim.
"BiH nije spremna za prihvatanje migranata, ali trebamo da se bavimo našim migrantima, ljudima koji odlaze odavde i ne vraćaju se", navela je ona.
Rasprava je zaključena nakon sedam sati, a o podršci deklaraciji poslanici bi trebalo da glasaju kada sve druge teme budu apsolvirane, što je planirano u četvrtak, 3. jula.
O čemu će se još raspravljati?
Poslanici će raspravljati o još nekoliko zakonskih rješenja, između ostalog, i o Prijedlogu izmjena Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, koji predviđa uspostavljanje "pomoćnog" sastava policije RS.
Ovaj zakon je naknadno uvršten na dnevni red sjednice, na prijedlog Vlade RS.
Jedna od tema trebalo je da bude i zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS, koji je između ostalog predviđao formiranje specijalnog suda i tužilaštva entiteta, kao i obavještajne službe, što je u suprotnosti sa Ustavom BiH. Ipak, on je dan prije sjednice povučen sa dnevnog reda.
Uoči ove sjednice, trebala je biti održana posebna sjednica o stanju u javnim preduzećima u ovom bh. entitetu koja je sazvana na prijedlog opozicije, ali prisutni poslanici nisu izglasali javni red.
Od 71 prisutnog poslanika u skupštinskoj sali, samo 25 je glasalo, od čega su 24 glasala za njeno održavanje.
