Vršitelj dužnosti premijera Kosova Albin Kurti pozdravio je u petak odluku Evropske unije (EU) o ukidanju kaznenih mjera koje su toj zemlji uvedene 2023. godine, zbog napetosti na sjeveru gdje većinu čine Srbi.
No, Kurti je tokom sastanka izvršne vlasti rekao da kosovske institucije "nisu uzrok eskalacije situacije" na sjeveru, već je smanjenje napetosti u tom području "upravo zasluga institucija" države.
Rekao je da se Kosovo nakon uvođenja kaznenih mjera, koje će biti u potpunosti ukinute krajem januara i koje će zemlji omogućiti da dobije milione eura financijske pomoći, suočilo s dva napada, u septembru 2023. u Banjskoj u Zvečanu i u novembru 2024. u kanalu Iber-Lepenc.
U vezi s oba napada, Kurti je ponovio stav da postoje dokazi o umiješanosti države Srbije.
"Gledajući unatrag, svaki kompromis s vladavinom prava bio bi koban za Kosovo. Mirna situacija, slobodno kretanje i funkcioniranje državnih institucija na sjeveru Kosova upravo su zato što su vladavina prava i javni red trijumfirali. Unatoč svemu tome, nikada nismo bili ogorčeni na EU. Ostali smo u potpunosti predani evropskim integracijama, ispunjavanju kriterija za članstvo", naglasio je.
Govoreći o mjerama, kritizirao je stranke koje su bile u opoziciji u prethodnom mandatu, jer u novembru nisu glasale o Planu rasta i tri sporazuma sa Svjetskom bankom, prije nego što je Skupština raspuštena.
"Kosovo nije pretrpjelo najveće financijske mjere od Evropske unije, već od parlamentarne opozicije“, rekao je Kurti.
Opozicijske stranke odbile su sudjelovati na sjednici koju je u to vrijeme sazvala Kurtijeva stranka, tvrdeći da aktualna vlada koristi ta pitanja kao "instrumente svojih političkih igara".
Nedostatak konsenzusa o stvaranju novih kosovskih institucija nakon februarskih izbora doveo je do najave novih izbora, koji će biti održani 28. decembra.
Uz mjere EU, vlada koju predvodi Kurti suočila se s kritikama Sjedinjenih Država zbog nekoliko odluka na sjeveru zemlje, uključujući zatvaranje javnih poduzeća koja su djelovala pod srbijanskim sistemom.
Na sjeveru je također zabranjena upotreba dinara Srbije. Srbija je financirala paralelne strukture na sjeveru i podržavala tamošnje Srbe kroz penzije i druge beneficije u dinarima.
Međutim, institucije su te akcije smatrale dijelom proširenja suvereniteta u ovom dijelu države. Sjedinjene Države i EU su mnoge od tih akcija opisali kao nekoordinirane.
Kaznene mjere koštale su Kosovo oko 613,4 miliona eura u obustavljenim ili na neodređeno vreme odloženim projektima. Zbog propuštenih rokova, 7,1 milion eura je u potpunosti izgubljeno, pokazuje analiza Instituta za napredne studije - GAP
