Dostupni linkovi

Skupština Kosova se sastaje u sredu na konstitutivnoj sednici


Sa jedne od konstitutivnih sednica Skupštine Kosova, juli 2025.
Sa jedne od konstitutivnih sednica Skupštine Kosova, juli 2025.

Kosovska skupština će se sastati 20. avgusta kako bi nastavila konstitutivnu sednicu zakonodavnog tela koje je proizašlo iz februarskih izbora.

Nastavak sednice dolazi nakon što je rok od 30 dana za konstituisanje zakonodavnog tela počeo 18. avgusta.

Ovo se dešava nakon što je Ustavni sud objavio celu presudu, kojom je naložio Skupštini da izabere novog predsednika parlamenta u roku od 30 dana putem javnog glasanja, stavljajući istog kandidata na glasanje najviše tri puta.

Odluku su pozdravile stranke koje su bile u opoziciji prošlog mandata, ali ju je kritikovao pobednik izbora, Pokret Samoopredeljenje.

Zahir Čerkini, profesor ustavnog prava na Univerzitetu Isa Boletini u Mitrovici, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da presuda znači da dalja odlaganja u konstituisanju Skupštine nisu samo političko pitanje, već i kršenje ustavnih normi koje garantuju funkcionisanje države.

"Poštovanje presuda Suda nije opcija koju politički akteri mogu da biraju ili ne, već neophodna obaveza. Svaka suprotna akcija bi potkopala temelje vladavine prava i rizikovala bi stvaranje duboke institucionalne krize", rekao je on za RSE 18. avgusta.

U presudi se ne pominju konkretne posledice ako Skupština ne poštuje odluku, ali, prema Čerkiniju, "onda imamo novu ustavnu situaciju koja zahteva institucionalno razjašnjenje".

"U takvom slučaju, očekuje se da će predsednik ili neki drugi ovlašćeni subjekt vratiti stvar Ustavnom sudu na dodatno tumačenje o sledećim koracima", rekao je on.

"Ideja da zemlja automatski ide na izbore u ovoj fazi nema ustavnu potporu. Ustav predviđa nove izbore tek nakon što se konstituiše Skupština i ispuni se jedna od ustavnih okolnosti navedenih za njeno raspuštanje", dodao je Čerkini.

Prema Čerkiniju, kandidatkinja Pokreta Samoopredeljenje za predsednicu parlamenta Aljbuljena Hadžiju, može biti ponovo predložena za predsednicu parlamenta.

"Međutim, ovo se mora učiniti uz poštovanje ograničenja i smernica koje su već utvrđene poslednjom presudom Ustavnog suda."

Kako je počeo politički zastoj?

Konstitutivna sednica je počela 15. aprila. Međutim, još uvek nije zaključena zbog neslaganja političkih stranaka u vezi sa načinom glasanja za predsednika parlamenta.

Nakon što kandidatkinja Pokreta Samoopredeljenje za predsednicu Aljbuljena Hadžiju nije izabrana u šest otvorenih glasanja, predsedavajući konstitutivne sednice Avni Dehari je promenio dnevni red 1. maja.

Zatim je zatražio od Demokratske partije Kosova (DPK), Demokratskog saveza Kosova (DSK), Alijanse za budućnost Kosova i Srpske liste da svaka nominuje po jednog člana za komisiju koja bi nadgledala tajno glasanje za predsednika.

Ovome su se usprotivile stranke koje su bile u opoziciji u prethodnom mandatu, koje su odbile da nominuju člana za ovu komisiju.

U početku se Alijansa za budućnost Kosova žalila Ustavnom sudu zbog zastoja. Sud je odgovorio 26. juna, rekavši da glasanje treba da se održi u skladu sa prethodnim praksama. Dao je poslanicima 30 dana da završe proces konstituisanja, ali je ovaj rok ignorisan.

U međuvremenu, DPK i DSK su podneli odvojene tužbe po pitanju glasanja za predsednika parlamenta.

Ustavni sud je bio uveo privremenu meru od 27. juna do 8. avgusta, zabranjujući poslanicima da donose odluke i radnje o konstituisanju Skupštine.

Nakon toga, 8. avgusta je objavio odluku o dve podnesene tužbe - a puna presuda objavljena je 18. avgusta - u kojoj je Ustavni sud naveo da je promena dnevnog reda kršenje zakona, obavezujući Skupštinu da se vrati na otvoreno glasanje.

Nijedna stranka nije osvojila dovoljno glasova da samostalno formira većinu, niti je postignut politički dogovor.

Pokret Samoopredeljenje, aktuelnog premijera Aljbina Kurtija, osvojio je 48 mesta na izborima 9. februara, a druge parlamentarne stranke su odbile da glasaju za njihovog kandidata za predsednika Skupštine, čija je nominacija potrebna najmanje 61 glas.

Iako Samoopredeljenje insistira da je Aljbulhena Hadžiju dostojan kandidat, neke od najvećih parlamentarnih stranaka, kao što su DPK, DSK i ABK, isključuju je kao osobu koja "izaziva razdor".

Na izborima je DPK bio drugi sa 24 mesta, DSK treći sa 20, a slede Srpska lista – najveća srpska stranka na Kosovu – sa 9, i koalicija ABK i Socijaldemokratske inicijative, sa 8 glasova. Još 11 mesta drže manjine.

XS
SM
MD
LG