Makedonija na raskršću: Prisluškivanje, arogantna vlast i žrtve Kumanova

Demonstracije, dramatične pres konferencije, indikacija da je oko 20.000 građana Makedonije prisluškivano, objavljeni fragmenti razgovora koji upućuju na veoma korumpiranu vlast, uz pucnje i eksplozije koji su potresle Kumanovo – samo su neki elementi krize u Makedoniji koja traje od kraja februara 2015.

U diskusiji o tome kuda ide makedonska kriza gosti su bili Marija Tumanovska, novinarka u birou RSE u Skopju, Daniel Serwer, profesor i stručnjak za Balkan sa John Hopkins univerziteta za međunarodne studije, Xhabir Deralla, novinar, aktivista i predsjednik nevladine organizacije “Civil” u Skoplju i Deana Kjuka, urednik za društvene mreže u centralnoj redakciji RSE u Pragu. Razgovor je vođen 21. maja.

RSE: Kako je vlast u Makedoniji odgovorila na optužbe opozicije? Kako je ova kriza eskalirala?

RSE: Kakvu ulogu imaju društvene mreže? Da li je Facebook glavni način komuniciranja u organizovanju protesta?

Kjuka: Moram reći da je posljednjih dana, pored Facebooka, i Twitter imao značajnu ulogu u informisanju javnosti o onome što se dešava u kampu protivnika Vlade i u provladinom kampu. Znači, protivnici Vlade se nalaze pred zgradom Vlade, dok su oni koji podržavaju Vladu pred Parlamentom. Društvene mreže su provladin kamp nazvali ‘kontrakampom'. U tom slengu 'kontra' je referenca za one koji podržavaju vladu i koji su uspostavili svoj kamp pred Parlamentom – i koriste hashtagove kao što su 'Zbogom Nikola', što se odnosi na premijera, kao i 'Protestiram'. Jedan korisnik Twittera je rekao: „Kada bankrotiramo, možda Gruevski organizuje skup kontra bankrota“. Znači, sve se vrti oko kontrakampa i protivnika Vlade.

RSE: Može li se reći da na društvenim mrežama opozicija ima veću podršku u odnosu na pristalice vlasti?

RSE: Pitanje za gospodna Serwera. Da li mislite da Rusija ima neku ulogu u makedonskoj krizi? Da li je Makedonija novi poligon za jačanje ruskog utjecaja u regiji?

Serwer: Pa, nadam se da nije. Ne vidim nikoga u Makedoniji ko želi ići tim putem, ali to je teško reći sa ove distance. Ono što mogu reći jeste da Makedonija nije bila na naslovnicama ovdje (u SAD), da je po prvi put National Public Radio (javni servis), koji je apsolutni favorit u informisanju o događajima u svijetu, objavio priču o Makedoniji, o skandalu prisluškivanja i događajima koji su se odvijali nakon toga.

Istina je da je Makedonija mlada demokratija i suočava se sa veoma ozbiljnim izazovima, ali mene demonstranti pred Parlamentom ne uznemiravaju ili pred bilo kojom drugom zgradom. To je prirodan slijed događaja u demokratiji. Ono što nije prirodno jeste nošenje automatskog oružja i spremnost da ga se upotrijebi protiv policijskih snaga.

RSE: Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov je rekao nekoliko puta da “Zapad kažnjava Gruevskog jer nije uveo sankcije Rusiji“. Gospodine Deralla, šta mislite o tome?

Deralla: Što se tiče Rusije, vjerujem da Rusi imaju mnogo veće interese u drugim dijelovima svijeta nego na Balkanu i pokazali su se dosta neuspješnima i nedosljednima kada je u pitanju ispunjavanje datih obećanja balkanskim narodima kroz povijest, ali i sada. Mislim da se samo igraju sa živcima i pokušavaju nagoditi sa Evropom oko Ukrajine. Međutim, ne vjerujem da podrška Rusiji značajno raste u zemlji, iako je donekle porasla. Na kontraprotestima koje je organizovao Gruevski smo vidjeli makedonske, ali i ruske zastave, dok smo na protestima protiv Gruevskog mogli vidjeti makedonske zastave, kao i albanske, srbijanske, turske, romske i druge etničke simbole. Mogu vam reći da od 5. maja pa nadalje možemo vidjeti nešto što do sada nismo vidjeli – albansku i srbijansku zastavu zajedno. Mislim da se to nikada nije desilo, posebno ne u postkomunističkoj Jugoslaviji, i to je nešto što moramo smatrati velikim uspjehom makedonskih građana koji su prevazišli etničke granice i ujedinili se protiv jednog problema, a to je vlada koju vode Gruevski i Ali Ahmeti.

RSE: Imajući u vidu zemlje koje okružuju Makedoniju – Albanija, Grčka, Bugarska, Srbija i Kosovo – da li ste zabrinuti da bi ovaj konflikt mogao eskalirati?

Tumanovska : Ako mogu dodati, kada je u pitanju pristupanje Makedonije Evropskoj uniji i NATO-u, mislim da je Brisel proteklih godinu dana konstantno kritikovao Makedoniju kada su u pitanju slobode medija, sudstvo i borba protiv korupcije i to je dovelo do frustracija i nekako smo zastali na putu ka Evropskoj uniji. Ništa se ne kreće naprijed i mislim da ćemo izgubiti priliku da započnemo pregovore nakon narednog izvještaja o napretku Evropske komisije ako se situacija ne promijeni.