Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je u ponedjeljak, 28. februara, s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom, ponavljajući međunarodne pozive Moskvi da prekine napade na Ukrajinu.
Macron je istaknuo potrebu za hitnim prekidom vatre, navodi se u saopštenju francuskog Predsjedništva.
U njemu se navodi da je Macron zatražio od ruskog predsjednika da zaustavi sve napade na civile i mjesta stanovanja, očuva civilnu infrastrukturu i osigura glavne puteve.
Putin je potvrdio spremnost da se posveti tim zahtjevima, navodi se u francuskom saopštenju.
Međutim, u saopštenju Kremlja o istom telefonskom razgovoru se navodi da je Putin rekao Macronu da je "nagodba moguća samo ako se uzmu u obzir legitimni sigurnosni interesi Rusije".
Kako je rečeno, to uključuje "priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom i rješavanje ciljeva demilitarizacije i denacifikacije ukrajinsku državu i osiguravanje njenog neutralnog statusa".
Francuska je u svom saopštenju navela da je Makcron zatražio i od svog ruskog kolege da ostane u kontaktu narednih dana kako bi se dalje nasilje spriječilo, na šta je on, kako se navodi, pristao.
Ruske snage započele su napade na Ukrajinu 24. februara, po nalogu predsjednika Vladimira Putina.
Putin je rekao da je odobrio "specijalnu vojnu operaciju" kako bi se uklonila, po njegovim navodima, ozbiljna prijetnja iz Ukrajine.
Svrha operacije je, rekao je Putin, "demilitarizacija" južnog susjeda Rusije.
Prije toga je proglasio nezavisnost dvije separatističke regije na istoku Ukrajine.
Rusija je 2014. takođe izvršila aneksiju ukrajinskog poluostrva Krim i potaknula separatistički pokret u istočnoj Ukrajini.
Zapad je oštro osudio ruske postupke, nazivajući ih kršenjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.
Broj Ukrajinaca koji bježe od najvećeg evropskog oružanog sukoba od Drugog svjetskog rata narastao je na 422.000, većinom žena i djece, izjavio je u ponedjeljak šef Agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice.
