Pretučena, silovana ili ubijena žena nema etničku pripadnost, jer je ona pretučena, silovana ili ubijena samo zato što je žena, zaključeno je na forumu "Zajedničke strategije za okončanje femicida", održanog 20. marta u Prištini sa ciljem podsticanja međuetničkog dijaloga i saradnje između svih zajednica na Kosovu, kako bi se unapredila društvena kohezija i rešavali ključni društveni problemi.
Ovom forumu su prisustvovale aktivistkinje za ženska prava uglavnom iz redova albanske i srpske zajednice, koje su ukazale na propuste institucija, te na brojne probleme sa kojima se suočavaju žene koje trpe nasilje.
Neke od ključnih preporuka koje su donete jesu da u opštinskim odborima za bezbednost bude obavezno prisustvo civilnog sektora ili aktivistkinja za ženska prava, veći budžet kancelarija za rodnu ravnopravnost, veće angažovanje centara za socijalni rad, edukacija policijskih službenika, obavezno objavljivanje sudskih presuda u slučajevima femicida ili nasilja u porodici.
Forumu "Zajedničke strategije za okončanje femicida" prisustvovali su i predstavnici Policije Kosova, Kancelarije Ombudsmana, dok se oni iz Ministarstva pravde i pravosuđa nisu odazvali.
Inače, forum je organizovan kao deo inicijative za ženska prava u okviru projekta "Barabar Connects’" koji podržava ambasada Švajcarske a sprovodi Centar za afirmativne socijalne akcije (CASA) kao partner organizacije Integra.
Tijana Grujić iz nevladine organizacije CASA je ocenila da se žene na Kosovu, bez obzira iz koje zajednice dolaze, isto tretiraju, na isti način im se krše prava i imaju iste probleme.
"Naši problemi su zajednički. Kada je već takva situacija, naša jedina šansa je da se udružimo i na ovaj način zagovaramo promene", rekla je ona.
Saradnja različitih etničkih zajednica ključna
Marigona Šabiu (Shabiu), izvršna direktorka Inicijative mladih za ljudska prava Kosovo (YIHR KS), istakla je važnost saradnje aktivista i aktivistkinja iz različitih etničkih zajednica kako bi se "zaštitili životi žena".
Napomenula je da je forum "Zajednička strategija za okončanje femicida" prva multietnička incijativa kada je reč o suzbijanju femicida ili nasilja nad ženama.
"Da vidimo kako možemo da ojačamo tu saradnju, pogotovo među Albankama i Srpkinjama koje žive na Kosovu. Žene iz manjinskih zajednica na Kosovu se suočavaju sa većim izazovima nego one iz većinske, tako da verujem da je veća etnička i rodna solidarnost više nego potrebna", ocenila je Šabiu.
Ona je izrazila žaljenje što se predstavnici pravosuđa i Ministarstva pravde nisu odazvali njihovom pozivu da se diskutuje o "malim kaznama" za nasilnike, što na kraju, prema njenoj oceni, rezultira femicidom.
"Mora da se ojača pravni okvir na Kosovu koji će doprineti bezbednosti žena", zaključila je.
Krivični zakonik Kosova predviđa novčane kazne i do tri godine zatvora za nasilje u porodici ali je Grupa za pravno-političke studije krajem 2023. utvrdila je da je vrlo mali broj optuženih osuđen na zatvorsku kaznu.
Femicid nije slučajnost
Milica Stojanović Kostić, direktorka nevladine organizacije Pravo na pravo iz Gračanice, ukazala je da se broj femicida na Kosovu povećava, te podsetila da su tokom 2024. ubijene tri žene.
Tokom aprila 2024. su u razmaku od par dana ubijene žene u Uroševcu i Peći, dok je avgusta ubijena je žena na teritoriji opštine Gračanica. Sve tri žene su ubili supruzi.
Od 2010. do kraja 2024. na Kosovu ubijeno je najmanje 58 žena. U većini slučajeva počinioci ubistava bili su muževi, zatim očevi i sinovi.
"Govorimo o izgubljenim životima, ne o statistici. To je ono što treba da znamo kada govorimo o femicidu, one su bile majke, sestre, ćerke i imale su živote. Ne smemo zaboraviti da ovi zločini nisu došli iznenada, oni su često kulminacija dugogodišnjeg nasilja, prijava koje nisu ozbiljno shvaćene i posledica institucija koje nisu delovale na vreme", podvukla je Stojanović Kostić.
Zbog toga su, napomenula je ona, aktivistkinje za prava žena odlučile da postave pitanje "Šta može da se uradi kako bi se sprečio femicid ili nasilje nad ženama?"
Nasilje nad ženama je društveni problem
Majljinda Ljuljaj (Majlinda Lulaj) iz Kancelarije Ombudsmana na Kosovu je navela da rodna neravnopravnost, uključujući nasilje nad ženama, ostavlja posledice na buduće generacije, te da je to "društveni problem" koji mora da se prevaziđe zajedničkim delovanjem.
"Rodna ravnopravnost nije nešto što tražimo od drugih, ona nam pripada, sa time se rađamo. Moramo imati u vidu stalno preporuke, nemojte trpeti, nemojte tolerisati, nemojte dozvoliti da postanete marginalizovana grupa ili ponižavane", podvukla je Ljuljaj.
Prema podacima policije Kosova, broj slučajeva nasilja u porodici u periodu od januara do septembra 2024. je porastao za oko četiri odsto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno prijavljeno je oko 1.900 slučajeva.
Takođe, tokom 2024. policiji Kosova je prijavljeno oko 100 seksualnih uznemiravanja, 72 silovanja i 73 seksualnih napada, tokom 2023. godine prijavljeno je 76 seksualnih uznemiravanja, 108 silovanja i 68 seksualnih napada.
Šta kaže policija?
Komandir policijske stanice u Gračanici, Bratislav Trajković, rekao je kako je policija dužna da odgovori na svaku prijavu ali da postoje slučajevi kada žene odbijaju da prijave nasilje.
Tada, kako je rekao, policija ne može puno da uradi, te da se u nekim slučajevima mora uključiti Centar za socijalni rad ili tužilaštvo.
"Policija bez prijave ne može da uradi ništa. Dešavalo se da komšija prijavi nasilje a kada odemo na licu mesta žrtva ne želi da prijavi slučaj", rekao je Trajković uz napomenu da tužilaštvo od njih uvek traži dokaze da bi pokrenulo slučaj.
Ipak, aktivistkinje su ocenile da policija mora da reaguje po službenoj dužnosti kada ima saznanja da neka žena trpi nasilje, te da je policajcima neophodna dodatna edukacija i posebni organi koji će se baviti tim slučajevima.
'Austrijski model' rešenje za stambeno zbrinjavanje žena
Aktivistkinja Nevenka Rikalo je napomenula da se rad opštinskih koordinacionih mehanizama ne smeju svoditi na formalne sastanke, te da je neophodno da se na njima razgovara o konkretnim slučajevima nasilja i daljim koracima.
"Nama je slaba rehabilitacija i reintegracija žrtava. Planovi bi morali da sadrže aktivnosti kako da se podrži jedna žena. Kada žena u sigurnoj kući sedi sedam meseci ona razmišlja šta ću posle", ukazala je ona.
Inače, Nevenka Rikalo iz Gračanice godinama pomaže ženama koje utočište nalaze u Sigurnoj kući u Novom Brdu.
"Ja se zalažem za austrijski model a to je kada nasilnici izlaze iz kuća, a žena ostaje u svom sigurnom prostoru, s tim što nakon prijave sud treba da donese odluku zabrane prilaska i da se to poštuje", smatra Rikalo.
Takođe, aktivistkinja Ljuljeta Aljiu (Luleta Aliu) je pomenula da se žene suočavaju sa ekonomskim nasiljem, odnosno da mnoge žene odustaju od prava na imovinu stečenu tokom braka.
"Žene same, na žalost, često kažu 'ne želim da uzmem ništa od njega', ali zašto? Nama je u glavi usađeno da nam ništa ne pripada. Moramo da budemo svesne da imamo pravo na imovinu koja se stekne u braku, to nam pripada", napomenula je ona.
Dodala je da se kod žena mora podići svest da ima prava na imovinu koju je stekla u braku, te da one imaju prava na tu imovinu zakonima na snazi.
Aljiu je ukazala da postoji i "institucionalno nasilje" jer su tužilaštva i sudovi "podložni korupciji, muškim poznanstvima, nepotizmu i diskriminaciji".
"Mi sami kao društvo imamo problem jer sami doprinosimo tome jer verujemo da su žrtve nasilja neobrazovane žene ili siromašne, a imamo žene koje imaju visok nivo obrazovanja i dobar posao a ne prijavljuju probleme koje imaju. Ako ste doktor nauka ili profesorka a prošli ste kroz težak period, ljudi vas ne uzimaju za ozbiljno", rekla je Aljiu.
Inače, Kosovo je septembra 2020. usvojilo Istanbulsku konvenciju, koju je izradio Savet Evrope kao instrument koji obavezuje države da se bore protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.