Hrvatski i crnogorski šef diplomatije Gordan Grlić Radman i Ervin Ibrahimović položili su 4. oktobra vijenac ispred spomen ploče crnogorskom logoru Morinj, u kojem su devedeseth mučeni ratni zarobljenici iz Hrvatske.
Grlić Radman je kazao da nije zaboravljena "zločinačka narav onih koji su napadali Hrvatsku bez ikakvog razloga".
"Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene. Moramo se boriti protiv mržnje i ideologija koje bi pravili nove podjele i tenzije, što nam ne treba", kazao je on.
Njegov crnogorski kolega Ervin Ibrahimović poručio je da Crna Gora mora čuvati kulturu sjećanja i suočiti se s djelovima tamnne prošlosti:
"Radimo na tome da inspiratori zločina budu privedeni pravdi. I dalje imamo pojedince koji podržavaju ratne zločince, ali Crna Gora ostaje posvećena kulturi sjećanja i jačanju odnosa sa Hrvatskom".
Građani prijete uklanjanjem spomen-ploče
Nedaleko od spomen ploče, na putu ka nekadašnjem logoru Morinj, okupilo se tridesetak građana, kojima policija nije dozvolila da prođu.
Kazali su da će se 10. oktobra ponovo okupiti i od nadležnih tražiti uklanjanje "lažne" i "maliciozne " ploč̣e.
Poručili su da će ukoliko država ne ukloni ploču, to oni učiniti.
Naveli su i da je ploča postavljena nezakonito i da "lažno " opisuje događaje iz perioda logora u Morinju.
Prethodnih dana više crnogorskih i hrvatski nevladinih organizacija izrazilo je zabrinutost zbog poziva prvoslavnog bratstva Miholjski zbor, bliskog Srpskoj pravoslavnoj crkvi, da se ne dozvoli hrvatskom ministru da položi vijenac.
Iz NVO sektora su poručili da je opasna i neprihvatljiva retorika kojom se "vrijeđaju i ponižavaju žrtve ratnih zločina i potpiruje neprijateljstvo".
Na to crnogorske institucije nisu reagovale.
"Sramotno je da bazen u Kotoru nosi ime zlostavljača u logoru"
Grlić Radman je kazao i da je Hrvatskoj neprihvatljivo da bazen u Kotoru nosi ime po zapovjedniku straže koji je zlostavljao logoraše.
"To je sramota i to treba promijeniti".
Gradski bazen u Kotoru nosi ime Zorana Gopčevića, jednog od najuspješnijih crnogorskih vaterpolista koji je tokom ratnih 90-tih bio je čuvar u logoru Morinj.
Gopčević nije procesuiran.
Preminuo je 2000, sedam godina prije nego što je hrvatsko tužilaštvo dostavilo crnogorskim kolegama materijal o osumnjičenima za zločine u Morinju.
Spor oko postavljanja ploče
Hrvatski šef diplomatije je prije tri godine, oktobra 2022, sa tadašnjim crnogorskim ministarom vanjskih poslova i odbrane Rankom Krivokapićem i Raškom Konjevićem prisustvovao otkivanju spomen ploče.
Na ploči piše da je na tom mjestu bio logor, u kojem su za vrijeme "velikosrpske agresije na Hrvatsku" smještani hrvatski zarobljenici.
"Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi", ugravirano je na ploči.
Tvrdeći da se radi o lažnoj klasifikaciji, tadašnje otkrivanje spomen ploče pokušalo je da onemogući desetak mještana.
Mjesna zajednica Morinja je tada saopštila da se najoštrije protive postavljanju bilo kakvih obilježja na prostoru bivše kasarne koja je devedesetih "služila kao sabirni centar za isleđivanje, a nikako kao konc logori kakvima se danas žele predstaviti".
Prema podacima nevladinih organizacija koje se bave ratnim zločinima – Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje – u njemu je bilo zatočeno i zlostavljano oko 270 hrvatskih državljana, od čega polovina civila.
Jedan zatvorenik je u tom periodu izvršio samoubistvo, dok je više njih umrlo od posljedica zlostavljanja nakon izlaska.
Bez obzira da li je neko ubijen, ove dvije NVO napominju da nezakonito pritvaranje i zlostavljanje - prema međunarodnom humanitarnom pravu - predstavljaju ratne zločine.
Tako su četvorica pripadnika rezervnog sastava JNA osuđena u slučaju Morinj pred crnogorskim sudovima za ratne zločine protiv civilnog stanovništva.
Sudovi, međutim, nikada nisu vodili postupak za komandnu odgovornost.
U međuvremenu je Crna Gora isplatila ratnu odštetu od blizu 1,5 milion eura za mučenje i zlostavljanje oko 200 zarobljenika.
Pravda za Mornj, pravda za Loru
Grlić Radman je kazao i da je u slučaju vojnog zatvora Lora hrvatsko pravosuđe pokrenulo istrage i donijelo presude i kazne.
"Tu postoje imena i kazne. Izjednačavanje Morinja i vojnog zatvora u Lori umanjuje žrtve u Morinju. Izjednačavanje krivice, a ne ulaženje u pravu istinu ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa", kazao je on.
Naime, više hrvatskih i crnogorskih NVO prethodno je pozvalo ministra da se prilikom posjete Crnoj Gori založi za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i onih počinjenih u "Lori".
"Iako je procesuiranje ratnih zločina u nadležnosti pravosuđa, znamo koliko zavisi i od političke volje. Takav stav poslao bi snažnu poruku javnosti u Crnoj Gori i Hrvatskoj da svi zločini moraju biti procesuirani i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena", navodi se u zajedničkom saopštenju.
Radio Slobodna Evropa je u januaru objavio da hrvatsko tužilaštvo 18 godina istražuje slučaj stradanja 14 crnogorskih rezervista koji su ratnih devedesetih zarobljeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, a potom sprovedeni u splitski logor "Lora".
Posmrtni ostaci gotovo svih njih pronađeni su na različitim lokacijama u BiH.
"Kao što Crna Gora mora nastaviti da se suočava sa zločinima u Morinju i na dubrovačkom ratištu, tako i Hrvatska ima obavezu da napokon u potpunosti prizna zločine počinjene u 'Lori' i obezbijedi pravdu za sve žrtve. Težina jednog zločina ne može biti izgovor za relativizaciju niti za umanjivanje patnje žrtava drugog".
Ranijih godina je više hrvatskih državljana procesuirano u predmetima "Lora 1" i "Lora 2" za mučenje i stradanje civila i ratnih zatvorenika u tom logoru 1990-ih godina.
Slučaj stradanja crnogorskih rezervista nosi naziv "Lora 3".
Narušeni odnosi u fokus stavili neriješena pitanja
Inače, polaganje vijenca u Morinju dolazi u trenutku narušenih odnosa dvije zemlje.
Do narušavanja odnosa došlo je zbog odluke parlamentarne većine u Crnoj Gori da usvoji Rezoluciju o genocidu u Srebrenici 2024.
Vlast u Crnoj Gori čini široka koalicija predvođena Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokratama vicepremijera Alekse Bečića i nekadašnjeg prosrpskog Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
Nakon što je na njihov predlog Skupština usvojila spornu rezoluciju, Hrvatska je lidere Demokrata i DF-a proglasila za nepoželjne.
Uslijedila je odluka Zagreba da spriječi Crnu Goru da zatvori pregovaračko pogavlje koje se upravo odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku.
Crna Gora ni ove godine neće zatvoriti ovo poglavlje, zaključuje se iz objave ministarke evropskih poslova Maida Garčević.
Vlada Crne Gore namjerava da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica EU.
Narušavanja odnose stavilo je u fokus i veliki broj neriješenih otvorenih pitanja dvije zemlje, među kojima su granica na Prevlaci, vlasništva nad školskim brodom "Jadran", odštete ratnim zarobljenicima, mijenjanje imena bazena u Kotoru.
