Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dva bh. entiteta, odbilo je dati urbanističku saglasnost za izgradnju gasovoda Južna interkonekcija na zahtjev kompanije "BH gas", potvrđeno je u utorak Radiju Slobodna Evropa (RSE) u tom preduzeću.
Južna interkonekcija je gasovod kojim bi se u potpunosti riješila ovisnost BiH o ruskom gasu, koji trenutno stiže u zemlju Turskim tokom, i ulazi na jednoj tački, na istočnoj granici, kod Zvornika.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, prije dvije godine je amandmanima zaustavila donošenje Zakona o južnoj interkonekciji, čime bi bile uklonjene sve prepreke za njenu izgradnju.
Prema uloženim amandmanima, "BH gas" bi bio isključen iz projekta, koji bi bio prebačen na kompaniju koju bi tek trebalo osnovati u Mostaru, na jugu BiH.
Sjedinjene Države od ranije snažno podržavaju izgradnju Južne interkonekcije, te su više puta pozivali HDZ BiH da prestane sa opstrukcijama projekta.
Iz "BH gasa" kažu za RSE da je ministarstvo tražilo da se u okviru gasovoda ostave odvojci za Livno i Posušje u zapadnoj Hercegovini, a ne samo za Mostar, kako je prvobitno bilo planirano.
"To se da korigovati, pošto je još idejni projekat, nije rađen glavni", izjavio je za RSE Edis Baković, direktor "BH gasa".
Baković dodaje da su rješenje dobili u ponedjeljak 27. maja, te da nastavljaju raditi sa resornim ministarstvom na rješenju.
Ministar prostornog uređenja Federacije BiH je Željko Nedić, kadar HDZBiH.
Vrijednost Južne interkonekcije je oko 100 miliona evra, a gasovod bi ukupno bio dug oko 180 kilometara.
On bi išao iz pravca Hrvatske, preko zapadne Hercegovine do srednje BiH.
U Hrvatskoj, bio bi povezan sa terminalom ukapljenog plina (LNG) na ostrvu Krku, a samim tim i sa evropskim gasovodima.
SAD i EU su, takođe, finansijski podržale izgradnju gasovoda, sa oko pola miliona, odnosno 1,5 miliona evra.
