Dostupni linkovi

Borelj: Dogovor Kurtija i Vučića nije bio moguć zbog uzajmano neprihvatljivih preduslova


Kombinovana fotografija predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija
Kombinovana fotografija predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija

Višesatni odvojeni razgovori premijera Kosova Aljbina Kurtia i predsednika Srbije Aleksandra Vučića s evropskim predstavnicima u Briselu završeni su u četvrtak uveče bez dogovora, pošto su se ranije tokom dana sastali s liderima Nemačke, Francuske i Italije.

Šef evropske diplomatije Žozep Borelj izjavio je da dogovor nije bio moguć jer su "preduslovi jedne strane bili neprihvatljivi za drugu".

Vlada Kosova je saopštila da je Kurti spreman da potpiše Osnovni sporazum za normalizaciju odnosa sa Srbijom postignut u februaru, ali da je druga strana nije. S druge strane, Vučić je rekao na sastancima nije bilo pitanja o potpisivanja nečeg novog i da Srbija želi da se primene svi ranije potpisani sporazume s Kosovom.

Borelj je potvrdio da je predmet razgovora u Briselu bio novi predlog o statutu Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.

"Strane nisu bile spremne da se oko toga dogovore bez preduslova, koji su neprihvatljivi za drugu stranu. Na kraju zahtevamo od strana da se iskreno angažuju u procesu normalizacije", rekao je Borelj.

On je dodao da se to "može uraditi samo u okviru dijaloga jer je to jedini način da napreduju na evropskom putu".

"Nastavićemo da insistiramo i radimo kako bismo postigli dogovor. Ali danas, nažalost, nije bilo moguće bez, kako su rekli, preduslova svake strane koji su za drugu stranu bili neprihvatljivi", izjavio je Borelj kasno uveče.

Šta kažu Kosovo i Srbija?

U saopštenju Vlade Kosova se navodi da je Vučić "odbio da potpiše sporazum sa Kosovom i tražio da se prihvati propratno pismo, kojim se praktično poništavaju tri principa Osnovnog sporazuma, Aneksa o primeni, kao i nacrta koji je pet emisara predložilo 21. oktobra".

Dodaje se da "samo potpis znači prihvatanje i garantuje sprovođenje".

Član 7 u Osnovnom sporazumu, za koji Kurti tvrdi da je spreman da potpiše, odnosi se na formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.

Kurtijev savetnik Jeton Zulfaj je na mreži X potvrdio da je kosovska strana prihvatila predlog o statuta Zajednice opština sa srpskom većinom.

Vučić je nakon sastanka u Briselu izjavio da je Srbija želi da primeni sve sporazume koji su potpisani sa vlastima na Kosovu i naglasio da na sastancima u Briselu nije bilo pitanja o potpisivanja nečeg novog, već o implementaciji već postojećih i dogovorenih sporazuma.

On je rekao da je 21. oktobra u Beogradu, kada se sastao sa "velikom petorkom" dobio papir koji je "dobra osnova za budućnost".

Kako je dodao, taj papir se odnosi isključivo na formiranje Zajednica opština sa srpskom većinom, ali da ne može da govori o detaljima.

Vučić je dodao da je Srbija "spremna" za formiranje Zajednica opština sa srpskom većinom, ali da ne prihvata članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama niti nezavisnost Kosova.

On je na pitanje medija rekao da sankcije prema Srbiji zbog ovakvih stavova "niko nije pominjao".

Kosovo i Srbija su u februaru u Briselu postigli Osnovni sporazum za normalizaciju odnosa, dok je Aneks za njegovu primenu dogovoren u martu u Ohridu. Strane nisu stavile potpise ni na jedan od ovih dokumenata.

Maratonski razgovori

Vučić i Kurti su u rano popodne imali odvojene sastanke s nemačkim kancelarom Olafom Šolcom, francuskim predsednikom Emanuelom Makronom i italijanskom premijerkom Đorđom Meloni.

Odvojenim sastancima Kurtija i Vučića s liderima Nemačke, Francuske i Italije prisustvovali su i predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel i Borelj koji bi trebalo da informiše šefove država i vlada EU o situaciji u procesu normalizacije odnosa Kosova i Srbije.

Premijer Kosova Aljbin Kurti na sastanku s liderima članica Evropske unije, Brisel, 26. oktobar 2023.
Premijer Kosova Aljbin Kurti na sastanku s liderima članica Evropske unije, Brisel, 26. oktobar 2023.

Upućeni izvori naveli su u jednom trenutku tokom dana da se "stvari kreću" ne dajući precizne detalje.

Posle je specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak nastavio razgovore do uveče s liderima Kosova i Srbije.

Izvori upućeni u tok procesa su potvrdili da su se Lajčaku pridružili politički savetnici nemačkog kancelara, francuskog predsednika i italijanske premijerke.

Nije poznato da li se radi o istim savetnicima koji su 21. oktobra posetili Beograd i Prištinu kada je delegacija takozvane "Velike petorka" predala plan o primeni sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa, uključujući "moderan evropski predlog" o statutu Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.

Sastanci lidera Kosova i Srbije s evropskim zvaničnicima održani su na marginama Samita EU koji se bavi Ukrajinom i ratom Izraela protiv Hamasa.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na sastanku s liderima članica EU u Briselu, 26. oktobar 2023.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na sastanku s liderima članica EU u Briselu, 26. oktobar 2023.

Diplomatski izvori su za RSE rekli da su lideri Nemačke, Francuske i Italije, koji učestvuju samitu EU, izrazili spremnost da se vrate i podrže napore Prištine i Beograda u cilju pronalaska rešenja.

Italijanska premijerka Meloni posle susreta s liderima Kosova i Srbije rekla je da se čini sve kako bi se pronašlo rešenje zasnovano na "veoma dugom radu koji su uradile posebno Italija, Francuska, Nemačka i Evropska unija".

"Pokušavamo da napravimo korake napred. Tražili smo od oba lidera da preduzmu korake u pogledu implementacije dokumenata i sporazuma koji su zajedno rađeni proteklih godina i meseci. Videćemo kako će proteći ovaj dan, a nadamo se da ćemo napraviti neke korake napred", izjavila je italijanska premijerka.

Nastavak procesa

Kako je ranije izjavio portparol EU Peter Stano, odvojeni sastanci su bili nastavak procesa koji je započeo prošlog vikenda, kada je takozvana "velika petorka" zapadnih izaslanika posetila Prištinu i Beograd.

"Ideja je da se ovi sastanci održe na marginama samita EU, u znak podrške povratku dijalogu. Poruka EU je da očekujemo da se obe strane, Srbija i Kosovo, odmah i nesmetano vrate obavezama koje proističu iz dijaloga, da odmah rade na smanjenju tenzija i ponovnom pokretanju dijaloga", rekao je Stano.

Stano je ranije rekao da sastanak Kurtija i Vučića nije bio u planu.

Savetnici lidera Francuske, Nemačke i Italije su uz izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka i izaslanika SAD za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara deo "velike petorke" koja je 21. oktobra posetila Prištinu i Beograd i predstavila plan za normalizaciju odnosa.

Stano je potvrdio da plan sadrži "moderni evropski predlog" statuta Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, dok se, prema izvorima iz EU, traži od Srbije da potvrdi svoju podršku implementaciji Ohridskog sporazuma za normalizaciju odnosa.

Vlada Kosova saopštila je da se Kurti složio da je ovaj plan "okvir za nastavak daljih razgovora sa savezničkim zemljama".

Vučić je, pak, rekao da je Srbija spremna da razgovara o planu, ali je priznao da "planirani sastanci neće biti laki".

U izjavi Radiju Slobodna Evropa, portparol američkog Stejt departmenta rekao je da SAD nastavljaju da podržavaju dijalog između Kosova i Srbije, uz posredovanje EU, kao "jedini način da se postigne miran i produktivan odnos između Kosova i Srbija".

Šta je sa dijalogom?

Kurti i Vučić su se poslednji put sastali 14. septembra, ali bez pomaka.

Desetak dana kasnije dogodio se napad u Banjskoj, gde su naoružane grupe Srba napale kosovsku policiju, ubivši jednog policijskog službenika. Tokom sukoba ubijena su i tri srpska napadača, što je izazvalo zabrinutost za stabilnost u regionu.

Govoreći 25. oktobra za britanski list Fajnenšel tajms, Kurti je rekao da "ako ne bude kazni i sankcija Srbiji posle onoga što je uradila, definitivno neće biti dijaloga".

Proces u cilju normalizacije odnosa između Kosova i Srbije počeo je 2011. godine uz posredovanje EU i podršku SAD.

Dve strane su u tom cilju postigle desetine sporazuma, ali mnogi od njih nikada nisu sprovedeni.

Jedna od njih je i osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.

Iako za to postoji dogovor iz 2013. godine, zvaničnici u Prištini kažu da bi to, kako jeste, loše uticalo na funkcionalnost države i iznesli su nekoliko predloga za regulisanje pitanja manjinskih zajednica.

Međutim, i EU i SAD su nedavno pojačale pritisak na Kosovo da formira Zajednicu opština sa srpskom većinom.

Dok SAD kažu da bi to trebalo da bude u potpunosti u skladu sa Ustavom Kosova, za EU bi o pitanju kako nastaje asocijacija i kako će funkcionisati treba razgovarati u dijalogu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG