Više od 60 odsto proizvoda kosovske kompanije Valon fešn grup (Walone Fashion Group), prodaje se na tržištu Sjedinjenih Američkih Država – dosad bez ikakvih carina.
To će se promeniti posle 5. aprila, kada stupa na snagu odluka američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) o carini od 10 odsto na uvoz s Kosova.
Trgovinska mera za Kosovo deo je šire odluke Vašingtona koji uvodi carine skoro svim zemljama sveta.
Vlasnik kompanije Valon Osmani kaže da će ta odluka uticati na njegovo poslovanje, jer su većina kupaca Amerikanci.
Kompanija Valon fešn grup poznata je po elegantnim i modernim venčanicama.
Osmani kaže za Radio Slobodna Evropa da već sedam godina u SAD izvozi proizvode u vrednosti do 800.000 evra godišnje.
"Sada smo u neizvesnosti, jer ne znamo kako će kupci reagovati, da li će nastaviti da naručuju ili će neke porudžbine biti poništene. Sada moramo da vidimo kako će se ova situacija odraziti. Normalno, preduzimaćemo neke mere u zavisnosti od razvoja događaja", kaže on.
Osmani kaže da nije zainteresovan za smanjenje obima izvoza, već da planira povećanje cena proizvoda.
Privredne organizacije upozorile su da će carina od 10 odsto povećati cene proizvoda poreklom s Kosova, što će imati posledice po preduzeća.
Kažu da je od 2019. godine opšti izvoz Kosova u SAD zabeležio značajan porast i to uglavnom zbog poboljšanja kvaliteta proizvoda.
Podaci kosovske carine potvrđuju ovaj trend. U 2019. godini izvoz u SAD dostigao je vrednost od tri miliona evra, dok je tri godine kasnije taj iznos dostigao više od 131 milion evra.
Dotle, u prva tri meseca ove godine, prema podacima Carine, izvoz je dostigao 5,6 miliona evra, od čega 3,2 miliona evra pripada kategoriji odeće.
Posledice za kosovske izvoznike
Prema rečima predsednika Američke privredne komore na Kosovu Arijana Zeke, carina od 10 odsto koju su uvele SAD može da utiče i na prihode preduzeća i na smanjenje broja radnika.
"To će svakako imati uticaja, posebno kratkoročno. Treba imati u vidu da je neka roba koja se izvozi sa Kosova u SAD imala niže cene, što je dalo konkurentsku prednost kosovskim proizvođačima", kaže Zeka za Radio Slobodna Evropa.
Prema rečima predsednika Privredne komore Kosova Ljuljzima Rafune (Lulzim), povećanje cena proizvoda koje Kosovo izvozi – zbog američke carine – može da izazove pad potražnje za njima, a samim tim i proizvodnje.
"Preduzeća će pokušati da pronađu nova tržišta, ali za to su potrebni vreme, posvećenost i ulaganja. To nije nešto što se dešava preko noći, nije lako odmah se preorijentisati na novo tržište", rekao je Rafuna za Radio Slobodna Evropa.
U cilju ublažavanja uticaja carine na proizvođače izvoznike, privredne organizacije traže od Vlade Kosova da preduzme mere ublažavanja.
Privredna i industrijska komora Kosova pozvala je Vladu da podrži preduzeća pogođena ovom odlukom.
Traži se ukidanje carine na američku robu
Predsednica Kosova Vjosa Osmani tražila je od Vlade da obustavi carinu od 10 odsto za robu iz SAD.
Posle zahteva predsednice, vršilac dužnosti ministra finansija Kosova Hekuran Murati rekao je kasno u četvrtak da vladin kabinet razmatra carinu na uvoz iz SAD.
Isti zahtev kao i Osmani uputila je Američka privredna komora na Kosovu, koja je ocenila da je sada pravo vreme da Kosovo potpuno ukine carinu na američku robu.
"Ova mera bi pomogla Kosovu da se bolje pozicionira u budućim nastojanjima da se postigne formalni sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD", kaže lider ove komore Arian Zeka.
S druge strane, predsednik Privredne komore Kosova Ljuljzim Rafuna smatra da institucije treba da iskoriste sve diplomatske i ekonomske kanale da pregovaraju o suspenziji, makar i privremenoj, ovog nameta.
"Imali smo i ranije slične slučajeve. Na primer, za vreme administracije predsednika Trampa, carinska za Kanadu je suspendovana na dva meseca. Dakle, to je moguće", naglašava on.
Pored uvoza s Kosova, SAD su takođe uvele carinu od 10 odsto na uvoz iz Albanije. Carina od 37 odsto uvedena je za Srbiju, od 35 odsto za Bosnu i Hercegovinu i od 33 odsto za Severnu Makedoniju.
Za uvoz iz Evropske unije u SAD uvedena je carina od 20 odsto.
Kosovo, koje zavisi od uvoza iz EU, prema rečima predstavnika poslovne zajednice, može osetiti dvostruki uticaj ovih nameta, što stvara nove izazove za privredu zemlje.