Kao da je skoro cijela šuma na Vodnu izgorjela - takva je šteta na planini Goten, kaže Zvonko Angelov, tehnički rukovodilac u "Plačkovici". To je ogranak Javnog preduzeća "Nacionalne šume" u Radovišu, u čijoj je blizini izbio ovaj požar - najveći u ljeto 2025. godine.
Krajem jula i početkom avgusta, desetak dana buktio je požar na Gotenu, na granici između općina Vasilevo, Berovo i Radoviš. Na terenu je bilo raspoređeno više od 120 vatrogasaca i specijalnih vojnih jedinica, dva helikoptera Ministarstva unutrašnjih poslova i češki Black Hawk.
U kritičnim danima, formirana je živa odbrana volontera i lokalnog stanovništva kako bi zaštitila sela i imovinu.
"Za nas je to bio najveći požar u 37 godina koliko radim u šumarstvu", rekao je Angelov za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Na Gotenu je izgorjelo ukupno 1.948 hektara. Prema podacima koje je podijelio Angelov, potpuno je izgorjelo 350 kvadratnih metara šume. Procijenjena šteta iznosi 13 miliona i 760.000 denara (oko 224.000 eura) - ali se očekuje da će biti i veća.
Pored Gotena, ovog ljeta su izbile stotine požara u gotovo svim dijelovima zemlje.
U periodu od 1. maja do 30. septembra, izgorjela je površina od 17.107 hektara, prema odgovoru koji je RSE dobio na upit od Nacionalnih šuma.
Poređenja radi, to je površina veličine četiri Dojranska jezera.
Od toga, 15.180 hektara su šume. U ukupno 135 šumskih požara izgorjelo je ukupno 279.364 kubnih metara drveta.
Procijenjena šteta je 3.056.047.167 denara, prema odgovoru Nacionalnih šuma za RSE. Drugačije rečeno, u pet mjeseci od maja do septembra izgorjela je šuma vrijedna 50 miliona eura.
Prošla, 2024. godina je bila najkatastrofalnija po pitanju pričinjene štete u periodu 2020-2025 jer je prošle godine izgorjela najveća površina i najviše drveta, prema procjenama Nacionalnih šuma.
Tri 'zračna traktora' i pet pilota za sljedeće ljeto
Kako Sjeverna Makedonija može bolje da se nosi sa požarima? Stojanče Angelov, direktor Uprave za zaštitu i spašavanje (DZS), kaže da se ulažu sredstva u ljude i opremu, što zemlji daje bolju početnu poziciju prije sljedeće sezone požara.
"Prošlog ljeta, vlada nam je stavila na raspolaganje pet prilagođenih vozila 'Hermelin' koji su nosili tenkove od šest do osam tona. Imali smo 15 prilagođenih borbenih transportnih vozila kojima su uklonjeni mitraljezi, a na njihovo mjesto su ugrađeni rezervoari za vodu i snažni topovi dometa oko 100 metara, što nam je mnogo pomoglo. Imali smo na raspolaganju i 18 vozila 'Pincgauer', a sada ih ima 23, na koje smo montirali tenkove od 1,5 tona. I oni su mnogo pomogli jer se mogu kretati po najtežem terenu", kaže Angelov za RSE.
Navodi još kako su udvostručili plate u odjeljenju za avijaciju Uprave za zaštitu i spašavanje, "što je motivisalo sadašnje osoblje, ali i izazvalo interesovanje kod drugih pilota".
Očekuje da će na početku naredne sezone požara imati na raspolaganju tri operativna aviona za gašenje požara "Air Tractors" i pet pilota.
"Ove godine iskustvo je na višem nivou. Imaćemo spremne avione, spremne pilote. Takođe očekujem da će Ministarstvo unutrašnjih poslova imati barem još jedan funkcionalan helikopter. To je onaj veliki helikopter sa kašikom od tri tone koji ove sezone nije bio u funkciji zbog ozbiljnog kvara koji se nije mogao popraviti", navodi Angelov o pripremama za naredno ljeto.
Kako kaže, pokušava se staviti u funkciju ono što se ima na raspolaganju i ono što se može prenamijeniti.
"Za naredni period se strateški razmatra nabavka novih 'Er traktora', ali je to još uvijek spor proces jer čak i ako bismo ih sada platili, proći će nekoliko godina prije nego što budu isporučeni zbog ogromne potražnje za njima, kao i za ukupnom vatrogasnom opremom", kaže Angelov.
Prošlog ljeta najavljena je reforma kojom bi se Uprava za zaštitu i spašavanje i Centar za upravljanje krizama spojili u jednu instituciju, kako bi se uspostavio moderan i funkcionalan, integrirani sistem za upravljanje krizama i zaštitu i spašavanje.
Ovo bi trebala biti nova institucija u okviru koje bi se formirala posebna jedinica za zaštitu i spašavanje s ulogom gašenja požara ljeti, ali bi se mogla koristiti i u terenskim pretragama, traganjima i raznim spasilačkim misijama.
Proces vodi potpredsjednik Vlade Ljupčo Dimovski. Reforma do sada nije provedena.
Bolja oprema za radnike Nacionalnih šuma
Od otprilike 1.600 zaposlenih u Nacionalnim šumama, samo oko stotinu je moglo biti direktno uključeno u gašenje požara. I nedostajala im je osnovna oprema, kaže Kire Mihailov, zamjenik direktora Nacionalnih šuma.
"Naši zaposleni su koristili opremu koja je kupljena prije otprilike deset godina. Nisu imali osnovne uslove, nisu imali odjeću koja bi ih u početku zaštitila od požara. Ove godine smo već kupili vatrootporna odijela, sa kacigama, i oni će biti prikladno odjeveni prilikom gašenja požara", kaže Mihailov za RSE.
Preduzimaju se i druge preventivne mjere, kao što je čišćenje šumskih puteva. U ovo su uključene i općine i preduzeća sa mehanizacijom. Mjera će se nastaviti provoditi.
"Čiste se putne arterije koje povezuju općine. Ide se iz jedne općine u drugu kroz planine i vrlo je važno da taj put bude čist kako bi pomoć iz susjednih općina vrlo brzo stigla do osobe na mjestu gdje može doći do požara", objašnjava Mihailov.
Sedam požara poharalo makedonsku obalu Prespanskog jezera
Privedeno 60 osoba, podneseno 36 krivičnih prijava
Od 1. aprila do 29. septembra 2025. godine, ukupno je registrovano 2.080 požara na otvorenim prostorima, privedeno je 60 osoba i podneseno je 36 krivičnih prijava, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MVI).
Vlada sumnja da je dobar dio požara koji su ovog ljeta bjesnili na otvorenim prostorima bio podmetnuti ili uzrokovan nepažnjom.
"Svaki dan imamo 30 ili više požara. Za većinu njih postoje osnovane sumnje da su podmetnuti ili uzrokovani nepažnjom", rekao je premijer Hristijan Mickoski krajem jula.
Ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski nekoliko je puta rekao istu stvar, aludirajući na organizirane akcije.
"Možda je ovo drugačiji scenarij od scenarija slučajnosti. Vrlo je simptomatično kako se jedan požar neutralizira, drugi nastane, a dok se drugi neutralizira, nastane treći požar", rekao je Toškovski na vrhuncu požara.
Zbog visokih temperatura i velikog broja šumskih požara, vlasti su 1. jula 2025. uvele višemjesečnu zabranu kretanja u šumama.
Do 29. septembra zatečeno je 27 osoba koje su se kretale u šumama bez dozvole. Kazne su novčane, do dvije hiljade eura.
Mihailov smatra da bi kaznenu politiku trebalo promijeniti i pooštriti kazne za paljenje požara jer šteta nije samo ekonomska - stradaju i biodiverzitet, tlo i divlje životinje.
Toplotni talas zahvatio Evropu
Rekordni požari i u Evropi
Početkom oktobra, služba EU za klimatske promjene, Copernicus, izbrojala je više od milion hektara izgorjelo u EU, od čega je 35 posto šuma, sa preko 2.100 prijavljenih požara.
Ovo obara sve prethodne rekorde, sa tri puta većom količinom izgorjelog zemljišta u poređenju sa evropskim prosjekom za period 2006-2024.
Izgorjela površina je otprilike trećina površine Belgije.
Izvan najteže pogođenih zemalja Španije (322 požara) i Portugala (184 požara), šumski požari su bjesnili u Francuskoj (249 požara), Bugarskoj (92 požara) i Grčkoj (65 požara).
Italija je bila na vrhu liste EU sa 589 požara.
Mehanizam civilne zaštite EU aktiviran je 2001. godine kako bi se poboljšala saradnja između država članica i deset vanjskih zemalja, uključujući zemlje Zapadnog Balkana.
Mehanizam omogućava koordiniran i brz odgovor u slučajevima katastrofa, pri čemu Evropska komisija pokriva dio troškova transporta i raspoređivanja resursa za gašenje požara.
Sjeverna Makedonija, kao učesnica u njemu, traži pomoć od drugih zemalja, prvenstveno u vidu aviona, za gašenje požara širom zemlje.
Zemlja je i ovog ljeta tražila pomoć u rješavanju požara putem ovog Mehanizma.