Dostupni linkovi

'Mirovni plan' Elona Muska osuđuje Ukrajina, odobrava Rusija  


Elon Musk, najbogatiji čovjek na svijetu prema magazinu Forbes, na Met Gala večeti u njujorškom muzeju Metropolitan, maj 2022.
Elon Musk, najbogatiji čovjek na svijetu prema magazinu Forbes, na Met Gala večeti u njujorškom muzeju Metropolitan, maj 2022.

Milijarder Elon Musk izazvao je kritike na svoj račun zbog 'mirovnog plana' koji je predložio za Ukrajinu plasirajući ga putem društvene mreže Twitter gdje ga prati više od 100 miliona ljudi.

Plan se sastoji od četiri tačke:

1. Prvo, ponoviti izbore anektiranih regija pod nadzorom Ujedinjenih nacija. Rusija odlazi ako je to volja naroda;

2. Drugo, Krim postaje formalno dio Rusije, kao što je bio od 1783. (do Hruščove greške);

*Ovdje se Musk referiše na sovjetskog lidera Nikitu Hruščova pod kojim je Krim, nekada dio Ruskog carstva, a u vrijeme Sovjetskog Saveza postao dio Ukrajine, tadašnje sovjetske republike. Prelazak Krima pod ukrajinsku upravu u sovjetskim medijima objavljen je u febuaru 1954. bez daljeg iznošenja detalja.

Tek 1992., neposredno nakon raspada Sovjetskog Saveza, pojavio se dodatni materijal o ovoj epizodi s deklasifikovanim dokumenatima iz bivših sovjetskih arhiva. Kasnije je sin Nikite Hruščova, Sergej, kao objašnjenje za tu odluku naveo želju da hidroelektranom i branom na rijeci Dnjepar upravlja jedno tijelo.

**Rusija je izvršila aneksiju poluostrva Krim 2014. godine koje je sastavni dio Ukrajine. Secesionistički referendum na Krimu, održan 16. marta 2014. godine, odbačen je iste godine kao nezakonit, glasovima 100 država članica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. To međunarodno tijelo je 2016. godine rezolucijom osudilo i kršenja ljudskih prava na Krimu, "privremeno okupiranom" od strane Rusije.

Krim je 1996. napravio amandmane na ustav u kojem stoji da je regija sa visokom autonomijom u sastavu Ukrajine. Moskva je priznala Krim kao dio Ukrajine potpisivanjem Povelje o prijateljstvu 1997. između Ukrajine i Rusije.

3. Treće, vodosnabdijevanje Krima se osigurava;

4. Četvrto, Ukrajina ostaje neutralna.

O njegovoj 'anketi', koju je objavio 3. oktobra o miru između Ukrajine i Rusije izjasnilo se gotovo tri miliona ljudi. Glasali su sa 40,9 posto 'ZA' i 59,1 posto 'NE'.

Musk je iznio ideju o rješenjima za Ukrajinu i Rusiju neposredno nakon održavanja međunarodno nepriznatih referenduma o pripajanju Ruskoj Federaciji u četiri ukrajinske regije.

Takođe, ukrajinska protivofanziva na jugu zemlje se ubrzava, nakon što su njene snage vratile gradove na sjeveru i istoku koje je okupirala Rusija. Ukrajina je pod sve većim pritiskom da povrati teritorije prije dolaska zime i novomobilizovanih ruskih trupa koje bi napredovanje učinile težim i skupljim.

Odgovor Ukrajinaca

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kao odgovor na Muskovu inicijativu objavio je vlastitu anketu na Twitteru gdje je pitao da li se korisnicima ove društvene mreže više dopada bogataš Musk koji podržava Ukrajinu ili onaj koji podržava Rusiju.

Na pitanje Zelenskog odgovorilo je gotovo 2,5 miliona ljudi do srijede 5. oktobra, od kojih se 78,8 posto izjasnilo da im se više dopada milijarder Musk koji podržava Ukrajinu, dok je 21,2 posto glasalo za onog koji podržava Rusiju.

Musk je Zelenskom odgovorio da i dalje "jako" podržava Ukrajinu, ali je rekao da je "uvjeren da će masovna eskalacija rata nanijeti veliku štetu Ukrajini, a možda i svijetu".

Milijarder je napisao u drugom tweetu da će Rusija "ići na punu ratnu mobilizaciju ako Krim bude u opasnosti" i da će "smrti na obje strane biti razarajuće", napominjući da Rusija ima tri puta više stanovnika od Ukrajine, što znači da je pobjeda Ukrajine "malo vjerovatna".

"Ako vam je stalo do naroda Ukrajine, tražite mir", rekao je.

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba osudio je Muskov prijedlog kao nagrađivanje Rusije za invaziju.

"Oni koji predlažu Ukrajini da digne ruke od svog naroda i zemlje, vjerovatno da ne bi povrijedili Putinov ego u modricama ili da bi spasili Ukrajinu od patnje, moraju prestati koristiti riječ 'mir' kao eufemizam za 'dopuštanje Rusima da ubijaju i siluju još hiljade nedužnih Ukrajinaca, i otimanje još zemlje', tvitao je Kuleba.

Savjetnik ukrajinskog predjsednika Mihailo Podoljak je napisao u komentaru: "Da li pokušavaš da legalizuješ pseudoreferendume koji su se održali pod pretnjom oružja u uslovima progona, masovnih pogubljenja i mučenja? Loš put."

Poređenje Kosova i Ukrajine

Musk je u jednom od odgovora u prepisci ponudio rješenje poredeći Kosovo i Ukrajinu.

Musk je odgovorio na komentar Podoljaka: "Ne, predlažem da se glasa pod nadzorom Ujedinjenih nacija (ili izaberite subjekt ili državu u koji imate najviše povjerenja)".

Slijedio je još jedan tvit u kojem je naveo: "Možda pristup sličan Kosovu", gdje je ubacio link za enciklopediju Britannicu.

Britannica navodi da su "pregovori UN-a o budućnosti Kosova koji su počeli 2005. doveli 2007. do plana, koji je podnio izaslanik UN-a Martti Ahtisaari. Planom su postavljeni temelji za samoupravu, ali je zaustavljen neposredno pred punom nezavisnošću. Brzo odobravanje plana od strane kosovskih Albanaca naišlo je na nepopustljivo protivljenje srpske vlade. Mjeseci daljih razgovora između srpskih i kosovskih lidera nisu uspjeli riješiti budući status Kosova, a početkom 2008. Kosovo je odlučilo da proglasi nezavisnost".

Iako je Kosovo proglasilo nezavisnost 2008., zvaničnici Srbije i dalje odbijaju da priznaju Kosovo kao nezavisnu državu. U tome su najveću podršku imali u Rusiji.

Nakon međunarodno nepriznatih referenduma u ukrajinskim regijama, ministar inostranih poslova Srbije Nikola Selaković rekao je 25. septembra da njegova zemlja neće priznati referendume na četiti okupirana ukrajinska regiona – Lugans, Donjeck, Zaporožje i Herson.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je tri dana kasnije da pripajanje četiri ukrajinska regiona Rusiji na osnovu sprovedenih referenduma "ne može i neće da prizna".

"Srbija se drži međunarodnog javnog prava, povelje Ujedinjenih nacija, rezolucija Ujedinjenjih nacija. Mi štitimo sopstveni teritorijalni integritet i u našem je najboljem interesu da štitimo teritorijalni integritet međunarodno priznatih zemalja", rekao je Vučić, referišući na bivšu pokrajinu Kosovo.

U međuvremenu, Kremlj je napravio novo poređenje okupiranih teritorija Ukrajine i Kosova.

"Narod Donbasa i juga Ukrajine iskoristio je svoje zakonito pravo na samoopredjeljenje u skladu sa Poveljom UN, međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima iz 1966. godine, Završnim aktom OCSE iz Helsinkija iz 1975. i presudom Međunarodnog suda pravde UN o Kosovu 22. jula 2010.", navodi se između ostalog u saopštenju ruskog Ministarstva inostranih poslova od 28. septembra.

Sam Putin je 26. aprila tokom susreta sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterresom u Moskvi rekao:

"Kad može Kosovo, što ne bi mogli i Donjeck i Lugansk", uprkos činjenici da je nezavisnost Kosova priznalo više od 100 država uključujući SAD i većinu zemalja Evropske unije. Okupirane teritorije Ukrajine priznaje samo Rusija u čemu su je podržaje Sjeverna Koreja i Sirija.

Međunarodni sud pravde u Hagu je takođe u savjetodavnom mišljenju iz jula 2010. naveo da deklaracija o nezavisnosti Kosova nije prekršila međunarodno pravo.

Srbija ne priznaje rusku aneksiju Krima, već podržava suverenitet Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama, unutar kojih je i poluostrvo Krim.

Nezavisnost Kosova, sa druge strane, ne prihvataju ni Srbija ni Rusija.

Podrška iz Moskve za Muska

"Za razliku od mnogih profesionalnih diplomata, (američki milijarder Elon Musk) još uvijek pokušava da nađe način da se postigne mir. A postizanje mira bez ispunjavanja uslova Rusije je apsolutno nemoguće. Mnoge ideje (Elona Muska) zaslužuju pažnju, ali što se tiče referenduma, naravno, stanovnici su već izrazili svoje mišljenje", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov komentarišući Muskove ideje.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je "vrlo pozitivno da netko poput Elona Muska traži miran izlaz iz ove situacije", ali je upozorio da Rusija neće odustati od svog poteza da apsorbira ukrajinske regije.

Mnogi korisnici Twittera, uključujući ruskog šahovskog velemajstora i antiputinovskog političkog aktivistu Garija Kasparova, osudili su Muskov plan.

"Ovo je moralni idiotizam, ponavljanje propagande Kremlja, izdaja ukrajinske hrabrosti i žrtve, i stavlja prednost površnog pregledanja sadržaja o Krimu na Wikipediji nad trenutnom užasnom realnošću Putinovog krvavog rata", tvitao je Kasparov.

Generalno, većina reakcija na Twitteru na Muskove komentare o Ukrajini bila je negativna, s brojnim odgovorima koji mu savjetuju da ne komentariše stvari o kojima očito zna vrlo malo.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG