Nelegitimni izbori Rusije na okupiranom Krimu u sjenci rata

Pišu: Aleksander Palikot, Crimea.Realities i Ruski servis RSE

Nelegitimni lokalni izbori na Krimu koji je okupirala Rusija završeni su 8. septembra. Glasanje, koje je osudila Ukrajina, a nije priznala većina zemalja svijeta, najvjerovatnije će učvrstiti vlast lokalnih elita na nelegalno aneksiranom poluostrvu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Od 6. do 8. septembra, birači u Rusiji su glasali za guvernere i regionalne zastupnike u 83 regiona i grada. Očekivalo se da će aktuelni čelnici i drugi lojalisti predsjednika Vladimira Putina i njegove partije Jedinstvena Rusija pobijediti na strogo kontrolisanim izborima, kojima je nedostajala istinska politička konkurencija nakon godina oštre represije protiv neslaganja koja se samo intenzivirala od invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Situacija nije bila ništa drugačija na nelegalno okupiranim teritorijama u Ukrajini, uključujući Krim gdje se odlučuje o mjestima u krimskom parlamentu koji je nametnula Rusija, opštinskom parlamentu lučkog grada Sevastopolja i lokalnim vijećima.

Za razliku od 2014. i 2019. godine, ovoga puta glasanje na Krimu se odigravalo u sveprisutnoj pozadini rata punih razmjera.

"Posebnost ovih 'izbora' je u tome što se odvijaju u ratnim uslovima, koje stanovnici Krima sada osjećaju u svojim domovima: mobilizacija, pogrebni kovčezi, eksplozije i požari, rovovi na plažama i primorskim šetalištem", rekla je za RSE krimska politikoškinja Jevgenija Horjunova. "Sve je to moglo da utiče na izborne rezultate u Rusiji, ali već dugi niz godina ovo je samo imitacija, određeni ritual legitimisanja lidera i moći stranke."

Prema zvaničnim ruskim podacima, na Krimu ima oko 1,5 miliona birača. Broj uključuje građane Ukrajine kojima su nasilno izdati ruski pasoši nakon 2014. godine, i stotine hiljada Rusa koji su se doselili na poluostrvo u posljednjih 10 godina.

Mogli su da glasaju na oko 1.300 tradicionalnih biračkih mjesta ili 150 mobilnih biračkih mjesta, kao i putem servisa onlajn glasanja. Stvorena su četiri biračka mjesta za ruske vojnike u blizini linije fronta.

Prema navodima eksperata, izborni proces je praktično nemoguće kontrolisati onlajn ili na mobilnim biračkim mjestima, što vlastima daje širok prostor za falsifikovanje.

'Jačanje klanovske pripadnosti'

U gradu Sevastopolju, gdje se nalazi više vojnih objekata koji su redovno gađani u ukrajinskim vazdušnim napadima, uključujući i štab ruske Crnomorske flote, biračka mjesta su opremljena skloništima, a glasanje je počelo još 28. avgusta zbog onoga što je guverner grada, Mihail Razvožajev, objasnio je kao "bezbjednosne razloge".

Ukrajinski vladin Centar za nacionalni otpor saopštio je da preuranjeno, mobilno i onlajn glasanje olakšavaju prevaru i prikrivaju nisku izlaznost. Ova organizacija u izveštaju navodi da ruske okupacione vlasti vještački povećavaju izlaznost uz pomoć snaga bezbjednosti i koriste raseljene osobe sa okupiranih teritorija na kontinentalnoj Ukrajini koji privremeno žive na Krimu.

Izborno zakonodavstvo na Krimu je izmijenjeno u maju kako bi se potencijalni konkurenti efikasno spriječili da se kandiduju. Sve u svemu, nisu se očekivale velike promjene s obzirom da je Putin podržao Sergeja Aksjonova, šefa ukrajinskog okupiranog Krima kojeg je imenovala Moskva, a koji je tražio još jedan petogodišnji mandat.

"Regionalna elita ne mora ni da se trudi da ostane na vlasti. Ionako će imati potrebnu većinu. Rođaci, poslovni partneri i prijatelji uključeni su na izborne liste kako bi se dodatno ojačala klanovska pripadnost koja je postala sastavni atribut krimske stvarnosti od 2014. godine", rekla je Horjunova.

Rat je imao ograničen uticaj na izbor kandidata za regionalne i lokalne organe uprave. Još u proljeće, Putinova vladajuća partija Jedinstvena Rusija planirala je da predloži mnoge "heroje specijalne vojne operacije", odnosno veterane invazije Moskve na Ukrajinu, za mjesta na izborima.

'Poslušnici u sistemu'

U većini regiona, uključujući i okupirane teritorije, veterani su izgubili na stranačkim izborima. Jedan od rijetkih slučajeva u kojem su vojnici prošli proces selekcije bio je Sevastopolj.

"Najvjerovatnije će neki od njih biti izabrani da još jednom ojačaju mit o gradu 'ruske vojne slave'. Ali oni će biti samo poslušnici u sistemu glasajući u interesu Jedinstvene Rusije i guvernera", rekla je Horjunova.

Prema riječima ukrajinskog političkog analitičara Jevhena Saviska, rusko rukovodstvo je odlučno da obezbijedi da glasanje na Krimu bude održano na vrijeme i bez ozbiljnih incidenata.

"Prvo, Putin treba da pokaže svijetu da niko na privremeno okupiranom Krimu ne želi da se on vrati Ukrajini. Drugo, on mora da uvjeri svoje zvaničnike i lokalne izdajnike da neće biti ostavljeni sve dok tiho rade za Moskvu. I treće, postoji poruka ljudima u Rusiji koja glasi: Pogledajte koliko smo jaki", rekao je on za RSE.

Ministarstvo inostranih poslova Ukrajine osudilo je glasanje na okupiranom Krimu, ističući da je taj postupak kršenje međunarodnog prava.

"Još jednom naglašavamo da su rezultati takozvanih "izbora" na privremeno okupiranoj teritoriji Autonomne Republike Krim bezvrijedni, a sami "izbori" su nelegitimni", piše Ministarstvo inostranih poslova poslova Ukrajine.

Ministarstvo je dodalo da će oni koji su umiješani u "pripremu i održavanje takozvanih 'izbora'" biti krivično gonjeni.