Firma 'Agrona' iz Živinica najveći je izvoznik krastavaca kornišona iz BiH na tržište zemalja Europske unije. Prošlogodišnji izvoz iznosio je oko 4.000 tona, dok se za ovu godinu planira izvesti oko 7.000 tona.
Živinice su tako preuzele primat u ovoj poljoprivrednoj proizvodnji u BiH, iako se sve veći broj ljudi odlučuje na proizvodnju kornišona jer je otkup sa još uvijek dosta visokom cijenom veoma siguran.
Ahmet Salkanović i njegova obitelj iz Svojata kod Živinica bave se proizvodnjom krastavaca kornišona visoke kvalitete. U samo godinu dana napravili su značajne rezultate u proizvodnji i ne kriju zadovoljstvo, posebice kada je zarada u pitanju:
„Kupio sam pet duluma zemljišta od tog što sam od krastavaca zaradio prošle godine. Evo, sad sam ga posadio na svom imanju. Na ovu parcelu od dva do tri duluma uloži se od tri do četiri hiljade, ali se dobije od 15.000 do 20.000 maraka. I svakom bih preporučio, ko nema posla, da se bavi ovom kulturom. Ovo je zlato što možeš zaraditi što u Njemačkoj ne možeš“ kaže Salkanović.
U poljoprivredni poduhvat Salkanović je uveo i svog devetnaestogodišnjeg sina, Almedina, koji je nakon završene srednje elektrotehničke škole mogao samo na Zavod za zapošljavanje. Bez obzira na stručnu spremu, Almedin u proizvodnji kornišona vidi svoju budućnost:
„Posla nemam. Evo, ovo sad sa ocem radim, kornišon. Dobra se para zaradi, kad nemaš zaposlenje. A kako koja generacija, sve je gore i gore. Samo se prijavljuju na biro, i ništa. Može se živjeti od poljoprivrede, ko hoće raditi. Ja ću pokušati što veće rezultate postići“, navodi Almedin.
Ahmet Salkanović optimistično govori o daljim planovima. Smatra da u BiH svi mogu uspjeti u koliko žele. Bosnu i Hercegovinu mnogi kritiziraju, a rijetko tko želi izaći iz tog začaranog kruga kritike i nešto promijeniti, komentira Salkanović.
„Sijemo mi i grah, i boraniju, i krompir. I jagodu sadimo. Svačim se bavimo – što donosi prihod. Na birou sam 25 godina, a posla nema. Pa da ne čekam da meni država da za koga da radim. Živim od svog truda, svog rada. Ja ne čekam kad će ona meni dati taj posao. Ja sadim, radim, da bih živio normalno u ovoj državi. Ova je država dobra, za one koji hoće raditi“, zaključuje Salkanović.
Od prošlogodišnje ukupne proizvodnje koja je iznosila oko 4.000 tona krastavaca kornišona, čak 2.500 tona dolazi s područja Živinica. Naime, Živinice, uz veoma plodno Sprečko polje, imaju sjajne uvjete za razvoj poljoprivrede. Jasmin Selimović, organizator proizvodnje i otkupa firme 'Agrona' kaže da je ove godine uvezano oko 460 kooperanata, što je 340 dunuma, zasađenih kornišonima.
"S ove opštine, mi smo bili broj jedan 2015. godine, 2.500 tona krastavaca otišlo je s opštine Živinice. U 2017. planiramo da idemo na tri do četiri hiljade tona krastavaca. To je rezultat koji iz godine u godinu raste. Toliko su ljudi zadovoljni, da postižemo sve bolje i bolje rezultate“, kaže Selimović.
I poduzeće 'Plant' iz Tuzle ima tradiciju bavljenja poljoprivredom više od deset godina. Njihova parcela u mjestu Toplice, u Živinicama, namijenjena je uglavnom proizvodnji krastavaca kornišona i soje. Pored toga, zadali su sebi još jedan cilj,a to je upošljavanje lokalnog stanovništva, koje potiču na edukativan način da sami postanu poljoprivrednici.
Adnan Hodžić, direktor 'Planta' kaže: „Na našoj parceli imamo otprilike dva hektara te proizvodnje. Na ovoj parceli napravili smo jedno ogledno polje, od jednog hektara, i zaposlili deset ljudi. To je naš pokušaj da ovu proizvodnju napravimo isplativom i za pravne subjekte, da odgovorimo na pitanje koliko je potrebno radne snage, koliko se ista može platiti da bi proizvodnja bila ekonomski isplativa. Mi ovdje očekujemo nekih 70-80 tona krastavaca, sa jednog hektara, znači, 140-150 tona ukupno.“
Bosna i Hercegovina inače važi za zemlju izuzetnih poljoprivrednih potencijala. Ipak,sva proizvodnja ne bi imala smisla bez unaprijed definiranog tržišta, posebice u Evropskoj uniji. Zahvaljujući USAID-ovom projektu 'Partnerstvo za agrobiznis' i nekoliko domaćih i međunarodnih kompanija, kornišoni iz BiH svojom visokom kvalitetom postali su pravi hit na međunarodnom tržištu uz povećanu potražnju.
Arijana Katana iz USAID kaže kako je projekat već drugu sezonu okupio preko 2.200 poljoprivrednika iz cijele Bosne i Hercegovine, a koji uzgajaju kornišone. "Kasnije se ti kornišoni izvoze preko kapaciteta Adriatic Grupe uglavnom na tržište Evropske unije. Preko 80 posto se plasira na teritorije Evropske unije. Ove sezone očekujemo da se proizvede oko 7.000 tona“, kaže Katana.
Potrebe za izvozom su ogromne i kontinuirano rastu, objašnjava Adnan Hodžić.
„Odavde pokušavamo prenijeti jasnu poruku da i drugi mogu imati hektar. Ne moraju svi imati dunum. Kako da to organizuju, ako imaju malobrojne porodice – moguće je, ali generalno, ljudi hoće da rade za platu. Malo ljudi u Bosni i Hercegovini ima poduzetničkog duha. To su možda i naslijeđa nekih prošlih vremena, gdje je jedini način da se dođe do finansijskih sredstava bilo da se ide raditi za platu. U posljednjih nekoliko godina stvar se drastično mijenja, dolaze nove generacije, svjedoci ste i sami – ljudi sve više rade, i krastavce, i jagodu, i malinu. Ekspanzija je u svim tim proizvodnjama“, kaže Hodžić.
Poljoprivreda je tako postala prilika za sve ljude da sami postanu mali poduzetnici i daleko od politike sami se okrenu Europskoj uniji.
Facebook Forum