Dostupni linkovi

Udruge zabrinute za migrante na granici s Hrvatskom


Migranti na granici između Hrvatske i BiH, arhivska fotografija
Migranti na granici između Hrvatske i BiH, arhivska fotografija

Hrvatske vlasti tretiraju migrantsku krizu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine i dalje u prvom redu kao sigurnosno, a ne kao humanitarno pitanje. Nevladine udruge za ljudska prava nisu iznenađene humanitarnom krizom u području Bihaća, i kažu da je rješenje u mogućnosti da ti ljudi zatraže međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj i budu smješteni u humane uvjete.


Hrvatske nevladine udruge za ljudska prava nisu iznenađene porukama upozorenja koje povodom humanitarne krize sa migrantima šalje bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić.

„Od početka je bilo jasno da kamp Vučjak ne može zaživjeti, jer su tamo ljudi smješteni u potpuno nehigijenskim i nehumanim uvjetima“, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije.

„Bilo je nemoguće očekivati da će grad Bihać i Crveni križ moći rješavati takvu humanitarnu krizu. Isto tako je nemoguće od Bosne i Hercegovine očekivati da preuzme kompletnu odgovornost i bavi se time. To je europski problem, jer su ti ljudi zatočeni na vanjskim granicama Europske unije već dulje vrijeme, i dok god im se onemogućuje dolazak na hrvatski teritorij i traženje međunarodne zaštite, taj se problem neće riješiti“, kaže aktivistica Kekuš.

Zaustavni punkt za migrante
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:27 0:00

Zanimalo nas je – s obzirom na uvjete koji vladaju u Vučjaku, ali u manjoj mjeri i u drugim kampovima na sjeverozapadu BiH - pruža li Hrvatska kakvu humanitarnu pomoć lokalnim vlastima u BiH, kako bi možda posredno smanjila pritisak migranata na svoju granicu?

„Prema javno dostupnim informacijama, ne postoji nikakva humanitarna akcija niti pomoć od strane hrvatske države. Naravno, ima organizacija koje surađuju s drugim organizacijama iz regije i na taj način pružaju podršku. Međutim, jedino što mi vidimo od strane naše Vlade i Ministarstva unutarnjih poslova je da se oglušuju na sve prijave o nepravilnostima i nezakonitostima koje se na granicama događaju, i da se migrantima i dalje ne omogućuje traženje zaštite“, upozorava Sara Kekuš.


Hrvatska je kao članica Europske unije suodgovorna za politike koje Europska unija donosi i provodi, pa tako i za ovo potpuno ignoriranje tisuća ljudi koji su već mjesecima i godinama na vanjskoj granici Europske unije, podsjećaju u Centru za mirovne studije.

„A kako dolazi zima, apsolutno imamo razloga za zabrinutost, jer će uvjeti postajati još lošiji, ljudi će morati nekako sačuvati živu glavu, a na žalost ne vidimo da će Hrvatska tu na neki način odigrati dobru ulogu i omogućiti ljudima traženje međunarodne zaštite i njihov smještaj u kapacitete koji su adekvatni i humani. Dodatni je problem sve što se trenutno događa sa Turskom i Sirijom i ne vidimo da će se broj ljudi smanjivati, već da će humanitarna kriza još samo rasti i jačati“, zabrinuta je Sara Kekuš.

Premijer Andrej Plenković je pitanje migranata u redovitom godišnjem izvještaju Saboru o radu Vlade spomenuo tek marginalno, i to kao sigurnosni, a ne humanitarni problem, govoreći o šest i po tisuća hrvatskih policajaca koji su na čuvanju granice.

„Trećina svih hrvatskih policajaca čuva hrvatsku granicu od nezakonitih migracija. Od početka godine uhićeno je 770 krijumčara. Svjesni smo težine policijskog posla i osigurali smo odgovarajuća sredstva“, kazao je Plenković.

Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor hrvatske policije na naš upit o mogućim aktivnostima policije u kontekstu migrantske krize u području Bihaća, kao i njihovu reakciju na izvješće Border Violence Monitoring o navodnim "nelegalnim prostorijama" pored Zagreba kamo policija odvodi migrante koji su ilegalno prešli granicu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG