Dostupni linkovi

Na četvrtom mjestu po smrtnosti od raka u Europi


Skan ćelija raka dojke
Skan ćelija raka dojke
Prema podacima EUROSTATA Hrvatska je i dalje na visokom, četvrtom mjestu po smrtnosti od raka u Europi. Od zloćudnih bolesti u Hrvatskoj godišnje umre oko 13.000 ljudi i dijagnosticira se oko 20.000 novih bolesnika. Stručnjaci upozoravaju na još uvijek nedostatnu prevenciju i premala državna izdvajanja, a oboljeli na nedostatnu psihološku podršku i nepostojanje hospicija.

Predsjednica zagrebačkog kluba žena liječenih od raka dojke Mira Božinović već 19 godina vodi uspješnu bitku s tom opakom bolešću. Hladan zimski dan, sumorno ratno vrijeme i zastrašujuće saznanje- rak dojke

„Sjećam se te veljače prije 19 godina, i zime, nisam ni znala gdje je Institut, doktor je rekao da ostajem i odmah sutra na operaciju, sve oko mene se okrenulo, nekud sam propala...Sve je gotovo. Strašna noć, a onda kroz prozor čujem odnekud dopire ona pjesma 'Ne dirajte mi ravnicu, jer ja ću se vratiti .....bože,i sad se naježim kad se toga sjetim.“

Mira Božinović, ima danas 60 i nešto, ne samo da se nakon operacije dojke vratila u svoju Slavoniju, u međuvremenu je dovršila i kuću kraj Zagreba i postala jedna od najhrabrijih u Klubu žena opereiranih od raka dojke. Upozorava da u hrvatskom zdravstvenom sustavu jako nedostaje stručna psihološka pomoć oboljelima:

„Najveći problem je psiho-socijalna pomoć, i to odmah kad ljudi dođu u bolnicu i kad im se kaže da su oboljeli od raka. Posebo ženama oboljelima od raka dojke, i to baš svakoj i prije i poslije operacije. Ja mislim da je to najvažnije jer žene tad 'padaju', od saznanja, od hladnoće bolničkog hodnika, od misli kako će već sutra umrijeti. Sve koje su nam o tome pričale u Klubu kažu da nitko tog trenutka nije bio uz njih, da nitko nije imao vremena za njih da im nešto više objasni, da su bile potpuno same.“

ŽIVOTNI OPTIMIZAM


Taj osjećaj usamljenosti je, kaže Mira, najstrašniji, čak i kad je obitelj uz vas a kamoli što mnogi mlađi partneri napustaju ženu nakon amputacije dojke.

„Imam puno takvih iskustava, brakovi se itekako raspadaju zbog te jedne jedine dojke...jednom sam i sam upitala 'pa, ta jedna dojka, ta jedna dojka, zar sam to ja?!“

Hrvatska inače u liječenju zloćudnih bolesti najviše uspjeha ima baš u liječenju raka dojke. Godišnje od tog oblika raka oboli 2.300 žena, od kojih njih 800 i umre, ali dvije trećine preživi. Mira Božinović je uvjerena da je njoj jako pomogao i njezin životni optimizam:

„Ali, ja još i dan danas, nakon tih 19 godina, nikad ne kažem da sam ja pobijedila bolest, ja samo kažem da sam dobila bitku i uživam u – toj godini!“


Svoju radost zbog sunčanog dana ili susreta s prijateljima nastoji u Klubu prenijeti i ženama koje se teško nose s bolešću:

„Nekad obučem jedan moj lijepi crveni grudnjak i pokažem im i pitam 'ajde, recite, koja je dojka prava, a gdje imam protezu?' Nijedna ne može pogoditi i tako ih malo oraspoložim. Ali, čujte, potajno, sasvim potajno, uvijek je iza vas jedna sjena. Taj, ja nikad ne kažem 'ona tri slova', ja uvijek kažem 'karcinom', on je negdje iza vas, vjerojatno stalno ide za mnom, vjerojatno, ali ja uvijek idem ispred njega! Tako mi sve kažemo, nek' on ide iza nas, mi idemo ispred, pa, ne mora nas stići. I dan po dan ....i dan po dan prođe.“


NEDOSTAJU APARATI, ALI I PREVENCIJA


Glavni tajnik Hrvatske lige za borbu protiv raka primarijus Rudolf Tomek potvrđuje da je u Hrvatskoj u porastu i rak dojke, najviše rak pluća, zatim prostate:

„Hrvatska, na žalost, još nije dostigla razinu Zapadne Europe što se tiče tehničke opremljenosti, a niti mogućnosti liječenja u materijalnom smislu. Posljednjih godina se ipak puno više izdvaja za lijekove. Još prije deset godina za lijekove za liječenje od raka se trošilo svega 2-3 posto, a danas gotovo 7 posto, skoro kao u Zapadnoj Europi gdje se troši 9 posto.“

Hrvatskoj nedostaju i aparati za zračenje, ali najviše prvencija, ističe ugledni hematolog i Sdpov saborski zastupnik dr Mirando Mrsić. Jedna kuna uložena u prevenciju, kaže dr Mrsić, je kao 10 ili čak 100 kasnije za liječenje. Dobra prevencija je ističe Mrsić, zaslužna i za pad oboljelih u razvijenim zapadnim zemljama

„U Europi i u svijetu je trend pada, dakle, sve manje ljudi umire od raka, rak se dijagnosticira u ranoj fazi, a u Hrvatskoj smo, na žalost, još uvijek u uzlaznoj putanji i na prevenciji bi trebalo još dosta poraditi.“

Smatra da bi i Hrvatska, po uzoru na američki model, trebala osnovati i nacionalni institut za rak:

„Trebao bi to biti mali, ali snažan tim s ljudima koji znaju i koji su priznati stručnjaci, ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu i sa sredstvima koje bi trebalo objediniti na jednom mjestu i s kojim bi se onda mogao napraviti određeni iskorak.“
XS
SM
MD
LG