Novinar koji je postao političar Nurlanbek Turgunbekovič Šakijev poznato je ime u Kirgistanu više od dve decenije.
Predsednik parlamenta nedavno je objavio da je zakonski promenio prezime u Turgunbek uuli, odustajući od rusifikovanog prezimena i patronima.
"Nisam došao do ove odluke preko noći. To je bio moj dugogodišnji san", napisao je Turgunbek uuli u postu na Fejsbuku (Facebook) u kojem je istakao značaj nacionalnog identiteta, jezika, vere i tradicije.
Parlament Kirgistana usvojio je 6. februara predlog zakona kojim se promovišu tradicionalna kirgistanska prezimena i "proširuje izbor prezimena u skladu sa kirgiškim običajima i kulturnim obeležjima".
Oblikovanje prezimena u skladu s nacionalnom tradicijom postao je popularan trend u Kirgistanu i drugim zemljama centralne Azije posle raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Entuzijazam je utihnuo, međutim, pošto je široko rasprostranjeno siromaštvo u regionu primoralo milione stanovnika centralne Azije da migriraju u Rusiju u potrazi za poslom. Nekoliko radnika migranata koji su govorili za RSE reklo je da je onda lakše usvojiti rusifikovana prezimena.
Trend se, međutim, ponovo vraća, što neki stručnjaci povezuju s promenom raspoloženja posle ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kojoj se mnogi u tom regionu protive.
Šta se promenilo?
Početkom 2000-ih, desetine hiljada Kirgiza su promenile svoja prezimena, uklanjajući ruske sufikse -ov/-ev za muškarce i -ova/eva za žene, u prilog kirgiskih završetaka -uuli i -kizi.
Novi kirgiski predlog zakona nudi više verzija patronima i prezimena u skladu s nacionalnim običajima, kao što su jedinstveno završetak za oba pola -tegi, ili sufiksi -din i -den za muška i ženska prezimena.
Predlog zakona takođe kaže da građani Kirgistana mogu slobodno da biraju rusifikovana prezimena, ako žele. Pripadnici različitih etničkih grupa mogu slobodno da oblikuju svoja imena u skladu sa svojim nacionalnim tradicijama.
'Čist tadžički'
Tadžikistan je jedina zemlja u centralnoj Aziji koja je zvanično zabranila prezimena u ruskom stilu, uradivši to 2016. godine.
Vlasti u Dušanbeu su takođe naredile svojim građanima da svojoj deci daju "čista" tadžička imena, a vlada je čak izdala i katalog preporučenih imena za bebe. Ovaj potez je naširoko viđen kao pokušaj borbe protiv rasta popularnosti arapskih i islamskih imena.
Tadžikistanski predsednik Emomali Rahmon promenio je rusifikovano prezime 2007. godine i jedini je šef države u centralnoj Aziji koji je to učinio.
Uzbekistan i Kazahstan usvojili su nove zakone sredinom 1990-ih, dozvoljavajući svojim građanima da oblikuju svoja imena prema nacionalnoj tradiciji.
Većina Uzbeka je zadržala svoja rusifikovana prezimena, dok su u Kazahstanu tradicionalna prezimena dobila na popularnosti, posebno među kulturnom elitom i mlađim generacijama.
Čvrsto kontrolisani Turkmenistan je zasad uglavnom zadržao rusifikovana prezimena.
U centralnoj Aziji su takođe obnovljena nastojanja da se promene imena gradova, sela, ulica i škola iz sovjetskog doba.
Kazahstan je usvojio "mapu puta" za 2022-25. za zamenu, kako vlasti navode, "ideološki zastarelih" geografskih toponima.
Takve kampanje nisu naišle na dobar prijem u Moskvi koja i dalje ima značajan uticaj na region.
U novembru 2022. ruski poslanici su žestoko osudili inicijativu u Kirgistanu za preimenovanje četiri okruga Biškeka koji su zadržali imena iz komunističkog doba: Lenjin, Sverdlov (nazvan po sovjetskom političaru), Birinči Maj (1. maj) i Oktobar (po Oktobarskoj revoluciji).
Ruski političari i mediji opisali su to kao "poziv na derusifikovanje Biškeka" i sugerisali da proces treba zaustaviti "u njegovoj početnoj fazi".
Pomešana osećanja
Ališer Ilhomov, ekspert analitičke firme Central Asia Due Diligence iz Londona, kaže da je novi talas "povratka originalnim imenima u centralnoj Aziji poslednjih godina podstaknut invazijom Rusije na Ukrajinu".
"Ovaj pokret… je simbol naše duboke želje da obnovimo naš nacionalni identitet, koji je bio pod pritiskom dugi niz godina", rekla je kazahstanska novinarka Gaziza Uzak, koja je iz svog prezimena uklonila ruski sufiks -ova.
Ipak, nisu svi voljni da urade isto.
"Moje ime je Parvona. Ali u skladu s propisima Tadžikistana, u mom pasošu se piše sa sufiksom -i, čime je to Parvonai", rekla je za RSE tadžikistanska studentkinja u ruskom gradu Kazanju.
"U Rusiji me moji profesori zovu Parvonai i moram svima da objašnjavam da sam Parvona. Promeniću ime da bih sebi olakšala život u Rusiji", rekla je ona.
Prema zvaničnim podacima, 323 državljana Kirgistana su promenila rusifikovana prezimena u prilog nacionalnih prezimena 2024. U istom periodu, broj onih koji su promenili svoja tradicionalna kirgistanska prezimena u ruska prezimena premašio je 3.000, pokazuju podaci kirgistanske vlade.
Saradnja na tekstu: Kirgistanski i Kazahstanski servis RSE