Evropska unija (EU) osigurala je dodatnu podršku u iznosu od 45,2 miliona eura bespovratnih sredstva za izgradnju Koridora Vc, koji predstavlja ključni projekat transportne infrastrukture u Bosni i Hercegovini (BiH), saopćila je Delegacija EU u BiH.
Time je ukupni iznos odobrenih bespovratnih sredstava od EU za izgradnju Koridora Vc dosegao iznos veći od pola milijarde eura.
Panevropski koridor
Sredstvima koja su potpisana u srijedu, 27. aprila financirat će se građevinski radovi na dvije dionice autoputa Poprikuše-Nemila (kod Zenice u srednjoj Bosni) u iznosu od 36 miliona eura i tunel Ivan (40-ak kilometara južno od Sarajeva prema Hercegovini) u iznosu od 9,2 miliona eura.
Koridor Vc je panevropski transportni projekat. Dionica kroz BiH duga je 325 kilometara. Prolazit će kroz ovu zemlju od sjevera prema jugu, povezujući na kraju jadransku luku Ploče u Hrvatskoj sa glavnim gradom Mađarske, Budimpeštom.
Autoput, koji će BiH približiti EU, sufinanciran je iz grant sredstava EU i kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB).
“Koridor Vc jedan je od vodećih projekata u Ekonomskom i investicijskom planu za Zapadni Balkan (WBIF) koji je osmišljen da potakne dugoročni ekonomski oporavak, održivi rast i radna mjesta te ekonomsku integraciju u regiji. BiH treba dodatno ubrzati radove na Koridoru Vc. U tu svrhu EU dodjeljuje više od pola milijarde eura kroz WBIF kako bi olakšala njegov završetak”, rekao je Johann Sattler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH.
"Današnjim potpisivanjem ova dva ugovora osigurano je oko 45 milijuna eura bespovratnih sredstava što ima nemjerljiv značaj u ukupnim investicijama u BiH. Za oba projekta bespovratna sredstva je osigurao EU, a EBRD će upravljati grantovima. Uime BiH zahvaljujem se veleposlaniku Sattleru na ovoj velikoj i važnoj financijskoj potpori EU", kazao je Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH.
Šefica EBRD-a za BiH Manuela Naessl rekla je da je “zadovoljstvo što zajedno sa našim evropskim partnerima nastavljamo podržavati BiH da izgradi modernu transportnu infrastrukturu, koja će je bliže povezati sa ljudima i trgovinskim partnerima u EU.”
Sredstva granta osigurana su kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF) koji podržava EU, a koji ima za cilj poboljšanje povezanosti regije izgradnjom novih transportnih veza i nadogradnjom zastarjele transportne i ekološke infrastrukture.
Razvoj Koridora Vc je strateški prioritet za BiH i očekuje se da će doprinijeti bržem ekonomskom i društvenom razvoju. Kamen temeljac za koridor Vc položen je 2000. godine. Do danas je izgrađeno nešto više od stotinu kilometara.
Gradnja cjelokupnog koridora procijenjena je na oko četiri milijarde eura. Autoput kao dio paneuropskog Koridora Vc definiran je 1997. godine na Konferenciji ministara saobraćaja europskih zemalja u Helsinkiju.
BiH je sa Srbijom i Turskom planirala i izgradnju "prstenastog" autoputa od Sarajeva do Beograda, odnosno dva autoputa od kojih bi jedan išao iz Sarajeva prema Beogradu preko istočne, a drugi preko sjevera Bosne i Hercegovine.
Evropska unija je najveći pojedinačni donator sredstava i financijske pomoći u Bosni i Hercegovini (BiH).
BiH potencijalni kandidat za članstvo
Od 1996. godine i završetka oružanih sukoba, EU je uložila više od 3,5 milijardi eura u poslijeratnu obnovu i različite projekte - od razminiranja preko reforme javne uprave, jačanje vladavine prava, održive privrede i poljoprivrede do prekogranične saradnje i ulaganja u druge ključne oblasti u BiH, prema okvirnim podacima Delegacije Evropske komisije u BiH.
BiH je potencijalna zemlja kandidatkinja za članstvo u EU.
Zvanično su prvi koraci prema punopravnom članstvu napravljeni u julu 2008. s potpisivanjem Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH (SSP).
U decembru 2010. BiH je ušla u bezvizni režim s EU.
SSP je stupio na snagu u junu 2015., a već iduće godine BiH je podnijela zahtjev (aplikaciju) za članstvo u EU.
Tokom 2019. Evropska komisija dala je svoje mišljenje (avis) o zahtjevu BiH i krajem te godine dala 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti prije nego dobije status zemlje kandidatkinje.
Sjedinjene Američke Države i Japan su, pored Evropske unije, najveći i najznačajniji razvojni partneri Bosne i Hercegovine. Ove dvije države su od kraja rata 1995. do danas osigurale ukupno oko 2,7 milijardi eura za humanitarnu pomoć, obnovu porušene zemlje te ekonomski razvoj i obrazovanje u BiH.
