Dostupni linkovi

Nestali ostaju najdublja rana Kosova, kaže predsednica Osmani


Fotografija: Flurim Hajdari, čiji su petorica braće i otac nestali nakon rata na Kosovu, nakon masakra kod Prizrena gleda fotografije nestalih, avgust 2024.
Fotografija: Flurim Hajdari, čiji su petorica braće i otac nestali nakon rata na Kosovu, nakon masakra kod Prizrena gleda fotografije nestalih, avgust 2024.

Predsednica Kosova Vjosa Osmani izjavila na Međunarodni dan nestalih 30. avgusta da je više od 1.600 ljudi nestalo u ratu na Kosovu 1998/99. godine, i to dalje predstavlja "najdublju ranu" zemlje.

Ona je na Fejsbuku (Facebook) navela da "Srbija ponavlja zločin" "negirajući istinu" i da neotvaranjem arhiva krši postignute dogovore.

"Istina se ne može sakriti iza propagande da je Srbija za mir i integraciju u EU. Istina je jedna i jedina: Srbija i 2024. godine još spava na masovnim grobnicama nevinih civila", napisala je Osmani na Fejsbuku, povodom Međunarodnog dana nestalih.

Kosovo i Srbija su se prošle godine, kroz Zajedničku deklaraciju o nestalim licima, obavezali da će obezbediti pun pristup pouzdanim informacijama i staviti na raspolaganje sva relevantna dokumenta za utvrđivanje sudbine nestalih lica.

Do sada su ove obaveze ostale samo na papiru.

Vlasti Srbije optužuju Kosovo da ne ispunjava dogovor.

Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) rekao je u 29. avgusta da je njegova Vlada posvećena postupanju s svakom informacijom koja doprinosi rešavanju slučajeva nestalih osoba.

On je tada najavio da su počele pripreme za iskopavanja na lokaciji Kožlje kod Novog Pazara u Srbiji, u potrazi za nestalim licima.

Tokom poslednjeg rata na Kosovu ubijeno je više od 13.000 civila, dok je više hiljada nestalo.

Tokom godina, hiljade tela pronađene su na različitim lokacijama, ali prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, 1.612 ljudi i dalje se vodi kao nestalo na Kosovu – većinom Albanaca.

XS
SM
MD
LG