Karcinom je, nažalost, najčešći uzrok smrti u svijetu. Svake godine 4.februara Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) posebno ističe značaj promoviranja borbe protiv ove bolesti kako bi se broj smrtnih slučajeva smanjio.
Preventivni pregledi i povećanje kvaliteta života osnovni su preduvjeti pomoći, zbog toga su u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, osnovnu temu ovogodišnjeg obilježavanja nazvali "Karcinom se može i spriječiti". Procjena ove organizacije je, da bi, od 2005. do 2015. godine, u svijetu od ove bolesti moglo umrijeti 84 milijuna ljudi ukoliko se ne bi poduzimale mjere prevencije.
I sa svim postojećim trudom ova bolest će ostati daleko najopasnija – samo 2004. godine uzela je 7.4 milijuna života, dok će broj umrlih od raka 2030. dostići cifru od 12 milijuna ljudi.
Najopasniji je rak pluća koji je uzeo 1.3 milijuna života, dok je najmanji broj umrlih od raka dojki, 519.000, (podaci se odnose na 2004.godinu).
Kod muškaraca je najčešći karcinom pluća, uzrokovan nikotinom, pa slijede bolesti stomaka, jetre i debelog crijeva. Kod žena je dominantan karcinom dojki, pa onda slijede bolesti pluća i probavnog trakta.
VAŽNA JE ZDRAVSTVENA KULTURA
Karcinom nastaje transformacijom jedne normalne ćelije u ćeliju oboljelu tumorom. Promjene nastaju međusobnim djelovanjem genetskih faktora pojedinca i spoljnim uticajem. Česta su oboljenja koja uzrokuju kronične infekcije, na primer papiloma virus, hepatitis B te helico bakterija.
Godine starosti su takođe važan faktor u razvoju ove bolesti. Učestalost bolesti dramatično raste sa godinama starosti, pošto se ćelije sporije obnavljaju.
Cigarete, alkohol, mali unos voća i povrća kao i kronične infekcije (hepatitis B, hepatitis C, papiloma virus) su vodeći uzročnici nastajanja bolesti u slabije razvijenim zemljama. Dok se u visokorazvijenim zemljama kao glavni uzročnici nastajanja karcinoma navode: nikotin, alkohol i pretilost.
Broj oboljelih moguće je smanjiti za oko jednu trećinu, ukoliko se kobno oboljenje otkrije u ranoj fazi, što opet podrazumijeva redovne liječničke kontrole. Zato je broj umrlih od karcinoma najmanji u bogatijim zemljama gdje osiguravajuća društva plaćaju redovne godišnje preglede i gdje je zdravstvena kultura razvijenija.
Ono što ohrabruje je činjenica da je oko 40 odsto kancerogenih oboljenja moguće prevencijom spriječiti. Svjetska zdravstvena organizacija poziva da 4.februar bude dan promoviranja nove kampanje u borbi protiv ove bolesti.
Bitno će se smanjiti cifre oboljelih ukoliko preduzmemo jednostavne mjere:
- prestanak unosa nikotina
- ograničeno konzumiranje alkohola
- izbjegavanje izlaganja kože jakom suncu
- zdrava ishrana, fizička aktivnost, kontrolirana težina
- zaštita protiv infekcija koje mogu biti uzročnici karcinomu.
Preventivni pregledi i povećanje kvaliteta života osnovni su preduvjeti pomoći, zbog toga su u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, osnovnu temu ovogodišnjeg obilježavanja nazvali "Karcinom se može i spriječiti". Procjena ove organizacije je, da bi, od 2005. do 2015. godine, u svijetu od ove bolesti moglo umrijeti 84 milijuna ljudi ukoliko se ne bi poduzimale mjere prevencije.
I sa svim postojećim trudom ova bolest će ostati daleko najopasnija – samo 2004. godine uzela je 7.4 milijuna života, dok će broj umrlih od raka 2030. dostići cifru od 12 milijuna ljudi.
Najopasniji je rak pluća koji je uzeo 1.3 milijuna života, dok je najmanji broj umrlih od raka dojki, 519.000, (podaci se odnose na 2004.godinu).
Kod muškaraca je najčešći karcinom pluća, uzrokovan nikotinom, pa slijede bolesti stomaka, jetre i debelog crijeva. Kod žena je dominantan karcinom dojki, pa onda slijede bolesti pluća i probavnog trakta.
VAŽNA JE ZDRAVSTVENA KULTURA
Karcinom nastaje transformacijom jedne normalne ćelije u ćeliju oboljelu tumorom. Promjene nastaju međusobnim djelovanjem genetskih faktora pojedinca i spoljnim uticajem. Česta su oboljenja koja uzrokuju kronične infekcije, na primer papiloma virus, hepatitis B te helico bakterija.
Godine starosti su takođe važan faktor u razvoju ove bolesti. Učestalost bolesti dramatično raste sa godinama starosti, pošto se ćelije sporije obnavljaju.
Cigarete, alkohol, mali unos voća i povrća kao i kronične infekcije (hepatitis B, hepatitis C, papiloma virus) su vodeći uzročnici nastajanja bolesti u slabije razvijenim zemljama. Dok se u visokorazvijenim zemljama kao glavni uzročnici nastajanja karcinoma navode: nikotin, alkohol i pretilost.
Broj oboljelih moguće je smanjiti za oko jednu trećinu, ukoliko se kobno oboljenje otkrije u ranoj fazi, što opet podrazumijeva redovne liječničke kontrole. Zato je broj umrlih od karcinoma najmanji u bogatijim zemljama gdje osiguravajuća društva plaćaju redovne godišnje preglede i gdje je zdravstvena kultura razvijenija.
Ono što ohrabruje je činjenica da je oko 40 odsto kancerogenih oboljenja moguće prevencijom spriječiti. Svjetska zdravstvena organizacija poziva da 4.februar bude dan promoviranja nove kampanje u borbi protiv ove bolesti.
Bitno će se smanjiti cifre oboljelih ukoliko preduzmemo jednostavne mjere:
- prestanak unosa nikotina
- ograničeno konzumiranje alkohola
- izbjegavanje izlaganja kože jakom suncu
- zdrava ishrana, fizička aktivnost, kontrolirana težina
- zaštita protiv infekcija koje mogu biti uzročnici karcinomu.
