Naftna industrija Srbije (NIS) i njena Rafinerija moraju da rade, poručuju vlasti Srbije dok curi rok Sjedinjenih Država za izlazak ruskog vlasništva iz nacionalne naftne kompanije.
NIS se našao pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog udela u vlasništvu, dok Vašington želi da onemogući Rusiju da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini.
Jedno od rešenja za nacionalnu naftnu kompaniju mogla bi biti nacionalizacija, što srpske vlasti za sada žele da izbegnu "po svaku cenu".
Ekonomski konsultant Bogdan Petrović napominje da zakonski okvir za nacionalizaciju NIS-a trenutno ne postoji.
"Naravno Narodna skupština može već za tri, četiri dana da usvoji zakon kojim se predviđa nacionalizacija NIS-a", dodao je.
Ali on smatra da je to "vrlo teško i nezgodno" rešenje zbog kojeg bi Srbija mogla da završi na međunarodnoj arbitraži.
Međutim, zbog američkih sankcija NIS-u onemogućen je dotok sirove nafte u Srbiju, a to je dovelo u pitanje i rad Rafinerije koja posluje u sastavu NIS-a.
Nafte za preradu u Rafineriji Pančevo po računici zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće do 25. novembra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je mesecima unazad odbacivao mogućnost nacionalizacije govoreći da Srbija neće otimati tuđu imovinu, sada očito ne isključuje ni tu mogućnost.
"Želim po svaku cenu da izbegnemo nacionalizaciju i konfiskaciju jer to nije naše većinsko vlasništvo. Želim da prvo iscrpimo sve mogućnosti", poručio je Vučić 16. novembra na vanrednoj sednici Vlade.
Srbija je jedina zemlja u Evropi, uz Belorusiju, koja se nije pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na susednu Ukrajinu.
Prema rečima zvaničnika Srbije dobijeno je odobrenje za pregovore o vlasništvu koje važi do 13. februara.
Država Srbija je 2008. godine prodala udeo od 51 odsto kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po ceni od 400 miliona evra, bez tendera.
Ekonomski konsultant Bogdan Petrović napominje da nacionalizacija ipak ne podrazumeva preuzimanje bez naknade.
"Varijanta da se oduzme bez ikakve naknade ne postoji", naveo je.
"Možete da deponujete ta sredstva na neki neutralni račun, ali morate da nešto pripremite", dodao je upitan da li SAD dozvolile uplatu novca Rusiji.
Ministarstvo energetike nije odgovorilo na upit RSE na koji način bi bila sprovedena eventualna nacionalizacija NIS-a.
"Kada država nacionalizuje onda preuzima vlasništvo i upravljačka prava, a koga će postaviti u rukovodstvo NIS-a to je posebno pitanje", kaže Petrović.
Sjedinjene Države, kako kažu zvaničnici Srbije, žele potpuno povlačenje ruskog vlasništva iz NIS-a.
Vlasnička struktura kompanije je više puta menjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija, dok Srbija ima 29,87 posto udela.
Gaspromnjeft, koji je većinski ruski vlasnik NIS-a, nije do objavljivanja ovog teksta odgovorio na upit RSE da li su spremni da prodaju svoj udeo i kako bi reagovali na nacionalizaciju.
Šta je do sada rečeno?
Ministar finansija Siniša Mali poručio je, na vanrednoj sednici Vlade o NIS-u 16. novembra, da je vreme da Srbija razmišlja o sebi.
On je rekao da je bilo dovoljno razumevanja prema ruskim prijateljima, a da oni nisu ponudili Srbiji da zajedno traže rešenje.
"Znam da je to teška odluka, ali nema drugog rešenja. Mi moramo da obezbedimo neki novac, ako dođe do toga da treća strana neće to da prihvati, mi moramo da ponudimo veću cenu", poručio je Mali.
Na to mu je Vučić odgovorio da razume njegovu nervozu, ali mu je poručio i da je "ne širi".
Kako je rekao Vučić, Srbija će čekati ishod razgovora Rusa sa azijskim i evropskim partnerima o prodaji, a da će u slučaju njihovog neuspeha ponudiće višu cenu.
"I da preplatimo, ali neću da nikome ništa otimamo", poručio je Vučić.
Prema Sporazumu između vlada Savezne Republike Jugoslavije i Rusije o stimulisanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja iz 1996. predviđeno je da se mere poput nacionalizacije ne sprovode, osim u slučajevima u opštem interesu koji su praćeni isplatom brze i adekvatne nadoknade.
"Nadoknada treba da odgovara najmanje tržišnoj vrednosti eksproprisanih ulaganja, neposredno pre nego što je zvanično postalo poznato da će se stvarno sprovesti ili da predstoji eksproprijacija", stoji u tom sporazumu.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa.
Šta je Bugarska uradila sa Lukoilom?
U sličnoj situaciji našla se i Bugarska sa ruskom privatnom naftnom kompanijom Lukoil, kojoj se Sjedinjene Države uvele sankcije.
Bugarski parlament je početkom novembra usvojio zakonske izmene kojima se velika rafinerija Lukoila na istoku zemlje stavlja pod državnu kontrolu.
Lukoil je u Bugarskoj vlasnik postrojenja Neftohim, najveće naftne rafinerije na Balkanu, u crnomorskom gradu Burgasu, od 1999. godine.
SAD su u oktobru uvele sankcije za dva najveća ruska proizvođača nafte, državni Rosnjeft i privatni Lukoil, u pokušaju da izvrše pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina da prihvati pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Zakonska rešenja bugarskog parlamenta daju široka ovlašćenja budućem posebnom upravniku, kojeg imenuje država, uključujući mogućnost prodaje imovine kompanija, a njihovi postupci su izuzeti od sudske revizije.
Ekonomski konsultant Bogdan Petrović, međutim, pita ko će da daje kredite prinudnoj upravi.
"Čak i da SAD izuzmu NIS u tom slučaju od sankcija kako će to da posluje. Ko će da im daje kredite", naveo je.
Zvaničnici u Srbiji kažu da rešenje mora da se nađe u roku od sedam dana kako bi bilo omogućeno poslovanje NIS-a.
Upitan da li je to realan rok, Petrović kaže da je nemoguće to rešiti za sedam dana, ali da se može američkoj strani prezentovati kojim bi se putem išlo.
"Moguće je da se sklopi neka vrsta preliminarnog ugovora prodaje ruskih akcija. Druga opcija je da u roku od sedam dana Vlada Srbije pošalje predlog Skupštini za nacionalizaciju NIS-a", dodao je.
OFAC (Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD) nije do objavljivanja ovog teksta odgovorio na upit RSE koja bi opcija za izlazak ruskog vlasništva iz NIS-a za njih bila prihvatljiva.
Zvaničnici Srbije su 15. novembra izjavili da su SAD odobrile pregovore o vlasništvu NIS-a, ali "ne i da NIS i Rafinerija nastave da posluju".