“Nove ideje, bolji ustav” projekat je koji je u BiH realizovalo Udruženje mladih pravnika. Mladi ljudi iz svih krajeva BiH, naoružani strukom i strpljenjem, za šest mjeseci napravili su prijedlog izmjena bh. Ustava. Jedan od najvećih uspjeha im je, kako kažu, to što su političarima pokazali da je dogovor moguć bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Za samo šest mjeseci deset mladih pravnika iz cijele Bosne i Hercegovine uspjelo je da postigne kompromise oko mogućeg izgleda Ustava BiH. Kompromis im nije bilo teško postići iako dolaze iz različitih dijelova zemlje. U svojoj radnoj grupi uspjeli su da obezbijede polnu, nacionalnu i teritorijalnu zastupljenost - preciznije, uspjeli su sve ono što domaćim političarima ne polazi za rukom već godinama.
Cilj projekta pod nazivom “Nove ideje, bolji ustav” bio je, kako kažu, da mladi pravni stručnjaci daju svoj doprinos ustavnoj reformi u zemlji putem konkretnih prijedloga amandmana na Ustav.
Udruženje Mladih pravnika je ovim željelo pokazati da mladi i stručni ljudi, neopterećeni politikom i nacionalizmom, mogu da postignu kompromis i dogovore prijedloge izmjena Ustava radi osiguranja bolje budućnosti Bosne i Hercegovine. Predsjednik Udruženja Muhamed Mujakić:
„U cijeloj toj priči smo se rukovodili svakako pravnim načelima, načelima struke, a najmanje politike ili nekim drugim načelima.“
Mladi pravnici bavili su se svim segmentima bh. Ustava, među njima problemom ljudskih prava i sloboda, nadležnostima entiteta, te institucionalnog sistema BiH i lokalne samouprave. Kao jedan od najznačajnijih kompromisa koje su uspjeli postići, Muhamed Mujakić navodi otklanjanje takozvanog entitetskog načina glasanja:
„Koje je po mnogim istraživanjima jedan od najvećih problema kočnice donošenja zakona, propisa i drugih pravnih akata koji su neophodni za pridruživanje BiH Evropskoj uniji. Znači, konkretno entitetsko glasanje je bila blokada u Parlamentarnoj skupštini BiH za donošenje novih zakona. I na neki način svi smo došli kompromisom do toga da se to treba otkloniti u Predstavničkom domu.“
Konkretni prijedlozi
Neki od rezultata njihovog rada su i proširenje kataloga ljudskih prava u Ustavu, i mijenjanje naziva „Ostali“ novim nazivom. Sada bi on bio „Nacionalno neopredijeljeni i nacionalne manjine“. Goran Marković, sa Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu:
Ilustrativna fotografija
„Mi smo ponudili originalna rješenja promjene samog naziva institucije Parlamentarna skupština BiH, zatim originalna rješenja u pogledu strukture i načina odlučivanja Skupštine BiH, do institucije šefa države gdje smo predložili da BiH ima jednog predsjednika i tri potpredsjednika, čije bi nadležnosti bile znatno manje od nadležnosti sadašnjeg Predsjedništva BiH.“
Jedan od članova radne grupe Dejan Ružić iz Mostara:
„Bavili smo se temama o ljudskim pravima i slobodama, obrađivali smo teme lokalne samouprave, raseljenih lica i povratnika, nadležnost BiH i entiteta, kao i Parlamentarne skupštine i Predsjedništva BiH. Tu smo dali neke konkretne prijedloge. Pozitivna je stvar da se nešto probudilo, da smo mi kao mladi pokrenuli jedan projekat.“
U njihovom prijedlogu izmjena Ustava proširuju se ovlasti Vijeća ministara u kapacitetu vlade, utvrđuje se Ustavni sud Bosne i Hercegovine sa 10 sudija, koji su svi državljani Bosne i Hercegovine, i uspostavlja se Vrhovni sud Bosne i Hercegovine. Ipak, najveći uspjeh, kaže Maja Sahadžić sa Pravnog fakulteta iz Zenice, je to što je 10 mladih ljudi pokazalo kako je moguće postići dogovor:
„Samo za tih šest mjeseci usaglasati sve stavove, bez obzira da li se radilo o entitetskom glasanju ili o zaštiti ljudskih prava i temeljenih sloboda. Osim toga, tu je bila i neka džender struktura, znači strukovna pozadina. I mislim da je u tom kontekstu vrlo bitno da smo mi u neku ruku spasili i obraz NVO sektora koji je prvi put zapravo izašao sa nekim konkretnim prijedlozima ustavnih promjena.“
Mladi pravnici svoj prijedlog predstavili su državnim parlamentarcima i nevladinim i međunarodnim organizacijama u BiH. Kažu da je bilo i pozitivnih i negativnih reakcija, no ukoliko tokom izmjena Ustava bude usvojen makar jedan njihov prijedlog, biće to potvrda da nisu uzalud radili.
Za samo šest mjeseci deset mladih pravnika iz cijele Bosne i Hercegovine uspjelo je da postigne kompromise oko mogućeg izgleda Ustava BiH. Kompromis im nije bilo teško postići iako dolaze iz različitih dijelova zemlje. U svojoj radnoj grupi uspjeli su da obezbijede polnu, nacionalnu i teritorijalnu zastupljenost - preciznije, uspjeli su sve ono što domaćim političarima ne polazi za rukom već godinama.
Cilj projekta pod nazivom “Nove ideje, bolji ustav” bio je, kako kažu, da mladi pravni stručnjaci daju svoj doprinos ustavnoj reformi u zemlji putem konkretnih prijedloga amandmana na Ustav.
Udruženje Mladih pravnika je ovim željelo pokazati da mladi i stručni ljudi, neopterećeni politikom i nacionalizmom, mogu da postignu kompromis i dogovore prijedloge izmjena Ustava radi osiguranja bolje budućnosti Bosne i Hercegovine. Predsjednik Udruženja Muhamed Mujakić:
„U cijeloj toj priči smo se rukovodili svakako pravnim načelima, načelima struke, a najmanje politike ili nekim drugim načelima.“
U cijeloj toj priči smo se rukovodili svakako pravnim načelima, načelima struke, a najmanje politike ili nekim drugim načelima.
Mladi pravnici bavili su se svim segmentima bh. Ustava, među njima problemom ljudskih prava i sloboda, nadležnostima entiteta, te institucionalnog sistema BiH i lokalne samouprave. Kao jedan od najznačajnijih kompromisa koje su uspjeli postići, Muhamed Mujakić navodi otklanjanje takozvanog entitetskog načina glasanja:
„Koje je po mnogim istraživanjima jedan od najvećih problema kočnice donošenja zakona, propisa i drugih pravnih akata koji su neophodni za pridruživanje BiH Evropskoj uniji. Znači, konkretno entitetsko glasanje je bila blokada u Parlamentarnoj skupštini BiH za donošenje novih zakona. I na neki način svi smo došli kompromisom do toga da se to treba otkloniti u Predstavničkom domu.“
Konkretni prijedlozi
Neki od rezultata njihovog rada su i proširenje kataloga ljudskih prava u Ustavu, i mijenjanje naziva „Ostali“ novim nazivom. Sada bi on bio „Nacionalno neopredijeljeni i nacionalne manjine“. Goran Marković, sa Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu:
Jedan od članova radne grupe Dejan Ružić iz Mostara:
„Bavili smo se temama o ljudskim pravima i slobodama, obrađivali smo teme lokalne samouprave, raseljenih lica i povratnika, nadležnost BiH i entiteta, kao i Parlamentarne skupštine i Predsjedništva BiH. Tu smo dali neke konkretne prijedloge. Pozitivna je stvar da se nešto probudilo, da smo mi kao mladi pokrenuli jedan projekat.“
U njihovom prijedlogu izmjena Ustava proširuju se ovlasti Vijeća ministara u kapacitetu vlade, utvrđuje se Ustavni sud Bosne i Hercegovine sa 10 sudija, koji su svi državljani Bosne i Hercegovine, i uspostavlja se Vrhovni sud Bosne i Hercegovine. Ipak, najveći uspjeh, kaže Maja Sahadžić sa Pravnog fakulteta iz Zenice, je to što je 10 mladih ljudi pokazalo kako je moguće postići dogovor:
„Samo za tih šest mjeseci usaglasati sve stavove, bez obzira da li se radilo o entitetskom glasanju ili o zaštiti ljudskih prava i temeljenih sloboda. Osim toga, tu je bila i neka džender struktura, znači strukovna pozadina. I mislim da je u tom kontekstu vrlo bitno da smo mi u neku ruku spasili i obraz NVO sektora koji je prvi put zapravo izašao sa nekim konkretnim prijedlozima ustavnih promjena.“
Mladi pravnici svoj prijedlog predstavili su državnim parlamentarcima i nevladinim i međunarodnim organizacijama u BiH. Kažu da je bilo i pozitivnih i negativnih reakcija, no ukoliko tokom izmjena Ustava bude usvojen makar jedan njihov prijedlog, biće to potvrda da nisu uzalud radili.
