Prema riječima zapadnih obavještajaca, Kina predstavlja sve veću prijetnju globalnoj sigurnosti. Opisuje se kao sila koja teži nadmoći i svoju ekonomsku nadmoć pokušava iskoristiti za postizanje političkih ciljeva.
Ova komunistička država je u posljednjem desetljeću značajno proširila svoj uticaj na Balkanu, uspostavivši jače veze s nekoliko vlada i fokusirajući se na specifične sektore, poput infrastrukture ili energetike, za saradnju. U zemljama poput Srbije vidi se kineski angažman, čak i u kulturi, medijima i obrazovanju.
Kosovo je iznimka od ovog modela, kažu vlasti. Iako iz Kine godišnje uvozi robe u vrijednosti stotine miliona eura, ta zemlja nije dopustila nikakva veća kineska ulaganja ili drugi uticaj.
Kina ne priznaje nezavisnost Kosova, ali poštuje, kako kaže, teritorijalni integritet Srbije, koja prema Ustavu Kosovo i dalje tretira kao dio svoje teritorije.
Posljedično, dvije zemlje nemaju čak ni diplomatske odnose, ali Kina već godinama ima Kancelariju za vezu na Kosovu, koja djeluje pri Ambasadi Kine u Beogradu.
Radio Slobodna Evropa (RSE) kontaktirao je obje ove institucije kako bi se raspitao o njihovim aktivnostima, ali nije dobio odgovor.
- Sve što trebate znati o uticaju Pekinga: Kina na Balkanu
Ekipa RSE bila je i 7. maja u poslovnoj zgradi u naselju Arberia (Arbëria) u Prištini, ali tamošnje osiguranje je reklo da unutra nema osoblja i da tamo nema nikoga već "desetak dana".
Na web stranici Ministarstva vanjskih poslova i dijaspore Kosova, gdje su navedene ambasade i strane misije na Kosovu, pojavljuje se i Kancelarija za vezu Kine. Postoje neki javni kontakti, ali web stranica kancelarije kojoj bi se mogli informisati o njenim aktivnostima nije u funkciji.
Na upit RSE prati li rad Kineske kancelarije na Kosovu, ima li s njom kontakta i prima li od nje izvještaje, Vlada Kosova u zajedničkom odgovoru s Ministarstvom vanjskih poslova nije dala mnogo detalja.
"Naravno, svjesni smo prisutnosti svih misija koje djeluju na Kosovu i njihovih aktivnosti u zemlji. Što se tiče Kancelarije Kine na Kosovu, mi kao Vlada s njom nemamo nikakvu komunikaciju s obzirom na odnose dvije zemlje", stoji u odgovoru.
RSE je pitao i Misiju Ujedinjenih naroda na Kosovu, UNMIK, kakve kontakte ima s Kancelarijom Kine na Kosovu i pomaže li u komunikaciji između nje i kosovskih institucija, ali nije dobio odgovor.
Na web stranici UNMIK-a piše da je 16. februara ove godine šefica ove misije Kerolajn Zijade (Caroline Ziadeh) primila šefa Kancelarije Narodne Republike Kine u Prištini Čenga Lija (Cheng Lei). Između ostalog, navodi se da je Zijade istakla "UNMIK-ove inicijative za izgradnju povjerenja", ali se ne precizira više.
Iz istraživanja RSE na internetu proizlazi da je prošlog mjeseca Čenga primio i gradonačelnik Opštine Priština Preparim Rama (Përparim Rama). Rama je na platformi LinkedIn napisao da su on i Čeng razgovarali o "brojnim mogućnostima saradnje" na planu ekonomije, umjetnosti i kulture.
"Informisan sam da je Vlada Kine do sada izdala vize za više od 1.000 poslovnih predstavnika s Kosova", rekao je između ostalog Rama.
Čeng se u aprilu takođe sastao s gradonačelnikom Uroševca Agimom Aljiuom (Agim Aliu), koji je u objavi na Facebooku napisao da se na sastanku, između ostalog, razgovaralo o mogućnostima saradnje u raznim oblastima, a posebno u olakšavanju poslovanja.
Izvan politike, Čenga je primio predsjednik Olimpijskog odbora Kosova Ismet Krasnići (Ismet Krasniqi), koji je rekao kako je Čenga zamolio da preko Kancelarije Kine olimpijski odbori dvije zemlje uspostave saradnju na području sporta - na šta je kineski diplomata pristao.
Mimoza Ahmetaj, koja je bila ambasador Kosova u nekoliko zemalja, kaže za program Expose Radija Slobodna Evropa da Kosovo treba imati koristi od prisutnosti svake strane diplomatske misije u zemlji, uključujući i kinesku. Partnerstvo izgrađeno s njima, kaže ona, poslužilo bi, dakle, u realizaciji vlastitih ciljeva Kosova.
"Saradnja država je u više dimenzija – političkoj, diplomatskoj, sigurnosnoj, kulturnoj, trgovačkoj, ekonomskoj.. Dakle, to je širok spektar saradnje. Inače, mi smo zainteresovani za faktoring Kosova i mora se naći forma... Ne bih voljela da Kosovo gradi zidove među državama, već naprotiv, mostove saradnje", kaže Ahmetaj.
Anketa koju je prošli mjesec objavio Međunarodni republikanski institut sa sjedištem u SAD-u, otkrila je da 69 posto građana Kosova ne vjeruje da se interesi njihove zemlje unapređuju održavanjem jakih odnosa s Kinom.
Ramdan Iljazi (Ramadan Ilazi) iz Kosovskog centra za sigurnosne studije kaže za Expose da je takva percepcija stvorena zbog nedostatka formalnih političkih odnosa dvije zemlje. Kaže da bi kosovske institucije trebale biti vrlo oprezne oko uloge koju Kancelarija za vezu Kine može imati.
"U nedostatku smislenih kontakata sa centralnom vladom, Kina pokušava ući u druge nivoe vlasti. To je potencijalno uznemirujuće i kosovske institucije trebale bi dati bolje upute o tome kako postupati sa zahtjevima kineske vlade za sastanke", kaže Iljazi.
Iljazi dodaje da vrlo snažna podrška Kine Srbiji takođe šteti Kosovu.
Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) je prošle sedmice bio u službenoj posjeti Beogradu, gdje je ponovio da Peking podržava stav Srbije po pitanju Kosova. Sii je takođe rekao da je Srbija glavni partner Kine u centralnoj i istočnoj Evropi.
Prema Iljaziju, jačanje ovog saveza predstavlja veliku prepreku punom međunarodnom priznanju Kosova, budući da je Kina stalna članica, s pravom veta, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda - organizacije u koju Kosovo želi ući.
Iljazi kaže da Kosovo treba biti "potencijalno otvoreno za nivo diplomatskih odnosa s Kinom", ali da "to treba biti učinjeno u punoj koordinaciji sa SAD-om".
Za otvoreniju politiku zalaže se i bivša diplomatkinja Ahmetaj.
"Od posebne je važnosti izgraditi odnose s tim misijama. Moramo pronaći način saradnje sa svakim od njih i kako izvući korist iz njihove prisutnosti. Ni u jednom trenutku ih ne bismo smjeli posmatrati kao neželjene. Kosovo je u procesu izgradnje države, u procesu konsolidacije države i njihovo prisustvo treba služiti Kosovu u tom duhu", kaže ona.
Da bi posjetili Kosovo, građani Kine moraju imati vizu, osim onih koji imaju diplomatske pasoše. Vize se mogu dobiti u ambasadi Kosova u Albaniji ili Turskoj.
Takođe, državljani Kosova moraju imati vize za odlazak u Kinu - dokumente predaju Kancelariji za vezu u Prištini, dok ih pregledavaju u kineskoj ambasadi u Beogradu.
Kosovo i Kina nemaju formalni sporazum o saradnji. Na Kosovu nema medija u kineskom vlasništvu niti sa prokineskim sadržajem. Kosovo takođe nema kredite od kineskih banaka.
Ono što je evidentno su trgovinske razmjene. Prema podacima Carine Kosova za RSE proizlazi da je Kosovo 2023. godine uvezlo robu iz Kine u vrijednosti od 650 miliona eura. Brojka se gotovo udvostručila u odnosu na 2019., kada je ta vrijednost iznosila 340 milijuna eura. Vrijednost kosovskog izvoza u Kinu prošle je godine, pak, iznosila 442.000 eura.
Kosovska carina takođe je potvrdila da je u prošlogodišnjem uvozu iz Kine bilo i 57.444 uređaja za snimanje. RSE je otkrio da su mnoge kamere iz Kine, kompanija Dahua i Hikvision, postavljene na trgovima u Prištini, kao i u zgradama državnih institucija, uključujući Državno tužilaštvo, Ministarstvo trgovine i Ministarstvo zdravlja.
Problem je zabrinjavajući ako se uzme u obzir da su kompanije Dahua i Hikvision, u djelimičnom vlasništvu kineske države, na crnoj listi SAD-a, Britanije i Australije.
Neke zapadne države poput ovih doživljavaju Kinu kao zlonamjernog aktera, koji se u nekim slučajevima uključio u kampanje dezinformisanja koje zapadnu zajednicu prikazuju kao promašenu i neefikasnu.
Čak je i premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin Kurti) u nekoliko navrata opisao Kinu kao "neprijatelja".
Facebook Forum