U najraširenijem napadu od početka rata, Rusija je 10. oktobra granatirala ukrajinske gradove pri čemu je najmanje 11 osoba poginulo.
Granate su pogodile prometne raskrsnice, parkove i turistička mjesta u centru glavnog grada Kijeva.
Eksplozije su zabilježene i u Lavovu, Ternopilu i Žitomiru u zapadnoj Ukrajini, Dnjepru i Kremenčuku u sredini zemlje, Zaporožju na jugu i Harkivu na istoku. Veliki broj je ozlijeđen, a dijelovi zemlje ostali su bez struje.
Hiljade stanovnika pobjeglo je u skloništa dok su sirene za zračnu uzbunu odzvanjale cijeli dan.
Američki predsjednik Joe Biden osudio je ruske raketne napade rekavši da su ciljali civile i nisu služili nikakvoj vojnoj svrsi, te je obećao da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici nastaviti nametati troškove Moskvi.
"Sjedinjene Države oštro osuđuju današnje raketne napade Rusije širom Ukrajine, uključujući Kijev. Ovi napadi ubili su i ozlijedili civile i uništili ciljeve bez vojne svrhe", rekao je Biden u izjavi.
"Oni još jednom pokazuju potpunu brutalnost nezakonitog Putinovog rata protiv ukrajinskog naroda", rekao je Biden u izjavi.
Ranije tokom dana ruski predsjednik Vladimir Putin je predsjedavao sastankom svog Savjeta bezbjednosti, što je neuobičajena pojava, jer se ovi sastanci obično održavaju petkom.
U izjavi koju su prenijeli državni informativni kanali, on je optužio Ukrajinu da je bombardovala gasovod Turski tok koji ide od Rusije do Turske kroz Crno more.
Putin je takođe rekao da je Ukrajina napala nuklearnu elektranu Kursk u zapadnoj Rusiji, vraćajući se na optužbe iz prošlog avgusta, kada je ruska bezbednosna služba FSB saopštila da su ukrajinski saboteri digli u vazduh stubove električne energije u regionu Kursk, oko 100 kilometara od ukrajinske sjeveroistočne granice.
Tada je FSB saopštio da su napadi uticali na "tehnološki proces funkcionisanja" nuklearne elektrane Kursk.
Putin je u svojoj izjavi takođe rekao da Ukrajina stoji iza napada na elektranu u Zaporožju, za koje je rekao da predstavljaju "atomski terorizam". Ukrajina i Rusija su često razmjenjivale optužbe za granatiranje objekta.
Putin je dodao da "ako se pokušaji izvođenja terorističkih napada na teritoriji Ruske Federacije nastave, odgovor će biti oštar i proporcionalan nivou prijetnji".
U ponedjeljak se oglasio i bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev i signalizirao je da bi pojačanje napada moglo biti početak dalje eskalacije u ratu s ruske strane.
"Ukrajina bi bila stalna, direktna i jasna prijetnja Rusiji", poručio je. "Cilj naših budućih akcija mora biti potpuna demontaža političkog režima u Ukrajini."
Koji su gradovi napadnuti?
"Jedanaest važnih infrastrukturnih objekata" u osam različitih ukrajinskih regija plus glavni grad Kijev pogođeni su u jutrošnjem granatiranju, saopštio je premijer Ukrajine Denys Shmyhal.
Portparol ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva Jurij Ihnat rekao je da je Rusija lansirala 83 projektila, od kojih su više od 43 oborena od strane protivvazdušne odbrane.
U napadu na Kijev šest automobila se zapalilo, a više od 15 vozila je oštećeno, naveo je pomoćnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova, Rostislav Smirnov.
Istakao je da se 30 radnika hitne pomoći i šest jedinica za hitno reagovanje odazvalo nesreći u kijevskom okrugu Ševčenkovski.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kazao je da su projektili pogodili "kritičnu infrastrukturu" u gradu. "Glavni grad je na udaru ruskih terorista", istakao je Kličko u objavi na Telegramu.
Eksplozije su zabilježene i u drugim ukrajinskim gradovima, Dnjepru, Lvivu i Ternopolju.
Regionalni guverner Lviva potvrdio je na Telegramu da je jutros pogođen grad u blizini granice sa Poljskom.
U napadu na Harkiv pogođena je lokacija energetske infrastrukture, pri čemu je došlo do prekida u snabdijevanju električnom energijom i vodom u nekim dijelovima grada, rekao je gradonačelnik Harkiva, Ihor Terehov.
Iznad Harkiva su viđena tri leta projektila, a "specijalisti i komunalni radnici čine sve što mogu da vrate normalan život u Harkivu", napisao je Terehov na Telegramu.
Dijelovi grada Lviva na zapadu Ukrajine su bez struje nakon napada na ključne infrastrukture, rekao je gradonačelnik, Andrij Sadovji.
Sadovji je na Twitteru naveo da su se eksplozije dogodile u "kritičnom infrastrukturnom objektu" i da je rad gradskih termoelektrana "privremeno obustavljen".
"Topla voda trenutno nije osigurana", rekao je on. "Pokrenuti su rezervni agregati na nekoliko crpnih stanica da bi obnovili vodosnabdijevanje grada. Dio grada je bez struje."
Šta je rekao Zelenski?
Jutrošnji napadi širom Ukrajine pokazuju da Rusija "pokušava da nas uništi i izbriše s lica Zemlje", rekao je ukrajinski predsjednik, Volodimir Zelenski.
Zelenski je u objavi na Telegramu naveo eksplozije u Kijevu, Zaporižju i Dnjepru, rekavši da "zračni alarm ne jenjava u cijeloj Ukrajini".
"Nažalost, ima mrtvih i ranjenih", dodao je Zelenski, te pozvao sunarodnjake da ostanu u skloništima.
Zelenski je rekao da će G7 održati hitan sastanak nakon napada širom Ukrajine i da će se on obratiti na tom sastanku.
Kako je naveo na Tviteru, razgovarao je sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, koji trenutno predsjedava G7, i Šolc se složio da održi hitan sastanak grupe.
"Zakazan je moj govor u kojem ću pričati o terorističkim napadima (Rusije)“, rekao je Zelenski. "Razgovarali smo i o pitanju povećanja pritiska na (Rusiju) i pomoći u obnavljanju oštećene infrastrukture", poručio je.
Osude napada
Reagujući na raketne udare u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kazala je da je Rusija pokazala da se zalaže za "teror" i "brutalnost".
"Oni koji su odgovorni moraju da odgovaraju," rekla je von der Leyen.
Predsjednica Evropske komisije obećala je da će EU stajati uz Ukrajinu "koliko god bude potrebno".
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres je "duboko šokiran" današnjim raketnim napadima velikih razmjera, rekao je njegov glasnogovornik.
Talas udara "predstavlja još jednu neprihvatljivu eskalaciju rata", navodi Stéphane Dujarric u izjavi. "Kao i uvijek, najvišu cijenu plaćaju civili," dodaje se.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, kaže da je razgovarao s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom kako bi osudio "užasne i neselektivne napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini".
On je takođe ponovo izrazio podršku Ukrajini, tvitujući da će vojna alijansa "nastaviti da podržava hrabri ukrajinski narod da se bori protiv agresije Kremlja koliko god bude potrebno".
Evropska komisija opisuje raketne udare u Kijevu i drugim gradovima kao "varvarske i kukavičke". Portparol spoljnih poslova Peter Stano “najoštrije” osuđuje "gnusne" napade na civile i civilnu infrastrukturu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron obavio je hitan poziv sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim. Macron je ponovo potvrdio svoju podršku Ukrajini i izrazio "izuzetnu zabrinutost" zbog izvještaja o civilnim žrtvama, navodi se iz Jelisejske palate.
Poljski ministar vanjskih poslova Zbigniew Rau nazvao je raketne udare "činom varvarstva i ratnog zločina", dodajući: "Rusija ne može pobijediti u ovom ratu. Stojimo uz vas, Ukrajino!"
Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly ponovio je ove poruke navodeći da su ruski napadi na civilne lidere "neprihvatljivi" i "demonstracija slabosti od strane (predsjednika Vladimira) Putina, a ne snage".
Ministar vanjskih poslova Moldavije, koja dijeli granicu sa zapadnom Ukrajinom i ima svoju kopnenu oblast anektiranu Rusiji, rekao je da je nekoliko ruskih krstarećih raketa usmjerenih na Ukrajinu prešlo njen zračni prostor. Moldavija je pozvala izaslanika Moskve u toj zemlji da zatraži objašnjenje za kršenje zakona, potvrdio je Nicu Popescu.
Novi udari na ukrajinsku prijestolnicu dolaze dva dana nakon što je jedini most, koji povezuje Rusiju i okupirani Krim, oštećen u eksploziji.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je dan ranije okrivio ukrajinske obavještajne službe za ono što je nazvao činom terorizma.
Ukrajinski zvaničnici kažu da je više ljudi ranjeno u novim raketnim napadima na Zaporožje tokom noći.
U granatiranju tog grada na jugu Ukrajine u posljednjih nekoliko dana ubijeno je na desetine civila, usred kontinuiranog pritiska ukrajinske vojske da vrati teritoriju na jugu i istoku koja je trenutno pod kontrolom Rusije.
Britansko Ministarstvo odbrane je u svom dnevnom brifingu od 10. oktobra saopštilo da "ukrajinske snage "nastavljaju vršiti pritisak na ruske snage kako na sjeveroistoku, tako i u Hersonskoj oblasti na jugu".
Međutim, britanski obavještajci navode da Moskva nastavlja da daje prioritet svojim operacijama u istočnoj Ukrajini, uglavnom oko Bahmuta, u regiji Donjeck.
