Dugo očekivana Minhenska sigurnosna konferencija održava se u glavnom gradu njemačke pokrajine Bavarske, usred snježnih padavina i intenzivnih spekulacija o tome hoće li dovesti do diplomatskog proboja koji može otvoriti put ka okončanju ruskog rata u Ukrajini.
Američku delegaciju predvodi potpredsjednik J.D. Vance, koji bi se trebao sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prije obraćanja na glavnoj bini konferencije u petak poslijepodne.
Ono što još nije jasno jeste da li skupu prisustvuje i ruska delegacija. Na zvaničnoj listi gostiju nije bilo predstavnika Rusije.
Na zvaničnoj listi gostiju nije bilo ruskih predstavnika, a portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je 14. februara da nijedan "predstavnik zvaničnih ruskih državnih organa i entiteta" neće prisustvovati, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je komentarisati da li Washington i Moskva planiraju sastanak na marginama Minhenske konferencije.
"Još nemamo šta da izvijestimo", citirao je TASS Peskova.
Međutim, predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump rekao je u četvrtak da će se američki i ruski zvaničnici sastati u Minhenu 14. februara i da je na sastanak pozvana i Ukrajina.
Tramp je takođe ove sedmice rekao da je razgovarao s ruskim predsjednikom, Vladimirom Putinom.
Kijev je rekao da ne očekuje da će takvi razgovori biti održani u Minhenu.
U svakom slučaju, Minhen predstavlja prvu priliku za mnoge evropske lidere da se sastanu s visokim zvaničnicima nove administracije u Washingtonu, uključujući državnog sekretara Marca Rubija, ukrajinskog izaslanika Keitha Kellogga i ministra odbrane Petea Hegsetha.
Šef kabineta Zelenskog, Andrij Jermak, rekao je u objavi na društvenim mrežama da se sastao s Kelloggom i razgovarao o "koordinaciji zajedničkih napora za postizanje pravednog i trajnog mira".
Hegseth je već izazvao uzbunu na ovosedmičnom sastanku ministara odbrane NATO-a u Briselu, izjavivši da pod uslovima mirovnog sporazuma Ukrajina ne može očekivati da vrati teritoriju koju je okupirala Rusija ili da se pridruži NATO-u.
Usred mučnih odgovora iz Evrope, neki komentatori su opisali prijedloge kao pripremu za drugi Minhenski sporazum – referenca na dogovor iz 1938. godine prema kojem su Britanija i Francuska popustile nacističkoj Njemačkoj koja je tražila velike dijelove Čehoslovačke.
Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas govorila je ove sedmice o "smirivanju" situacije. Francuski predsjednik Emmannuel Macron je, pak, upozorio na "kapitulaciju" pred Rusijom.
Hegseth je na pres-konferenciji u Briselu izjavio da američki prijedlozi "nisu izdaja". Takođe je dao snažnu poruku da Evropa mora povećati ulaganja u odbranu umjesto da nastavi zavisiti od američke moći.
Vance je ponovio tu temu na sastanku s generalnim sekretarom NATO-a, Markom Rutteom.
"NATO je, naravno, veoma važan vojni savez, čiji smo mi najznačajniji dio", rekao je Vance. Međutim, želimo biti sigurni da je NATO, zapravo, izgrađen za budućnost, i smatramo da je veliki dio toga osigurati da NATO preuzme malo više tereta u Evropi, kako bi Sjedinjene Države mogle fokusirati pažnju na neke od naših izazova u istočnoj Aziji", ocijenio je američki potpredsjednik.
Rutte je rekao da se slaže da Evropa mora "odrasti u tom smislu i izdvajati mnogo više".
Ovo je već neko vrijeme bila dosljedna Trumpova poruka. Stoga ni ne čudi što je jedna od uvodnih sesija Minhenske sigurnosne konferencije okrugli sto pod nazivom "Raditi više s manjim učešćem SAD-a? Jačanje odbrane Evrope".
Druga sesija, kasnije 14. februara, bit će fokusirana na hibridni rat u Baltičkom moru. To je još jedno pravovremeno pitanje jer zapadne zemlje krive Rusiju za niz incidenata koji su posljednjih mjeseci uticali na infrastrukturu podmorskih kablova i cjevovoda.
Ukrajinski predsjednik Zelenski treba da se pojavi na popodnevnom panelu pod nazivom "Budućnost sigurnosne saradnje između SAD-a i Ukrajine". To je tema o kojoj bismo mogli mnogo više naučiti ovog vikenda.
Kremlj je pred početak Minhenske sigurnosne konferencije reagovao na izjavu Vancea, koji je u intervjuu za Wall Street Journal rekao da bi Sjedinjene Države mogle pogoditi Moskvu sankcijama i potencijalnim vojnim djelovanjem ako ruski predsjednik Putin ne pristane na mirovni sporazum s Ukrajinom koji Kijevu garantuje dugoročnu nezavisnost.
"Postoje ekonomski alati uticaja, a postoje i vojni alati uticaja" koje bi Sjedinjene Države mogle upotrijebiti protiv Putina, rekao je Vance u tom intervjuu.
"Ovo je novi momenat o stavu [SAD]. Takve formulacije nismo ranije čuli, one ranije nisu izrečene", rekao je Peskov novinarima. "Nadamo se da ćemo tokom samih kontakata o kojima smo pričali dobiti neka dodatna pojašnjenja."